Ugledni znanstvenici upozoravali su na ovo: Hripavac se širi Splitom, znate li kakva je to bolest?
Mediji su ovih dana počeli objavljivati kako se u Splitu počeo širiti hripavac. Riječ je o vrlo zaraznoj bakterijskoj bolesti koja zahvaća pluća i dišne putove. Na početku simptomi hripavca su poput obične prehlade, no onda se kašalj pojačava nakon čega slijedi glasan piskav udisaj ili hrip. U posebnom riziku od hripavca je dojenčad koja nije cijepljenja ili dojenčad majki koje nisu cijepljene.
Kašalj | foto: Pexels
U splitskoj bolnici od srpnja je hospitalizirano devet dojenčadi s hripavcem. Kako je rekla ravnateljica Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije, tamo je procijepljenost djece prvom dozom cjepiva 86 posto, potpuno je cijepljeno 72 posto djece, a da se bolest ne bi širila potrebno je procijepiti 95 posto djece, piše Danas.hr.
Što je hripavac i koje su moguće komplikacije?
Hripavac je vrlo zarazna bakterijska bolest koja zahvaća pluća i dišne putove. Europski portal za informacije o cijepljenju govori da ga uzrokuju bakterije u ustima, nosu i grlu zaražene osobe. Simptomi su prvo nalik običnoj prehladi, no u sljedeća dva tjedna kašalj se pojačava. Slijede i brzi udari kašlja te glasan piskav udisaj ili hrip. Nakon napada često dolazi do izbacivanja guste prozirne sluzi i povraćanja.
Kašalj može trajati i dva mjeseca. Najteži tip hripavca obično je kod dojenčadi. Posebno je u opasnosti dojenčad koja nije cijepljenja ili dojenčad čije majke nisu cijepljenje. Kod djece rane dojenačke dobi hripavac je teže dijagnosticirati.
– U dojenčadi se možda nikad neće razviti tipični hrip, a nakon napada kašlja mogu slijediti kratka razdoblja prestanka disanja. Nakon te faze napadi kašlja postaju rjeđi i slabiji, a stanje dojenčeta postupno se poboljšava, za što može biti potrebno i do tri mjeseca, stoji na Europskom portalu za informacije o cijepljenju.
Komplikacije mogu dovesti do upale pluća, bolesti mozga, konvulzije, pa čak i smrti. Kod odraslih se mogu javiti slomljena rebra, rektalni prolaps i hernija (bruh). Hripavac se širi zrakom u kapljicama koje nastaju kašljanjem i kihanjem. Zna se dogoditi da dojenčadi zarazu prenesu starija braća ili roditelji koji su nositelji bakterija. Hripavac se može spriječiti cijepljenjem.
Cijepljenje protiv hripavca u Hrvatskoj od 1959. godine
– Cjepivo protiv hripavca obično se daje u kombinaciji s cjepivima protiv difterije i tetanusa (često u kombinaciji i s cjepivima protiv dječje paralize, hemofilusa influence i hepatitisa B). Prva terapija od dvije do tri doze obično se daje u dobi od dva do dvanaest mjeseci, u skladu s nacionalnim rasporedom cijepljenja. Treću ili četvrtu dozu preporučuje se dati u dobi od 11 do 24 mjeseca, nakon čega slijedi još jedna doza u dobi između tri i sedam godina, navodi Europski portal za informacije o cijepljenju.
Budući da je hripavac bakterijska bolest, liječi se antibioticima. Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije navodi da je smrtnost kod dojenčadi s hripavcem od 0,3 do 1,3 posto. Cijepljenje se u Hrvatskoj sustavno provodi od 1959. godine prema obveznom kalendaru cijepljenja.
– U današnje vrijeme pertusis (hripavac, op.a.) je endemska bolest i godišnje se u svijetu prijavi oko 50 milijuna slučajeva s čak više od pola milijuna smrtnih ishoda. U područjima gdje ne postoji razvijena otpornost do epidemije dolazi svake 2 do 4 godine, najčešće u proljetnim i ljetnim mjesecima. Pojavljuje se u svim dobnim skupinama, najviše do 70 posto u djece mlađe od pet godina od čega je gotovo 50 posto oboljelih mlađe od godinu dana. U toj dobnoj skupini bolest je osobito teškog tijeka, ali može biti opasna i u starijih osoba. U posljednjih deset godina (2007.-2016.) u Hrvatskoj se prosječno godišnje prijavi 90-ak oboljelih, uz ukupno četiri umrle osobe, objašnjava Zavod.
Da bi se hripavac kao zdravstvena katastrofa nekada mogao vratiti pisali smo još prošle godine. Znanstveni časopis Nature pisao je da su difterija, hripavac i polio bolesti koje se vraćaju i prijete zbog necijepljenja. Podaci WHO-a pokazuju da smo doživjeli najveći pad broja cijepljene djece u posljednjih 30 godina, a najveći pad dogodio se tijekom pandemije koronavirusa.
