U udžbenik povijesti stavili citat o Božjem stvaranju svijeta: “Tako se to radi i u Njemačkoj”
U udžbeniku Povijest 5 u izdanju Alfe nalazi se citat iz biblijske Knjige postanka u kojem piše kako je Bog stvorio svijet. Na naš upit iz Alfe su ustvrdili da smo neprofesionalni te nas optužili da pokušavamo izazvati sablazan. Bibliju, kažu, citiraju da bi djecu naučili kritički razmišljati. U Ministarstvu znanosti i obrazovanja u udžbeniku također ne vide ništa sporno.
Stranica udžbenika na kojoj se nalazi citat iz Biblije | preslika: Povijest 5 (Alfa, 2019)
U Alfinom udžbeniku Povijest 5 nalazi se citat iz biblijske Knjige postanka o stvaranju svijeta.
Zanimalo nas je kosi li se takav pristup sa znanstvenim teorijama koje nudi moderna povijesna znanost.
– Citat se nalazi u uvodnom dijelu nastavne jedinice, ne služi i nije zamišljen kao povijesni izvor, već kao svojevrstan motivacijski uvod u samu nastavnu
jedinicu, objašnjavaju iz Alfe.
Dodaju kako su povijesni izvori u spomenutom udžbeniku grupirani su u rubrikama Glas prošlosti i Glas znanosti.
– Preporučujemo pročitati nastavnu jedinicu u cjelini kako bi se stekla šira slika onoga o čemu se u njoj govori. Nakon toga će Vam biti posve jasno da autori i uredništvo udžbenika nemaju nikakvih zadrški u pogledu evolucije i procesa razvoja čovjeka te da je nastavna jedinica pisana u skladu s dosezima moderne povijesne znanosti, kaže izdavač.
Tvrde da smo neprofesionalni jer postavljamo pitanja
Osvrnuli su se i na naš upit te ga proglasili neprofesionalnim.
– Parcijalno izdvajanje dijelova nastavne jedinice i manipuliranje njima vrlo je neprofesionalno te dovodi do krivih i zlonamjernih tumačenja same cjeline.
Naslovnica udžbenika Povijest 5 | preslika: Povijest 5 (Alfa, 2019)
Istaknuli su kako je jedan od tehničkih koncepata nastave povijesti, propisan Kurikulom nastavnog predmeta Povijest, upravo Usporedba i sučeljavanje.
– On između ostaloga podrazumijeva i sučeljavanje i donošenje različitih mišljenja i stavova o pojedinim povijesnim procesima i događajima, smatraju u Alfi.
Novinarima: Želite izazvati sablazan
Ističu da citiranje Biblije u udžbenicima povijesti nije novost, a ponajmanje sablazan, kako mi to navodno želimo predstaviti.
Kao potvrdu navedenog upućemo Vas na njemačke udžbenike iz povijesti. Ovdje citiramo jedan od njih, gdje je spomenutoj nastavnoj jedinici pristupljeno na sličan način.
Tako u udžbeniku skupine autora (Forum Geschichte, Von der Urgeschichte bis zum Ende des
Römischen Reiches, Cornelsen Verlag, Berlin, 2015., str. 14.) stoji i sljedeće: Erschaffung des Menschen in der Bibel In der Schöpfungsgeschichte der Bibel (1. Buch Mose, Kap.1) heisst es:
“Am Anfang schuf Gott Himmel und Erde. Und die Erde war wüst und leer und es war finster auf der Tiefe; und der Geist Gottes schwebte auf dem Wasser…
Und alle die Sträucher auf dem Felde waren noch nicht auf Erden und all das Kraut auf dem Felde war noch nicht gewachsen; den Gott der Herr hatte noch nicht regnen lassen auf Erden und kein Mensch war da, der das Land bebaute; aber ein Nebel stieg auf von der Erde und feuchtete alles Land. Da machte Gott der Herr den Menschen aus Erde vom Acker und bliesihm den Odem (Hauch) des Lebens in seine Nase. Und so ward der Mensch ein lebendiges Wesen.”, citirali su njemački udžbenik.
