Jedna od čestih pojava kod ljudi modernog dijela svijeta je usamljenost. Osobe mogu biti usamljene u nedostatku prijatelja i dobrog društva, ali mnogi se osjećaju usamljenima iako se cijelo vrijeme kreću u društvenim krugovima. Obje vrste usamljenosti su subjektivnog tipa i mogu se proširiti među određenom grupom ljudi kao zarazna bolest, pokazalo je istraživanje Journala of Personality and Social Psychology. Međutim i ta bolest ima lijek.
Znanstvenici popularnog psihološkog časopisa Journal of Personality and Social Psychology dokazali su kako usamljene osobe vrlo lako mogu širiti taj osjećaj među okolinom. Tako su dokazali da kad se jedna osoba osjeća usamljeno, osobe najbliže njoj su dvije godine kasnije imale čak 52 posto veće šanse za taj isti osjećaj.
Možeš imati sto prijatelja i svejedno se osjećati kao ‘Pale sam na svijetu’
Znanstvenici tvrde da se ne radi o tome da usamljeni ljudi traže sebi slične, već da je doslovno riječ o širenju tog osjećaja poput zaraze. No, na geek.hr pitaju se nije li studija kontradiktorna jer da bi čovjek bio usamljen, obično treba biti sam i izoliran od društva.
Kako se onda može dogoditi da tim osjećajem zarazi svoju okolinu?
Međutim psiholozi koji su radili na studiji tvrde da se usamljenost ne definira po broju osoba s kojom netko kontaktira, već po kvaliteti osobnih odnosa i subjektivnom osjećaju izolacije koju netko osjeća.
Usamljenost štetna kao i konzumiranje cigareta
Ljudi se u prosjeku osjećaju usamljeno čak 48 dana godišnje, no ukoliko imaju blisku osobu koja je usamljena, broj tih dana može se povećati. Žene su pak sklonije osjećati i širiti usamljenost mnogo više od muškaraca, a isti osjećaj se brži širi među prijateljima nego u krugu obitelji.
Bitno je razlikovati povremeno vrijeme koje svatko mora provesti sam sa sobom te pretjeranu usamljenost.
Ljudi koji se izoliraju od društva često puta zapuste i prehranu, osobnu higijenu i tjelovježbu.
Studija provedena na Sveučilištu u Chicagu pokazala je i da usamljenost utječe na funkcije mozga. Osim toga, sudionici studije koji su usamljeniji od drugih drugačije su reagirali dok su gledali slike ljudi koji uživaju u društvu.
Dugoročna društvena izolacija također šteti zdravlju jednako kao i 15 popušenih cigareta dnevno ili pak redovito opijanje, dokazali su u Chicagu.
Iako je zarazna, može se izliječiti
Kao i svaka, tako se i ova bolest da izliječiti. Međutim, lijek nije jedinstven i iziskuje uključivanje u društvenu zajednicu na razne načine. Osoba se zbog ubrzanog tempa života u kratkom roku može naći sama i izgubiti vezu s dragim osobama. Zbog toga je potrebno uspostaviti ponovne kontakte i pozvati stare prijatelje na kavu.
U uključivanju u društvo treba paziti s kakvi se ljudima okružujete.
Sretne i energične osobe s jakom karizmom odgovaraju mnogima. Kad otkrijete da se kraj nekoga osjećate opušteno, dobro i sretno, zadržite tu osobu kraj sebe i njegujte poznanstvo.
Osim toga pokušajte biti ljubazni, jer cinizam ili pak nesigurnost mogu dovesti do krive slike koju će ljudi imati o vama. Pokažite i svoju pozitivnu i veselu stranu, isplatit će vam se.
Rad na sebi uvijek je dobrodošao. Najbolji način za pronalazak novih poznanstava i izlazak iz kuće je volontiranje. Tamo ćete upoznati mnoge ljude, a pritom ćete raditi nešto pozitivno i korisno za zajednicu. Osjećaj usamljenosti će se sigurno iskorijeniti.
