Upoznajte 29-godišnju, totalno drukčiju kandidatkinju na palamentarnim izborima Ivu Kvakić

Iva Kvakić, po svemu je neobična kandidatkinja stranke ‘Za grad’ na predstojećim parlamentarnim izborima. Ima 29 godina, te kako kaže ‘samo ljubavne afere iza sebe’. Namjerava ako dobije povjerenje građana, u parlament na posao ići na biciklu, govori tri strana jezika, a uz to se osnovnoj razini sporazumijeva i na japanskom. Uz to nekoliko godina organizira glazbeni festival te se upustila i u proizvodnju piva. Sve su to bili više nego dobri povodi da napravimo intervjuu s Ivom te ju pitamo kako kao jedna političarka još uvijek u 20-ima, misli pridonijeti popravljanju položaja mladih, zašto se kao stranka zalažu za uvođenje obveznog volontiranja u gimnazije i mnoštvo drugih pojedinosti.

Iva Kvakić/ Izvor: Privatna arhiva

Magistrica ekonomije, koja je osim u Hrvatskoj studirala u Japanu te Njemačkoj Iva Kvakić, vrlo je atipična kandidatkinja stranke ‘Za grad’ u I. izbornoj jedinci na parlamentarnim izborima. Govori tri strana jezika, od kojih francuski i engleski tečno, njemački vrlo dobro, a japanski se sporazumijeva na osnovnoj razini. Okolo se vozi biciklom, proizvodila je pivo, a iza sebe ima isključivo ljubavne afere, a ono po čemu je također osobita je to da je među rijetkim političarima u Hrvatskoj koji vode svoj blog. U velikom intervju nam otkriva, kakve ima program za mlade, obrazovni sustav, kakve su joj kvalifikacije za Sabor uz diplomu te zašto smatra da bi bilo važno uvesti obvezno volontiranje u gimnazije.    

Izdvojeni članak

Novi kurikulum: Umjesto geografije i povijesti, programiranje

Koliko imate godina i čime se trenutno bavite?

Imam 29 godina i trenutno sam tzv. ‘freelancer’, dakle nisam zaposlena s fiksnim radnim vremenom nego sam angažirana na projektima kao vanjski suradnik. Većinom se radi o konzultacijama pri pripremi EU projekata od strana raznih udruga ili poduzeća.

Govorite tri strana jezika među kojima je i japanski? Kako to da ste studirali u Japanu? (Ne znam baš puno ljudi koji su se zaputili u Japan na studij. Ili tamo išli na razmjenu.)

Engleski i francuski govorim tečno, njemački mi je na visokoj razini, a japanski ipak poznajem samo na osnovnoj razini pozdravljanja i upoznavanja. Japanski je vrlo težak jezik koji je i s najboljom namjerom teško savladati u godinu dana koliko sam ja provela na studiju u Japanu. U Japanu sam studirala kao dio dvojnog magisterija između japanskog i njemačkog sveučilišta za koji sam dobila punu stipendiju. Japan me oduvijek fascinirao, ali tamo sam prvenstveno išla zbog odličnog akademskog programa, kojeg uostalom preporučam svima koje zanima jedan novi pristup temama zelenih tehnologija, ekonomije, i društvenog razvoja.

Izdvojeni članak

Lidija Kralj: S reformom bi svi učenici trebali imati priliku učiti informatiku

Rekli ste u svome promo filmu da ste organizirali festivale, puštali kao DJ-ica glazbu te proizvodili pivo? To svakako nisu stvari kojima se velika većina političara može pohvaliti pa me zanimaju konkretnije informacije? Koje ste festivale organizirali te u kojim ste okolnostima proizvodili pivo?

Sa bivšim dečkom sam pokrenula sam i već tri godine organizirala Goulash Disko festival koji se prve dvije godine održavao na otoku Visu, a ove godine se održao na tvrđavi Punta Christo pokraj Pule. Sa istim bivšim (koji je Belgijac pa voli pivo) sam počela na OPG-u svoje mame ‘u garaži’ samostalno kuhati pivo. Ta ljubav prema kuhanju pive ubrzo je prerasla i u poslovni pothvat –sudjelovala sam u pokretanju uvoza prve craft pive u Hrvatskoj – Visibaba pivo.

Već dugo nisam dio tog poduhvata ali jako sam ponosna da sam bila dio jedne od mnogih takvih priča gdje mladi ljudi preuzimaju stvari u svoje ruke i rade ono što ih zanima unatoč teškom poslovnom okruženju i državnoj regulaciji. Tako da svim ljubiteljima pive preporučam da se raspitaju o rastućoj hrvatskoj sceni tzv. craft piva i na taj način podrže prave zaljubljenike u pivu.

