Upisne kvote za elektroinstalatere su većinom popunjene: ‘To više nisu zanimanja u koja idu oni koji ne mogu nigdje drugdje’
Zanimanje elektroinstalatera deficitarno je u cijeloj Hrvatskoj. Nedostaje ih u gotovo svakoj županiji, a upisne su kvote male i najčešće iznose manje od 10 učenika. Najviše ih je upisano u Zagrebačkoj županiji, Gradu Zagrebu, Splitsko-dalmatinskoj i Varaždinskoj županiji.
Foto: Unsplash
Bez elektroinstalatera i njihovog znanja o struji i električnim instalacijama ne možemo zamisliti moderno društvo. No, u Hrvatskoj ih kronično nedostaje. Prema podacima HZZO-a, elektroinstalateri su deficitarni u svim županijama osim Šibensko-kninske, područja Pakraca i Lipika te nekih otoka. Iako se percepcija društva o strukovnim zanimanjima mijenja, veliku prepreku većim upisnim kvotama predstavlja i nedostatak nastavničkog kadra koji bi mogao obrazovati nove generacije učenika.
Male upisne kvote
Zanimanje elektroinstalater moguće je upisati u svakoj županiji osim u Ličko-senjske i Virovitičko-podravske županije. Najviše učenika je upisano u Zagrebačkoj županiji, njih 34 na ljetnom roku. Srednja strukovna škola Samobor upisala je 13 učenika, a Srednja škola Dugo Selo 12 učenika. Obje škole popunile su upisnu kvotu. Srednja škola Dragutina Stražimira u Svetome Ivanu Zelini upisala je devet elektroinstalatera na ljetnome roku te su ostala tri slobodna mjesta.
Upisnu kvotu od deset učenika su na ljetnom roku popunile Industrijsko-obrtnička škola Pula i Tehnička škola Karlovac. Srednja škola Glina upisala je svih 14 elektroinstalatera, kao i Strukovna škola Vice Vlatkovića u Zadru, koja je na ljetnom roku popunila kvotu od 16 elektroinstalatera. Kvote su popunile i Tehnička škola Ruđera Boškovića Vinkovci, Industrijsko-obrtnička škola Šibenik, Tehnička i industrijska škola Ruđera Boškovića u Sinju, Obrtničko-industrijska škola u Imotskom, Obrtna tehnička škola u Splitu, Obrtnička škola Bjelovar te Obrtnička i tehnička škola Dubrovnik.
Ove godine u Primorsko-goranskoj županiji, kao ni prošle, nije upisan niti jedan elektroinstalater. Srednja škola Konjšćina upisala je šest od ukupno 12 učenika, a Obrtničko-industrijska škola u Županji upisala je četiri od ukupno 10 učenika.
Promjena percepcije
Jedna od škola koja se ističe kao dobar primjer je Elektrostrojarska škola u Varaždinu. Oni su ove godine već na ljetnom roku popunili upisnu kvotu od 20 učenika. Ravnatelj Igor Kos kaže kako se veći interes za strukovna zanimanja može objasniti promjenom društvene percepcije određenih zanimanja.
– Interes nam je velik, također, ono što nam je jako bitno je to što imamo svake godine sve bolje učenike u tim zanimanjima, dobivamo vrlo dobre, ali i odlične učenike. To više nisu zanimanja u koja, kao što se to nekad percipiralo, idu oni koji ne mogu nigdje drugdje. Danas smo svjesni toga da jedan dobar majstor, elektroinstalater ili mehaničar mora jako dobro znati matematiku, čitati nacrte i slično. Dobro smo opremljeni, imamo odličnu suradnju s tvrtkama u županiji i šire, a i nastavnike koji znaju motivirati učenike. Mi naglašavamo kako je dobro upisati trogodišnje obrtničko zanimanje jer poslije nemate problema s traženjem posla, naglašava ravnatelj Kos.
Projekt Obrtničkog centra
Osim što nastoje privući učenike, u Elektrostrojarskoj školi rade i na tome da učenicima praksa bude što kvalitetnija već u samoj školi. Trenutno rade na ostvarenju projekta Obrtničkog centra, s kojim planiraju krenuti u travnju iduće godine. Ondje će učenici već u školi imati priliku steći odgovarajuću praksu.
– S jedne strane imate tvrtke koje dosta traže elektroinstalatere, velika je potražnja za njima, ali s druge strane događaju se situacije da dosta tvrtki koje te učenike prime na praksu, nemaju se vremena baviti s njima. Ne želim reći da to ne žele, ali vidimo da nam je to kritična točka. Zato ćemo kod nas u školi pokušati složiti centar u kojem će oni moći što više naučiti, a onda na drugoj i trećoj godini u tvrtkama raditi sve ono što bude trebalo, objasnio je ravnatelj Kos.
Kaže kako je u poticanju strukovnih zanimanja važno uključiti sve aktere, od Ministarstva do samih učenika.
– Mislim da svi skupa moramo raditi na tome. Bitna je komunikacija na svim razinama s učenicima, roditeljima i tvrtkama. I onda kad škola, županija koja je osnivač, Ministarstvo i Agencija za strukovno obrazovanje daju svoj doprinos, onda je to prava stvar. Volim reći da je lanac toliko jak koliko je jaka najslabija karika. Nadam se da će slabih karika u tom našem lancu biti malo ili da ih neće biti uopće. Generalno na nivou države je problem s obrtničkim zanimanjima, jer ako će svi biti administratori ili ekonomisti, tko će nam slagati struju ili popravljati perilicu za rublje?, smatra ravnatelj Kos.
Nedostatak kadra
Jedan od problema s kojima se susreću gotovo sve strukovne škole je nedostatak nastavnog kadra. Stariji profesori odlaze u mirovinu, a zbog niskih plaća zamjene se teško nalaze.
– Tako nam se poklopilo da su četiri inženjera elektrotehnike otišla u mirovinu. Dvoje smo uspjeli naći, a ovdje gdje nam se nitko nije javio angažirali smo bivše kolege koji su u mirovini i imaju pravo raditi pola radnog vremena. Ljudi koji diplomiraju elektrotehniku i strojarstvo nisu baš ludi za radom u školi, a razlog je vjerojatno plaća. Imali smo jedan natječaj na kojeg nam se javio gospodin koji je radio u privatnoj tvrtki, međutim, nije imao položen stručni ispit i plaća bi mu bila znatno manja nego u tvrtki, tako da je odustao. To je generalno problem u svim školama ovog tipa kao što smo mi, zaključio je ravnatelj Kos.
U nastavku možete pogledati podatke Ministarstva znanosti i obrazovanja o popunjenosti kvota na ljetnom roku za zanimanje elektroinstalater. Ako vam dokument nije vidljiv, osvježite stranicu.
Loading...
Reload document 
Open in new tab 
