Učenjem stranog jezika poboljšavaju se moždane funkcije
Donedavne pretpostavke kako prerano učenje više svjetskih jezika može stvoriti komplikacije u razvoju djeteta pokazale su se netočnima. Znanstvena su istraživanja otkrila da višejezičnost pozitivno i dugoročno utječe na moždane mogućnosti pa osim boljih školskih rezultata u starosti se odgađa i pojava Alzheimerove bolesti.
Neurolozi su nakon provedbe niza istraživanja ustanovili da se ljudima koji tečno pričaju više jezika značajno mijenja struktura mozga i poboljšavaju njegove funkcije. Zašto se to događa još uvijek nisu uspjeli spoznati pa za sada samo postoje teorije da je tim osobama ubrzan protok kisika i krvi do mozga pa tako živci u mozgu zadržavaju svoju vitalnost, piše brainfacts.org.
Učenici koji već od vrtića pričaju više stranih jezika uspješniji su u školi
Djeca koja nauče pričati dva jezika prije pete godine bolja su od ostalih u fokusiranju na zadatke te lakše ignoriraju nebitne stvari koje remete koncentraciju. Također se pokazalo da starije osobe koje su još od vrtića učile neki dodatni način sporazumijevanja imaju bolju radnu memoriju.
Dokazane su i dugoročne posljedice pa se uspostavilo da sporije odumiru neuroni. Sivo moždano tkivo gušče je prožeto živčanim stanicama i vlaknima zbog čega se u poznim godinama usporava njegovo odumiranje pa se može odgoditi i pojava Alzheimerove bolesti.
Nema opasnosti od slabijeg intelektualnog napretka
Tako su se donedavne pretpostavke da prerano forsiranje dvojezičnosti može izazvati komplikacije pokazale krivim. Pomoću razvijenog sluha djeca uspješno razlikuju čak i međusobno slične jezike zbog čega već od malih nogu nemamo problema s njihovim razlikovanjem, a i priča o štetnom utjecaju na intelektualni razvoj također se pokazala netočnom.
Ove stvari zapravo su i logične ako znamo da osobama koje dobro poznaju više svjetskih jezika sve lakše hvataju riječi iz novih pomoću povezivanja stegnutog znanja i iskustva.