Rekli ste u jednom od svojih istupa da namjeravate ako uđete u Sabor, na posao dolaziti biciklom? Je li to predizborni populizam ili uistinu mislite svako jutro svečanije odjeveni dolaziti na Markov trg biciklom te se založiti da se napravi parking za bicikle ispred zgrade Sabora?

Bicikl sam kao sredstvo svakodnevnog prijevoza počela koristiti još u srednjoj školi, dakle prije 15 godina. I kada sam živjela vani koristila sam bicikl, otkad sam se vratila u Zagreb također se krećem biciklom (i na posao i na ostale aktivnosti). Doći biciklom u Sabor za mene je isto što i doći biciklom na bilo koje drugo radno mjesto. Da, ozbiljno ću se založiti za postavljanje parkinga za bicikle.

Na nedavnom predstavljanju programa ZA GRAD-a na Markovom trgu pojavila sam se na biciklu, na što su me tada policajci upozorili da se na Markovom trgu ne mogu parkirati. Smatram diskriminirajućim takav tretman, posebice kada je iza Markove crkve parkirano desetak automobila, koji ne samo da zauzimaju ogromnu količinu tog malog prostora, nego i okupiraju jednu od glavnih gradskih turističkih atrakcija.

Uz to, pristup središnjici Zagreba je već dovoljno prometno otežan i najmanje što mogu učiniti kao zastupnica je doći biciklom na posao te svojim primjerom potaknuti druge zastupnike, a i sve ostale građane na korištenje alternativnih, zdravijih oblika kretanja gradom.

Izdvojeni članak

Mreža mladih Hrvatske okomila se na Prijedlog Zakona o radu

Mladi ste, obrazovani pa me zanima koje su to prve odluke koje biste proveli za poboljšanje položaja mladih, obrazovanih ljudi u Hrvatskoj?

Zalagat ću se za pokretanje krovne skupine koja će biti izvan okvira jednog ministarstva, a koja bi se bavila isključivo problemima i potrebama mladih. Trenutno se o problematici mladih brine samo 5 ljudi u jednom sektoru unutar Ministarstva socijalne politike i mladih (dok se primjera radi o problematici branitelja brine cijelo jedno ministarstvo), što je najbolji pokazatelj koliko se trenutna Vlada ‘brine’ o mladima.

Zalagat ću se za potporu i razvoj rada s mladima, važnog instrumenta za poticanje mladih da razviju svoje pune potencijale kao pojedinaca i članova društva, i to kroz aktivnosti u različitim domenama: kultura, neformalno obrazovanje, sport, informiranje i savjetovanje, volontiranje, društveno-političko djelovanje…

Kako smo svi u stranci na neki način potekli iz udruga civilnog društva, to je najbolji pokazatelj kako volontiranje i rad u zajednici stvara angažirane mlade ljude koji promišljaju o problemima u društvu i aktiviraju se kako bi ih ispravili. Podržavam i prijedloge Mreže mladih Hrvatske za koju smatram da je najrelevantnija organizacija u Hrvatskoj za pitanja mladih, te ću se i za njih zalagati u Saboru.

Izdvojeni članak

Bandić garantira mladima rad u gradskim ustanovama za 1600 kuna

U manifestu Vaše stranke piše ‘Uvođenje obaveznog volonterskog rada/prakse tijekom gimnazijskog obrazovanja.’ Kako bi sproveli prisilan volonterski rad i zašto bi uopće uvodili ovakav koncept među gimnazijalce?

Na isti način kao što je praksa sprovedena u strukovnim školama – u sklopu redovite nastave. Smatram da je, kako u strukovnom, tako i gimnazijskom obrazovanju, učenicima potrebno pružiti prilike da stječu praktična znanja. Završavanje gimnazijskog obrazovanja nije garancija za upis na fakultet te, i nakon gimnazijskog obrazovanja, mladi izlaze na tržište rada u potragu za poslom.

Svako prijašnje iskustvo, stečene radne navike, u tome će im trenutku dobro poslužiti. Osim toga, volontiranjem se gradi kultura participacije u lokalnoj zajednici te stvara perspektiva daljnjih interesa i preferencija pri upisu na fakultete – mnogima će upravo to kasnije olakšati odabir studija.

Izdvojeni članak

Sindikat biciklista: ‘Krađe bicikala metu se pod tepih’

Živjeli ste u nekoliko država na dva kontinenta. Osim konkretnih stvari, kao što su strani jezici, koja znanja smatrate da ste stekli, a da bi Vam mogli neposredno pomoći i u političkom djelovanju?

