Učenici volontirali s nezbrinutom djecom: ‘Preko blagdana i vikenda nema nekoga tko bi brinuo’
Nezbrinuta djeca veliki su problem današnjice, zaključili su učenici Hotelijersko-turističke škole u Zagrebu. U sklopu fakultativnog predmeta ‘Škola i zajednica’ (ŠIZ) bavili su se tom temom i posjetili domove za nezbrinutu djecu. Pozvali su gradsku vlast na gradnju još domova za nezbrinutu djecu, ali i zaposlenje dodatnih odgajatelja kako bi sva djeca u potrebi bila adekvatno zbrinuta.
Galerija 3 Fotografija
Otvori
Mnogi zanemaruju i često uzimaju zdravo za gotovo što imaju roditelje koji ih vole i mare za njih. No, dobri roditelji i obitelj nažalost su luksuz koji brojna djeca nemaju. Toga su svjesni i učenici zagrebačke Hotelijersko-turističke škole. U sklopu svojeg fakultativnog predmeta ‘Škola i zajednica’ (ŠIZ) ove su se godine bavili pitanjem nezbrinute djece.
Učenica volontirala s nezbrinutom djecom: ‘Ispunilo mi je srce’
Među učenicima koji su školske godine 2023./24. se bavili ŠIZ-om je i Anja Galić, učenica drugog razreda. Kako nam je rekla, odlučila se iskušati u ovom izbornom predmetu jer želi pomoći svojoj zajednici.
– Odlučili smo se za tu temu jer smo preko novina i portala vidjeli da je to jedan od većih problema današnjice. Kao glavni zaključak i neko rješenje, predložili smo da ljudi počnu volontirati ili da izgrade nove kapacitete, odnosno kuće i zaposle odgajateljice jer preko blagdana i vikenda nema ljudi koji bi se brinuli o maloj dječici. Kako sam sve dublje ulazila u tu temu i volontirala, stekla sam ujedno i predivno iskustvo. Ispunilo mi je srce, rekla nam je Anja.
Kao što smo ranije pisali, ŠIZ je fakultativni predmet iz domene građanskog odgoja za srednjoškolce drugih i trećeg razreda. Trenutno se provodi u Gradu Zagrebu te Krapinsko-zagorskoj i Primorsko-goranskoj županiji. Na kraju godine, učenici su rezultate svojih istraživanja, opisa problema, ali i predloženih rješenja, predstavili pred predstavnicima lokalnih vlasti. U tom duhu, učenici zagrebačke Hotelijersko-turističke škole, o temi nezbrinute djece su govorili i u Skupštini Grada Zagreba.
– Bilo je to uzbudljivo i predivno iskustvo. Nadam se da ću se sljedeće godine opet naći u toj poziciji i nadam se da će uspjeti nešto napraviti (gradska vlast, op,a). Da će nas poslušati i vidjet koliki je to problem. Ako izgrade barem dvije kuće, nekima su već olakšali dio posla, rekla nam je Anja.
Nastavnici ne prave razliku između učenika sa ili bez roditelja: ‘Kada dijete ima situaciju, treba ga saslušati’
Radom učenika i njihovim idejama, zadovoljna je i njihova mentorica, profesorica Antonia Elez. Kroz 13 godina, ima iskustva rada s učenicima zagrebačke Hotelijersko-turističke škole gdje predaje predmete Gospodarsko pravo, Zaštita na radu te Politika i gospodarstvo. Svoje je učenike pohvalila da ih u odabiru tema nije trebalo previše usmjeravati. No, kako je navela, morala ih je malo pogurati pri stupanju u kontakt s nadležnim
– Malo su bili stidljivi te sam im pomagala kod kontaktiranja nadležnih institucija. Otišli smo u par domova kao što je Dječji dom ‘Antun Gustav Matoš’. Iznenadili smo se lijepim uvjetima koja su djeca tamo imala. Njima je više trebala emotivna nego materijalna podrška. No, primijetili smo da se velikim domovima najviše pomaže humanitarno. Manjim domovima ne ide puno ljudi pa smo se mi tu koncentrirali, rekla nam je profesorica Elez.
Navela je da u školi nema učenika bez roditelja u domovima za nezbrinutu djecu niti, kako kaže, sama nije imala iskustva rada s nezbrinutim učenicima. Međutim, u razgovoru s drugim svojim kolegama čula je iskustva nastavnika koji jesu. No, kako nam navodi, djeca se ni po čemu ne razlikuju te su i djeca bez roditelja dobra djeca. Potrebno je samo malo empatije.
-Neki drugi nastavnici su imali situacije gdje su učenici tijekom školovanja izgubili jednog ili oba roditelja. Kada dijete ima situaciju, treba ga saslušati. Ni po čemu ne bi izdvojila djecu bez roditelja od ostalih, navela je.
Upitana o samom ŠIZ-u, profesorica Elez nam je navela da je jako zadovoljna jer su djeca inače pasivna na nastavi i nema puno prostora da ostave svoj pečat. No, na ŠIZ-u, kaže, sami biraju temu te se aktiviraju. Bilo joj je drago što je vodila ŠIZ i prošle godine te smatra da bi se ovaj predmet trebao provoditi u svim srednjim školama u zemlji.
– Ne mislim da bi se trebalo nešto mijenjati u kurikulumu. Kada smo bili na edukacijama, svatko je davao svoj obol te su nadležni sklopili dobru strukturu kako bi predmet trebao izgledati, zaključila je profesorica Elez.
