Učenici u svojoj školi nisu imali psihologa i tome su odlučili sati na kraj: Sami su izborili promjenu
Učenici Srednje škole Konjščina u Hrvatskom zagorju nemaju psihologa. Ne bi to u hrvatskom školstvu bila nikakva vijest da sami učenici već godinama ne osjećaju potrebu da bi školi dobro došao psiholog. Zbog toga su se u fakultativnom predmetu Škola i zajednica zalagali za zapošljavanjem psihologa i u tome su uspjeli. Škola je od Ministarstva dobila dozvolu za zapošljavanje, a nadaju se da će ga imati već od iduće školske godine.
Škola i zajednica u Srednjoj školi Konjščina | foto: SŠ Konjščina
U hrvatskim školama i dalje nedostaje psihologa, a nema ga ni Srednja škola Konjščina. Njihovi učenici sami su osjetili potrebu za njime pa su se u sklopu fakultativnog predmeta Škola i zajednica bavili upravo temom mentalnog zdravlja i zalaganjem za zapošljavanjem psihologa.
‘Želim pohvaliti sve učenike jer su svojim radom, trudom i marljivošću napravili veliki doprinos za školu’
– Već nekoliko godina učenici osjećaju potrebu da bi školi dobro došao psiholog, pa su se u sklopu predmeta Škola i zajednica zalagali za zapošljavanjem psihologa u našu školu i u tome su uspjeli. Od Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih dobili smo dozvolu za zapošljavanje psihologa. Nadamo se da ćemo ga imati do iduće školske godine. Želim pohvaliti sve učenike jer su svojim radom, trudom i marljivošću napravili veliki doprinos za školu. Iskustvo koje su stekli u ŠiZ-u uvelike će im pomoći u daljnjem obrazovanju i životu, rekla nam je nastavnica ekonomske grupe predmeta koja je vodila ŠiZ, Tatjana Hunjak.
Fakultativni je to predmet koji postoji u Krapinsko-zagorskoj, Primorsko-goranskoj županiji i Gradu Zagrebu. Na njemu nema klasičnih ocjena, već učenici prepoznaju neki problem u svojoj zajednici i pokušavaju ga riješiti ili naučiti više o njemu. U Konjščini su ove godine učenici svojim projektom mentalnog zdravlja htjeli naučiti prepoznati probleme mladih i kako pronaći najbolja rješenja za njih.
– Ideja da pobliže istraže mentalno zdravlje javila se kada su učenici primijetili kako se većina mladih osoba izolirala iz društva. Istražili su zašto njihovi vršnjaci imaju problema sa samokontrolom, što ih sve muči i na koji način im mogu pomoći. Predložili su da žele detaljnije istražiti temu mentalnog zdravlja mladih. Htjeli su ukazati na probleme mladih i na izazove s kojima se susreću što se tiče njihovih školskih obaveza, društvenih mreža i ekranizacije koja utječe na mentalno zdravlje. Smatraju da je važno brinuti o osjećajima, pozitivno funkcionirati u društvu i stvoriti pozitivnu sliku o sebi. Upravo zbog tih razloga tema o mentalnom zdravlju bila im je veliki izazov. Smatraju da briga o mentalnom zdravlju može smanjiti stres i poboljšati kvalitetu života. Kada smo emocionalno uravnoteženi možemo biti bolji prijatelji, partneri i kolege. Veliku pomoć u tome mladima može pružiti školski psiholog kojega mi u školi još uvijek nemamo, navela je Hunjak.
Učenici zaključili da previše vremena provode pred ekranima pa su organizirali izlet u prirodu bez mobitela
Učenici su, nastavila je, proveli istraživanje s preko 30 pitanja te su analizirali podatke o mentalnom stanju sudionika. Učenici su upite slali i patronažnoj sestri, pedagoginji, psihologinji i studentici psihologije. One su im održale radionice o mentalnom zdravlju.
– Nakon toga predstavili su rezultate svog istraživanja Stres i njegov utjecaj na mentalno zdravlje Borisu Jokiću. Nakon što su predstavili svoje istraživanje, gospodin Jokić je prikazao rezultate sličnog istraživanja, provedenog na razini cijele Hrvatske u puno većem broju učenika. Podaci su vrlo slični te je zaključeno da je problem mentalnog zdravlja mladih zapravo globalni problem i da o toj tabu-temi treba početi otvoreno razgovarati jednako kao i o ostalim bolestima. U završnoj fazi projekta učenici su u zajednici djelovali na način da su osmislili radionice pomoću kojih možete upoznati sami sebe i iste proveli po razredima, navela je Hunjak.
Škola i zajednica u Srednjoj školi Konjščina | foto: SŠ Konjščina
Zaključak tih radionica po razredima, istaknula je, bilo je da učenicima nedostaje razgovor, odnosno komunikacija i da previše vremena provode pred ekranima. Zbog toga su organizirali dan u prirodi bez mobitela. Očekivanja su se, pojasnila je Hunjak, ispunila.
– Učenici su aktivno sudjelovali u iznošenju svojih prijedloga. Također su kontaktirali ravnateljicu, predstavnike lokalne vlasti od kojih su dobili potporu i pohvale u svom radu. Mogu istaknuti da su reakcije bile pozitivne. Učenici su dobivali same pohvale i riječi potpore vezane za odabir teme. Većina aktera kojima su se učenici obratili smatraju da je tema o mentalnom zdravlju mladih jako pohvalna, popularna i da o njoj itekako treba pričati. Iako je tema jako aktualna s druge strane to je jako osjetljiva tema i naši su učenici na profesionalan način proveli svaku dionicu predmeta kako bi temu što detaljnije istražili i što kvalitetnije obradili, napomenula je Hunjak.
‘Ovaj predmet omogućuje im da putuju, svoje iskustvo mogu stjecati izvan učionice’
Predmeti poput ovog, rekla je Hunjak, potrebni su hrvatskim školama. Ovo je druga godina da se ŠiZ provodi u Srednjoj školi Konjščina, a Hunjak je objasnila da im je obećano kako će se on provoditi i iduće školske godine. Učenici su se već javili za sudjelovanje, istaknula je.
– Puni su ideja koje žele provesti u djelo. Potaknuti su iskustvom učenika koji su sudjelovali u predmetu ove i prošle školske godine te žele svoje ideje realizirati. Ovaj predmet omogućuje im da putuju, svoje iskustvo mogu stjecati izvan učionice. Povezuju se i upoznaju učenike iz drugih škola s kojima razmjenjuju iskustva. Specifičan je jer to je predmet u kojem sadržaj nije unaprijed definiran, nego ga učenici osmišljavaju u toku provedbe samog predmeta, s obzirom na temu koju su odabrali. Učenici se u ovom predmetu kreativno izražavaju, ulaze u uloge predavača, osmišljavaju videouratke, predstave i razne druge aktivnosti, zaključila je Hunjak.
