Učenici se nakon tragedije vraćaju u školske klupe, psiholozi imaju savjete za njih i roditelje
Iz Zagrebačkog psihološkog društva kažu da se kod djece može javiti otpor prema povratku u školu ili strah da će im se nešto dogoditi zbog nedavne tragedije u OŠ Prečko. Zato pojašnjavaju da je na početku polugodišta važno osigurati nježnost jednih prema drugima, smanjiti zahtjeve te se usmjeriti na povezujuće aktivnosti.
Tragedija i školska klupa | foto: srednja.hr
Zbog tragedije u OŠ Prečko u kojoj je ubijen učenik, govore iz Zagrebačkog psihološkog društva, kod djece se može javiti otpor prema povratku u školu ili strah da će im se u školi nešto dogoditi. Može se pojaviti zabrinutost oko sigurnosti ili preokupiranost mislima o događaju. Kod odraslih isto može doći do anksioznosti tijekom školskog dana, potreba da se izbjegne povratak u školu ili pojačan oprez, ističu. Zato su objavili nekoliko smjernica kako pomoći sebi i djeci.
‘Važno je ohrabriti suočavanje i podsjetiti da izbjegavanje odlaska u školu ne pomaže u tome da se lakše nosimo sa strahom’
– Važno je sjetiti se da se zločini poput ovog događaju rijetko, da vjerojatnost da se dogode nije veća u školi u odnosu na druga mjesta. Korisno je podsjetiti i djecu i odrasle na koje se načine već nastoji omogućiti da su svi u školi sigurni. Traumatski događaji često smanje naše kapacitete da se nosimo s izazovima i izvršavamo svoje zadatke – važno je na početku polugodišta osigurati nježnost jednih prema drugima te smanjiti zahtjeve (npr. izbjegavati provjere znanja). Na početku polugodišta potrebno je usmjeriti se na povezujuće aktivnosti koje potiču brigu jednih za druge i zajedništvo, stoji u objavi Zagrebačkog psihološkog društva na društvenim mrežama.
Nadalje, ako dijete pokazuje otpor prema odlasku u školu, kažu da prvo treba pokazati razumijevanje za njegove osjećaje te normalizirati strah i zabrinutost. S time ne treba žuriti, savjetuju, a potom djetetu postaviti granicu da je odlazak u školu obaveza i da ne može izabrati ostati kod kuće. Podsjetimo, od početka drugog polugodišta u škole se uvode novi protokoli.
– Važno je ohrabriti suočavanje i podsjetiti da izbjegavanje odlaska u školu ne pomaže u tome da se lakše nosimo sa strahom, već otežava jer se strah samo povećava. Ono što se može izabrati su različiti načini kako se odlazak u školu djetetu može olakšati: s kim u školi može razgovarati kada mu je teško, koje načine samoumirivanja može koristiti, što želi raditi nakon nastave i drugo. Na ovaj način podsjećamo dijete na ono što može kontrolirati i o čemu može odlučivati, poručuju iz Zagrebačkog psihološkog društva.
‘Sigurnosne mjere u školama su važne, no samo postrožavanje mjera bez primjerene podrške može dodatno povećati anksioznost’
Ako se strah ili zabrinutost intenzivira, valja posjetiti stručne suradnike u školi, pojašnjavaju. Unutar radnih kolektiva u školi, smatraju, treba podsjetiti na sve ono što se već napravilo dobro i koji kapaciteti već postoje za nositi se s teškim situacijama te normalizirati da je teško vratiti se u radnu rutinu.
– Za oporavak svih uključenih sada je jako važno što će i na koji način napraviti oni koji su na vodećim pozicijama u državi. Sigurnosne mjere u školama su važne, no samo postrožavanje mjera bez primjerene podrške može dodatno povećati anksioznost i doživljaj da svijet nije sigurno mjesto. Škole trebaju biti mjesta prilagođena djeci i postati mjesta u kojima djeca imaju s kim razgovarati kada se dogodi nešto strašno, u kojima mogu bolje razumjeti svoje emocije i doživljaje te učiti kako si pomoći. Mentalno zdravlje djece i odraslih mora postati prioritet i to je jedina dugoročno ‘isplativa’ promjena. Želimo svima miran i nježan početak novog polugodišta, zaključuju iz Zagrebačkog psihološkog društva.
