Učenička satnica ne odnosi se na učenike na praksi: To se izračunava drugačije, evo i kako
Ove godine je prvi put određena minimalna učenička satnica. Ona iznosi 6,06 eura po satu. Mnogi su pomislili kako to znači i rast iznosa koji dobivaju učenici strukovnih škola za praksu kod poslodavaca. No, to nije točno. Iznos koji učenici dobiju na praksi izračunava se drugačije. Učenici na praksi dobivaju određeni postotak od prosječne neto plaće u Hrvatskoj, a za izračun se gledaju podaci iz prethodne godine. Kako raste prosječna plaća, tako raste i iznos koji dobivaju učenici na praksi.
Foto: Canva | srednja.hr
Minimalna učenička satnica od 1. siječnja 2025. godine iznosi 6,06 eura. Ovo je prvi put da se, nakon studentske, odredio iznos minimalne satnice i za učenike. Tako će učenici koji odluče raditi preko ljeta na sezoni moći zaraditi jednako koliko i studenti za isti posao. No, valja napomenuti da učenici ne smiju raditi nikakav posao dok traje nastava, već samo preko praznika.
Minimalna učenička satnica ne vrijedi za učenike na praksi kod poslodavaca
Puno je učenika strukovnih srednjih škola mislilo kako se minimalna satnica odnosi i na njihovu praksu koju odrađuju kod poslodavaca. Međutim, to nije točno. Iznos koji dobivaju učenici na praksi izračunava se drugačije. Tako je propisano Zakonom o strukovnom obrazovanju i kroz dva pravilnika – Pravilnik o načinu i izvođenju nastave u strukovnim školama i Pravilnik o minimalnim uvjetima za ugovore o naukovanju.
Tako u Zakonu o strukovnom obrazovanju stoji da ‘za vrijeme izvođenja učenja temeljenog na radu kod poslodavca polaznik, sukladno provedenom vremenu, ima pravo na nagradu, koju isplaćuje poslodavac’. Pod pojmom ‘nagrada’ misli se na iznos koji se isplaćuje učeniku na mjesečnoj razini za odrađene sate rada kod poslodavca.
Kako se izračunava iznos za učeničku praksu?
U Zakonu također stoji i visina nagrade koja se određuje prema ostvarenoj prosječnoj neto plaći u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini. U prvoj godini obrazovanja učenika je to 10 posto, u drugoj godini 20 posto te u trećoj godini 25 posto prosječne neto plaće.
Na primjer, uzmimo posljednji podatak koji imamo za prošlu godinu o plaćama od Državnog zavoda za statistiku. Iznos prosječne neto plaće u Hrvatskoj za listopad 2024. godine bila je 1.340 eura. Deset posto od tog iznosa je 134 eura što učenici dobivaju mjesečno u prvoj godini obrazovanja. Za odrađenu praksu u drugoj godini dobivat će 268 eura mjesečno, a u trećoj godini 335 eura.
Ako poslodavac smatra da je učenik zaslužio više od ovog propisanog postotka, on mu može i isplatiti veći iznos. Ugovore oko učeničke prakse potpisuje ustanova za strukovno obrazovanje, poslodavac i roditelj/skrbnik učenika mlađeg od 18 godina. Ako učenik postane punoljetan za vrijeme školovanja, on tada može sam potpisati ugovor bez potrebe za potpisom roditelja, jedino što tada mora napraviti je računu banci.
Koliko sati prakse se mora odraditi?
Ne postoji točno određeni broj sati prakse za sve strukovne učenike u Hrvatskoj. Broj sati prakse ovisi o strukovnom programu i o dogovoru škole s poslodavcem. No, u Pravilniku o načinu i izvođenju nastave u strukovnim školama propisano je da to ne smije biti više od osam sati dnevno, odnosno 40 sati tjedno. U Pravilniku o minimalnim uvjetima za ugovore o naukovanju navodi se i da učenik ne može biti istoga dana i na nastavi u ustanovi za strukovno obrazovanje i na naukovanju kod obrtnika ili pravne osobe.
Što ako poslodavac ne isplaćuje učenike za odrađenu praksu?
Ako je učenik odradio praksu, a poslodavac nije isplatio mjesečni iznos na račun roditelja, onda se ugovor s tim poslodavcem može raskinuti. U Zakonu o strukovnom obrazovanju stoji da će, ako dođe do raskida ugovora, ustanova za strukovno obrazovanje učeniku omogućiti praksu kod drugog poslodavca. Raskid ugovora mora biti sporazuman, dakle moraju ga potpisati obje strane, a ako to nije moguće, Zakon kaže da odluku o raskidu onda donosi osnivač ustanove za strukovno obrazovanje, odnosno škola.