‘Sve je po Školi za život‘
Isti udžbenik iz Njemačke, ističu iz Alfe, jedne od kolijevki europske znanosti, nastavlja s pričom o Adamu i Evi da bi u konačnici donio i podatke na temelju dosega suvremene znanosti.
– Dakle, upravo onakav pristup kakav donosi i Alfin udžbenik Povijest 5, a sve kako bi se učenicima omogućilo da na konkretnom primjeru uoče i razlikuju znanstvena mišljenja i dostignuća povijesne znanosti od biblijskih tekstova, legendi, mitova, književnih, novinskih ili nekih drugih tekstova. Ovakav pristup zagovara i sam Kurikul nastavnog predmeta Povijest pa i edukacije nastavnika povijesti u okviru Škole za život, objašnjavaju.
Stranica na kojoj se nalazi citat iz Biblije | preslika: Povijest 5 (Alfa, 2019)
Daju nam primjer kako se na spomenutim edukacijama pronaći i primjer u kojem se Aleksandar Makedonski, između ostaloga, proučava i karakterizira na temelju književnih tekstova, a sve, opet naglašavamo, s ciljem da učenici uoče i razdvoje povijesni i znanstveni pristup od ostalih tekstova i tumačenja.
– Ili Vi možda želite ustvrditi kako su književni tekstovi znanstveniji od onih iz Biblije? – zaključili su iz Alfe s protupitanjem.
Ministarstvo: Nije bilo primjedbi
Iz Ministarstva znanosti i obrazovanja poručuju kako u udžbeniku nema ničeg spornog.
– Sukladno Zakonu o udžbenicima i drugim obrazovnim materijalima tročlano povjerenstvo je pregledalo udžbenik i nije imalo primjedbi na navedeni citat, dakle njegovo navođenje u udžbeniku može poslužiti kao sadržaj za ostvarivanje ishoda, odnosno razvoj kompetencija rada s povijesnim izvorima, kažu.
Tražili očitovanje
Ipak, zamolili su nakladnika da im pojasni kontekst u kojem se navedeni citat nalazi.
Iz njihovog odgovora izdvajamo: „… autori i uredništvo udžbenika nemaju nikakvih zadrški u pogledu evolucije i procesa razvoja čovjeka te da je nastavna jedinica pisana u skladu s dosezima moderne povijesne znanosti. Parcijalno izdvajanje dijelova nastavne jedinice i manipuliranje njima vrlo je neprofesionalno te dovodi do krivih i zlonamjernih tumačenja same cjeline. Nadalje, jedan od tehničkih koncepata nastave povijesti, propisan Kurikulom nastavnog predmeta Povijest, jest Usporedba i sučeljavanje. On između ostaloga podrazumijeva i sučeljavanje i donošenje različitih mišljenja i stavova o pojedinim povijesnim procesima i događajima.“
„… Dakle, upravo onakav pristup kakav donosi i Alfin udžbenik Povijest 5, a sve kako bi se učenicima omogućilo da na konkretnom primjeru uoče i razlikuju znanstvena mišljenja i dostignuća povijesne znanosti od biblijskih tekstova, legendi, mitova, književnih, novinskih ili nekih drugih tekstova“, izdvojili su iz ministarstva.
‘Učenici uče analizirati’
Dodatno napominju kako kurikulum Povijesti sadrži tehničke koncepte koji se koriste u nastavi, a jedan od njih je i rad s različitim povijesnim izvorima.
– Koraci u učenju tog koncepta za učenike podrazumijevaju korištenje različitih vrsta povijesnih izvora, razumijevanje značenja izvora u proučavanju prošlosti te oblikovanje odgovora koji uključuju podatke iz izvora. Učenici uče analizirati i vrednovati izvore, postavljaju pitanja o vremenu, mjestu i okolnostima njihova nastanka te o autoru, njegovim gledištima i namjerama. Učeći o izvorima, učenik upoznaje važnost i ulogu kulturno-povijesne baštine te ustanova koje čuvaju takvu baštinu, zaključili su iz ministartva citirajući kurikulum povijesti.
