Udruga mladih usprotivila se uvođenju vojnog roka: ‘Ratovi nikada nisu donijeli ništa dobro’
Mreža mladih Hrvatske oglasila se ovog tjedna oko vojnog roka. Poručili su da se protive militarizaciji društva. Umjesto nošenja odore, ističu da mladi u Hrvatskoj trebaju ‘programe suradnje, diplomacije i međunarodne solidarnosti’. Mišljenje o povratku obveznog vojnog roka postalo je jedno od ključnih pitanja mladih birača za predsjedničke kandidate koji će na izborima 29. prosinca pokušati sjesti u predsjedničku fotelju.
Čeka li Hrvatsku povratak obveznog služenja vojnog roka? I sam ministar obrane, Ivan Anušić je u rujnu prihvatio da služenje vojnog roka neće postati obvezno od 1. siječnja 2025. Unatoč tome, mišljenje naših predsjedničkih kandidata o obveznom vojnom roku, postalo je jedno od ključnih pitanja za mlade birače na nadolazećim predsjedničkim izborima 29. prosinca.
‘Glorifikacija nasilja nas udaljava od održive sigurnosti’
Dok svatko u ‘utrci za Pantovčak’ ima svoj stav o tome treba li ili ne treba vratiti ovu obvezu, ovog su se tjedna o toj temi oglasili i iz Mreže mladih Hrvatske (MMH). Kako su naveli na svojim društvenim mrežama u utorak, smatraju da ‘vojni rok nije rješenje za nesigurnost i strah’ koji je zavladao posljednjih godina nakon ruske invazije na Ukrajinu.
– Umjesto militarizacije društva, trebamo graditi mir, jačati civilnu zaštitu i ulagati u obrazovanje. Ratovi nikada nisu donijeli ništa dobro, a glorifikacija nasilja udaljava nas od održive sigurnosti, upozorili su iz MMH.
Dodali su da mladi ne trebaju ići na vojne vježbe kako bi bili sigurni. Štoviše, ističu da bi trošenje novca na vojne vježbe skrenulo resurse s civilne zaštite, obrazovanja i svakodnevne sigurnosti. Umjesto toga, MMH se zalaže za pokretanje programa koji bi poticali suradnju, diplomaciju i međunarodnu solidarnost.
-Vojni rok je odgovor na prošlost, a ne na budućnost. Sigurnost se gradi mirnim putem, ne oružjem, zaključili su iz MMH-a.
Vojne teme neizbježne u debatama predsjedničkih kandidata
Koliko je ova tema važna, pokazuje i nedavna debata nezavisne predsjedničke kandidatkinje Marije Selak Raspudić s kandidatkinjom stranke Možemo!, Ivanom Kekin pred maturantima riječkih i opatijskih srednjih škola. Predsjednička funkcija dolazi i s titulom vrhovnog zapovjednika vojske, a na pitanje o uvođenju vojnog roka, Selak Raspudić je apelirala na nužnost vojske i policije na graničnim prijelazima. S druge strane, Kekin je jasno navela da je protiv uvođenja obveznog vojnog roka. Dodala je i da ne podržava ni raspoređivanje vojske na granicama zbog ilegalnih migracija.
– Moramo, naravno, evidentirati svakoga tko ulazi u zemlju, zbog vlastite i zbog sigurnosti tih ljudi. No pričati o vojsci na granicama, znamo da vojska ide na granice kada je rat, a znamo da trenutačno Hrvatska nije u ratu, smatra Kekin.
No, Selak Raspudić je istaknula i da se vojska ne aktivira samo u ratu. Kao primjer je opisala i da je vojska pomagala kada je migrantska kriza eskalirala 2015. godine. Dok smo nedavno pisali kako upravo mladi, odnosno učenici i studenti, najmanje žele migrantske radnike, te maloljetnici čak i fizički napadaju strance koji rade, Selak Raspudić je početkom prosinca rekla riječkim maturantima da bi bila ‘vrlo restriktivna’ kada je riječ o ilegalnim migracijama.
– Smatram da se predsjednik mora baviti time da čuva hrvatsku granicu. Ja ne spašavam svijet, bavim se sigurnošću države. Ako policija ne osigurava nepropusnu granicu, onda treba staviti vojsku na granice. Ne smatram ništa važnije u državi od toga da održi sigurnost svojih građana, zaključila je Selak Raspudić u debati koju su organizirali Gong i Udruga Delta.