Ugledni znanstvenik Ivan Đikić za srednja.hr odgovara na 3 česte tvrdnje o cjepivu protiv korone
Ivan Đikić, ugledni znanstvenik koji se treću godinu zaredom našao na listi najcitiranijih istraživača na svijetu, za portal srednja.hr odgovara na 3 učestale tvrdnje o cjepivu protiv koronavirusa.
Ugledni znanstvenik Ivan Đikić, profesor Sveučilišta Goethe
Foto: Screenshot Youtube
Profesoru Ivanu Đikiću poslali smo dolje spomenute tri tvrdnje na koje često nailazimo u raspravama o cjepivu protiv koronavirusa, te ga upitali da na njih ukratko odgovori. Njegove odgovore ispod svake od tvrdnji prenosimo u cijelosti.
‘Zarazu jednako šire cijepljeni kao i necijepljeni’
Zarazu šire značajno više necijepljene osobe nego cijepljene ili osobe koje su preboljele bolest. O ovoj izjavi postoji veliki broj ozbiljnih studija koje ukazuju da se značajnost zaštite (tj. koliko puta je zaštita veća, 3-6-11 puta) razlikuje prema dobi osobe (starije i mlade osobe), prema zemljama i njihovim mjerama, procijepljenosti populacije (što je veći broj procijepljenih iznad 70-80 posto, zaštita je veća), i prema količini virusa koji se nalazi oko nas. No, u svakom slučaju uvijek su cijepljene osobe manje širile zarazu nego cijepljene.
‘Cjepiva mogu imati teške posljedice’
Ozbiljne neželjene posljedice cijepljenja su vrlo, vrlo rijetke i prihvatljive su na temelju stručnih podataka koje prihvaćaju regulatorna tijela kao EMA ili FDA, kao i neželjene posljedice u brojnim drugim medicinskim postupcima npr. kod brojnih lijekova, cjepiva protiv gripe, kataterizacije i brojni drugi. Neželjene posljedice su preko 10.000 puta manje nego posljedice koje može uzrokovati sam virus što uključuje teške simptome, smrtnost i kronične posljedice nakon preboljenja bolesti.
‘Bolja je zaštita od preboljenja nego od cjepiva’
Stvaranje imuniteta i zaštita od preboljenja i cijepljenja su vrlo slični. Pri tome preboljenje ostavlja širi imunološki odgovor na nekoliko proteina i antigena dok cjepljenje stvara protutijela koja su fokusirana na vrlo važan S-protein i antigene koji se nalaze na mjestima prepoznavanja ulaska virusa u ljudsku stanicu. Osim toga postoji i nekoliko raznih vrsta cjepiva poput umrtvljenog virusa koji ima također širok spektar protutijela. Na temelju dosadašnjih podataka postoje i manje razlike. Primjerice, preboljenje može imati malo duži učinak, ali cijepljenje ima snažniji učinak u prva 2-3 mjeseca. Mnoge od tih brojki ovise i o vrsti preboljenja tako da je teško generalizirati. No, ono što znamo, oboje cijepljenje i preboljenje bolesti daje zaštitni učinak koji varira i kod pojedinaca može trajati i do kraja života.