Kao što sam nedavno pisala na svom blogu, smatram da znanja nisu preduvjet za političko djelovanje. Za to je prvenstveno potrebna želja za rad u javnom interesu i strpljenje da se konzultira sa što više uključenih strana i probleme sagledava iz širokog kuta.

Ipak, sigurna sam da su neka iskustva izvana utjecala na oblikovanje mojih političkih vrijednosti. Npr. korištenje javnih bicikala u Dublinu i Barceloni naučilo me koliko je to koristan i jeftin oblik javnog prijevoza, zatim multikulturalno okruženje u IT sektoru u Dublinu me naučilo kako država može poticati razvoj određene industrije i utjecati na priljev novih pametnih mladih ljudi (obrnuto od onog što se događa kod nas). Eksponiranost velikom broju različitih kultura naučilo me da cijenim i poštujem različitosti, te da su dijalog i rasprava o oprečnim stavovima najbolji put za pronalazak optimalnog rješenja za važna pitanja.

Kakvim Vam se čini hrvatski sustav obrazovanja? Prvo, htio bih da ga usporedite s japanskim i njemačkim jer ste se školovali i u tim zemljama? Drugo, zanima me koje promjene smatrate da bi trebalo uvesti da bi se obrazovni sistem poboljšao? Zalažete se za više prakse, a manje teorije. Imate li viziju na koji bi se način jedan takav zaokret proveo?

Našem obrazovnom sustavu nedostaje usmjerenost na razvoj praktičnih vještina, kao i vještina za za aktivnu građansku participaciju. Umjesto toga naš obrazovni sustav temelji se na transferu velike količine informacija. Smatram da je razvoj kritičkog mišljenja i angažiranih građana puno važnije od učenja koji je glavni izvozni proizvod Južnoafričke republike (što sam na nedavnom predavanju o kurikularnoj reformi čula da je gradivo šestog razreda osnovne škole!).

Program mog dvojnog magisterija najbolji je primjer toga. Mi nismo imali knjige jer se radilo o tehnologijama koje se razvijaju strelovitom brzinom, dapače, temelj našeg programa bilo je to da se na sve što dobivamo u učionici mora gledati na kritički način umjesto da uzimamo ono što nam profesori serviraju kao nepogrešivu dogmu.

Osim toga, sve tehnologije o kojima smo učili smo išli i upoznavati na terenu, pričajući s ljudima koji rade s njima kako bi se odmah upoznali sa svim prednostima i nedostacima. Trenutna kurikularna reforma postavlja dobre temelje za skretanje pozornosti sa teorije na praksu u obrazovnom sustavu, no kao stranka se zalažemo za paralelno povećanje ulaganja u obrazovanje sa 3-4% BDP-a koliko ulažemo sad na razine najnaprednijih Europskih država poput Danske koja izdvaja rekordnih 8,5%. Samo tako država će pokazati da obrazovanje vidi kao temelj razvoja našeg društva, a ne nužno zlo.

Izdvojeni članak

Hrvatski visokoobrazovni sustav nema kapacitet proizvesti dovoljan broj računalnih stručnjaka

U svome promo spotu navodite da ćete se zalagati za poštivanje prava različitih? Među brojnim skupinama i podskupinama različitih, čija prava smatrate da su osobito ugrožena te da bi se više trebalo založiti oko zaštite njihovih prava?

Zalagat ćemo se za prava svih. Smatram da način razmišljanja da su nečija prava ugroženija od ostalih nije dobar. Zbog toga često čujemo ‘ova država nema vremena baviti se pravima homoseksualaca kad ima toliko gladnih i siromašnih’. Trebamo biti solidarni i činiti najbolje od sebe da se svi članovi društva osjećaju jednakima i zadovoljnima – boriti se za prava mladih na ekonomsku samostalnost, za prava seksualnih manjina na obiteljski život, za prava izbjeglica na život bez straha.

Svi smo mi jednakopravni članovi društva a neki to pravo ne mogu slobodno uživati, i za njih se treba najviše boriti. Želim biti glas u Saboru koji će uvijek na to podsjećati.

(function(d, s, id) { var js, fjs = d.getElementsByTagName(s)[0]; if (d.getElementById(id)) return; js = d.createElement(s); js.id = id; js.src = “//connect.facebook.net/hr_HR/sdk.js#xfbml=1&version=v2.3”; fjs.parentNode.insertBefore(js, fjs);}(document, ‘script’, ‘facebook-jssdk’));