Umro je Luko Paljetak: U jednom od zadnjih intervjua imao je snažnu poruku za mlade
Luko Paljetak preminuo je u 81. godini života nakon duge i teške bolesti. Za života je bio cijenjen kao književnik i akademik. Njegova zbirka pjesama ‘Miševi i mačke naglavačke’, jedna je od najpoznatijih zbirki pjesama za djecu u Hrvatskoj. Jedan od posljednjih intervjua dao je za naš sestrinski portal mirovina.hr. U njemu je tvrdio da mladi pogrešno shvaćaju poeziju kao nešto lako i da više nema ‘kritičarskih jastrebova’ kao u vrijeme kada je on počinjao.
Luko Paljetak. Foto: mirovina.hr
Ljubitelji književnosti u Dubrovniku, ali i diljem Hrvatske, shrvane su viješću da je u 81. godini života preminuo hrvatski književnik i akademik, Luko Paljetak. Preminuo je nakon duge i teške bolesti, a za života, ovaj ‘dubrovački gospar’ napisao je brojne zbirke pjesama, znanstvene studije, članke, eseje, kritike i antologije. Konkretno, kada je riječ o njegovom književnom radu, četrdesetak zbirki pjesama za djecu, dva romana, a bavio se i grafičko-pjesničkim mapama, dramama i radiodramama. Jedna od njegovih najpoznatijih knjiga, Miševi i mačke naglavačke, kultna je pjesnička knjiga među učenicima nižih razreda osnovne škole.
Akademik, književnik, prevoditelj
Paljetak se rodio u Dubrovniku 19. kolovoza 1943. godine gdje je završio i Učiteljsku školu. Potom je svoje visokoškolsko obrazovanje nastavio u Zadru. Na tamošnjem je Filozofskom fakultetu studirao hrvatski i engleski jezik. Svojom disertacijom o književnom radu pjesnika Ante Cettinea, 1992. godine je stekao doktorsko zvanje na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. U Zadru je počeo svoje prve radove kao redatelj i dramaturg. Bio je i u uredništvu Zadarske revije, a ovaj grad ga pamti i kao svojevremenog umjetničkog ravnatelja Zadarskoga kazališta lutaka.
Cijeni ga se i kao prevoditelja koji je prevodio s engleskog, francuskog, talijanskog i slovenskog jezika. Prevodio je djela istaknutih svjetskih pisaca poput Chaucera, Shakespearea, Byrona, Wildea, Joycea i Prešerna pa i ‘Uliksa’ od James Joycea. Među ostalim, bio je stalni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) kao i dopisni član Slovenske akademije znanosti i umjetnosti (SAZU).
– Mnoge od njegovih pjesama su uglazbljene i postale su nezaobilazni dio dubrovačke i hrvatske pop-kulture (U svakom slučaju te volim, Na Stradunu, pjesme za dječji zbor Mali raspjevani Dubrovnik i druge). Pisao je i igrokaze za djecu te veliki broj radio-drama namijenjenih odrasloj publici. Jedan od njegovih najpoznatijih dramskih komada nosi naslov Poslije Hamleta i prvi je put objavljen 1997. Napisan je po opsadi Dubrovnika na početku Domovinskoga rata, kada je bio i prikazan u Dubrovniku. Dobitnik je brojnih književnih nagrada, odličja i priznanja, među kojima Nagrade Goranov vijenac za cjelokupan pjesnički opus 1995., Nagrade Grada Dubrovnika za životno djelo 2005., Nagrade ‘Vladimir Nazor’ za životno djelo 2012. i Nagrade ‘Iso Velikanović’ za životno djelo za književne prijevode, prisjetili su se iz HAZU-a u svome priopćenju gdje se opraštaju od ovog akademika.
Paljetak o mladim pjesnicima i pisanju: Nije u krizi poezija, već ’emocionalnost ili samozadovoljstvo’ pisca
Unatoč svom bogatom radu, Paljetak će većini ipak ostati zapamćen primarno kao pjesnik koji je pisao i za djecu i odrasle. Jedan od posljednjih intervjua, u ožujku 2024. godine, dao je za naš sestrinski portal, mirovina.hr. U razgovoru o svom bogatom životnom opusu, ipak je najviše razgovora palo na poeziju.
Tako je Paljetak našim kolegama naveo da je poezija ‘zasnovana na prelijepoj materiji koja se zove jezik’ te ima svoje zakone. Jezik je istovremeno ocijenio bogatim i siromašnim i da tu uvijek ide pitanje izbora, između riječi i ritma. Za donošenje ispravnih odluka o tome što odabrati, naveo je, potrebno je iskustvo. Upozorio je i da poezija, kao i proza ili drama nisu lagani žanrovi, iako je smatrao da mladi misle suprotno. Unatoč svemu, ovaj akademik i književnik je optimistično zaključio kako poezija nije u stagnaciji.
– Poezija nikada nije krizi. U krizi je emocionalnost subjekta ili samozadovoljstvo subjekta koji piše jer misli, s jedne strane, ‘U, kako sam ovo divno napisao. Ma ovo je sjajno’. S druge pak strane, nema kriterija vrednovanja. Nema više, kao nekada, oštrih kritičara kao u vrijeme kada sam počinjao. Na sceni su bili sami kritičarski jastrebovi, prisjetio se Paljetak svojih početaka.
Cijeli razgovor s Lukom Paljetkom na Mirovina.hr možete pogledati u videu ispod.
