Učitelji prošli edukaciju za novu aktivnost, učenici će učiti o temama koje se u školama obrađuju površno
U šest riječkih škola od ove jeseni kreće nova izvannastavna aktivnost – Zdravstveni odgoj i obrazovanje. Učiteljice i učitelji koji će je provoditi upravo su ovih dana završili edukacije. Učenici koji će biti uključeni u tu izvannastavnu aktivnost učit će, među ostalim, o zdravoj prehrani, mentalnom zdravlju, spolnom zdravlju i rodnoj ravnopravnosti te ovisnostima.
Nakon Građanskog odgoja i Škole i zajednice, inovativnog predmeta iz domene građanskog odgoja koji se proširio i na druge županije, Grad Rijeka od jeseni u škole uvodi i Zdravstveni odgoj i obrazovanje. Riječ je o izvannastavnoj aktivnosti koja će se provoditi za učenike u predmetnoj nastavi i to, za početak, u šest riječkih škola – OŠ Centar, OŠ Kantrida, OŠ Dolac, OŠ Ivana Zajca, OŠ Podmurvice i OŠ Vežica.
Završene su edukacije učitelja i učiteljica koje će provoditi Zdravstveni odgoj i obrazovanje
Upravo su završene edukacije učiteljica i učitelja koji će ih provoditi u svojim školama, a održane su u ciklusu od četiri modula. Već je od ranije poznato da će učenici kroz ovu izvannastavnu aktivnost učiti o temama koje se površno ili uopće ne obrađuju kroz redovitu nastavu. I to u četirima tematskim područjima: Zdravi stilovi života, Pravilna prehrana i tjelesna aktivnost, Mentalno zdravlje – emocionalna i socijalna dobrobit djece i mladih, Spolno i reproduktivno zdravlje te rodna ravnopravnost i Prevencija ovisnosti i rizičnih ponašanja.
– U svrhu provođenja programa u završnoj fazi izrade su i priručnici za učenike koji će biti prevedeni i talijanski jezik kako bi se provedba programa omogućila i u osnovnim školama koje obrazovni program provode na talijanskom jeziku. Jednako kao i slučaju Građanskog odgoja i obrazovanja, a imajući u vidu važnost provođenja Zdravstvenog odgoja kao zasebnog predmeta, Grad Rijeka ima namjeru besplatno ustupiti sve materijale za provođenje ovog programa svim jedinicama lokalne i regionalne samouprave, odnosno svim školama koje za tim iskažu interes, odnosno odluče provoditi program, stoji u priopćenju Grada Rijeke.
Buduće provoditelje Zdravstvenog odgoja i obrazovanja educirali su članovi autorskog tima priručnika: Sandra Pavičić Žeželj, Nataša Dragaš Zubalj, Ana Goleš, Maša Komadina, Martina Šeša, Tea Juretić, Maja Obućina, Aleks Finderle, Eli Pijaca Plavšić i Vesna Kovač.
Čak 62 posto učenika bilo je zainteresirano za uvođenje izvannastavne aktivnosti
Kako smo već ranije pisali, za potrebe uvođenja programa bila je formirana radna skupina koju su činili stručnjaci iz raznih područja – medicinski stručnjaci, psiholozi, socijalni pedagozi, pedagozi, osobe koje djeluju unutar akademske zajednice, bolničkog i odgojno-obrazovnog sustava te civilnog sektora. Na to su se u Rijeci odlučili uvidjevši da u našim školama postoji izostanak sustavnog učenja važnog za život.
– Takvu je odluku kod nas dodatno potaknula sve snažnija i sve jasnija činjenica da su danas potrebe jačanja mentalnog, fizičkog i reproduktivnog zdravlja djece i mladih sve evidentnije i zahtjevnije. Jednostavno rečeno, u 21. stoljeću odgojno-obrazovni sustav mora nadilaziti usko sektorske ciljeve, kao što su akademska postignuća, i aktivno doprinijeti zdravlju i dobrobiti djece i mladih. Kao što smo prvi uveli Građanski odgoj i obrazovanje u naše škole, ovim programom postat ćemo prvi grad u Hrvatskoj koji želi raditi na razvoju zdravstvene pismenosti djece i mladih kroz cjelovit pristup učenju o svim aspektima zdravlja kako bismo doprinijeli dobrobiti svih građana i građanki, rekli su nam prošle jeseni iz Grada Rijeke.
O kurikulumu Zdravstvenog odgoja na našoj je konferenciji Obrazovanje x AI prošle godine govorila i Eli Pjaca Plavšić, inače koordinatorica radne skupine za izradu tog kurikuluma. Pritom je otkrila da je prvi korak bilo ispitivanje stvarnih potreba škola kroz istraživanje među učenicima sedmih razreda. Među ostalim, ono je pokazalo da čak 47,6 posto njih smatra kako bi u školi trebali učiti više o zdravoj prehrani i načinima pripreme. Također, 75 posto sedmaša provodi više od dva sata dnevno u korištenju digitalnih uređaja, a njih 78 posto procjenjuje da je količina vremena kojeg provode online – problematična. Skoro 62 posto školaraca u istraživanju je istaknulo da su zainteresirani za uvođenje zdravstvenog odgoja i obrazovanja u škole. Osim toga, 88 posto sedmaša kazalo da nikada ili rijetko s članovima obitelji razgovara o temama vezanima uz seksualnost. Uz sve navedeno, istraživanje je pokazalo da blizu 50 posto učenika smatra da se homoseksualne osobe trebaju imati jednaka prava kao i heteroseksualne, ali i dalje manje od 50 posto učenika. Više o istraživanju i samom kurikulumu možete doznati ovdje.
I predstavnici Grada Zagreba, koji je po uzoru na riječki model uveo Školu i zajednicu u brojne škole, otkrili su nam nedavno da su se proljetos sastali predstavnicima Grada Rijeke na temu njihovog iskustva uvođenja zdravstvenog odgoja i obrazovanja u škole. Odgovorili su nam to nakon prozivki zbog nepokretanja radnji vezanih uz uvođenje obećanog seksualnog odgoja u zagrebačke škole. Kako su naveli, postojeće i planirane aktivnosti vezane uz zdravlje učenika žele objediniti u jednu inicijativu, ali o njoj će javnost izvijestiti tek u narednom periodu.