Što se sve boduje na upisima u srednje škole? Evo detaljnog objašnjenja
Pred tisućama osmaša diljem Hrvatske jedna je od do sada najvažnijih odluka u životu – biraju u kojoj će srednjoj školi nastaviti svoj obrazovni put. Izbor je dosta širok pa tako mogu birati hoće li na listu želja staviti gimnazije, četverogodišnje strukovne škole ili trogodišnje strukovne škole. Dakako – želje su jedno, a mogućnosti drugo, pa smo odlučili sažeti vam što se sve ove godine boduje za upis svakog od programa.
Ilustracija: Pexels
Nedavno su na snagu stupile izmjene Pravilnika o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u prvi razred srednje škole. Uz to što je omogućio srednjim školama da bezuvjetno provode prijemne, došlo je i do male promjene oko pravila bodovanja zdravstvenih teškoća i otežanih socio-ekonomskih uvjeta. Kandidat od sada ostvaruje pravo na taj poseban element vrednovanja tek ako se nalazi na zadnjem mjestu ljestvice poretka i ima isti broj bodova kao kandidati koji ne ostvaruju pravo na poseban element vrednovanja.
Ministarstvo znanosti i obrazovanja i Hrvatska akademska i istraživačka mreža CARNET izdali su ovih dana brošuru u kojoj je detaljno opisana prijava i upisi kandidata koji osnovno obrazovanje završavaju u redovitomo obrazovnom sustavu Republike Hrvatske te kandidata koji već pohađaju redoviti program obrazovanja srednje škole.
Za sve vrste srednjih škola i ove se godine vrednuju zajednički, dodatni i poseban element, izdvojili smo najvažnije što morate znati o bodovanju na rang-listi.
Zajednički element
Za upise u gimnazijske programe i četverogodišnje strukovne škole, zajednički element čine prosjeci zaključnih ocjena svih nastavnih predmeta na dvije decimale u posljednja četiri razreda osnovne škole, zatim zaključne ocjene iz Hrvatskog, Matematike i prvog stranog jezika u 7. i 8. razredu te zaključne ocjene u iz 7. i 8. razreda iz triju nastavnih predmeta važnih za nastavak obrazovanja u pojedinim smjerovima.
Dva od ta tri predmeta već su propisana Pravilnikom Ministarstva ovdje, a jedan određuje sama škola. Na ovaj način, putem zajedničkog elementa, učenici koji žele upisati gimnaziju ili strukovnu školu mogu skupiti najviše 80 bodova. Na primjeru izvrsnog učenika to izgleda ovako:
Zajednički element kod bodovanja za gimnazije i četverogodišnje škole|Izvor: MZO/CARNET
Kod upisa u trogodišnje programe obrazovanja za stjecanje strukovne kvalifikacije i programe obrazovanja za vezane obrte maksimalan broj bodova koji se može ostvariti kroz zajednički element jest 50 bodova. Pritom taj zajednički element čine prosjeci zaključnih ocjena svih predmeta na dvije decimale u posljednja četiri razreda osnovne i zaključne ocjene iz Hrvatskog jezika, Matematike i prvog stranog jezika u 7. i 8. razredu. Tablično prikazano to izgleda ovako:
Zajednički element kod bodovanja za trogodišnje škole|Izvor: MZO/CARNET
U Hrvatskoj još postoje i programi obrazovanja za stjecanje strukovne kvalifikacije u trajanju manjem od tri godine. Za upis u takve programe putem zajedničkog elementa može se steći najviše 20 bodova i to uključuje samo prosjeke svih zaključnih ocjena svih nastavnih predmeta na dvije decimale u posljednja četiri razreda osnovne škole.
Zajednički element u programima obrazovanja za stjecanje strukovne kvalifikacije u trajanju
manjem od tri godine| Izvor: MZO, CARNET
Dodatni element
Učenici bodove mogu steći i kroz dodatni element vrednovanja kojim se honoriraju sposobnosti, darovitosti i znanja kandidata. To se dokazuje putem
provjere (ispitivanja) posebnih znanja, vještina, sposobnosti i darovitosti (tzv. prijemni ispit), ili se dokazuje rezultatom postignutim na natjecanjima u znanju te ili natjecanjima u organizaciji školskih sportskih društava.
Prijemni ispit, odnosno dodatnu provjeru posebnih znanja, škole od sada provode bezuvjetno. Većinski ga provode zagrebačke škole za upis smjera prirodoslovno-matematičke gimnazije i provjerava se znanje iz matematike.
Kada je riječ o natjecanjima u znanju, pojašnjeno je u brošuri Ministarstva i CARNET-a, kandidati ostvaruju pravo na izravan upis ili na dodatne bodove na osnovi rezultata koje su postigli:
- na državnim natjecanjima u znanju iz nastavnih predmeta posebno značajnih za upis (Hrvatskoga jezika, Matematike, prvoga stranog jezika);
- dvaju nastavnih predmeta posebno važnih za upis, u skladu s Popisom predmeta posebno važnih za upis iz Pravilnika Ministarstva;
- jednog natjecanja iz znanja koje određuje srednja škola iz Kataloga natjecanja i smotri AZOO-a te na osnovi rezultata s međunarodnih natjecanja iz navedenih predmeta.
Natjecanja se boduju na sljedeći način:
Bodovanje natjecanja| Izvor: MZO/CARNET
Što je sa sportskim natjecanjima? U brošuri Ministarstva i CARNETA piše da se kandidatima vrednuju rezultati koje su postigli u posljednja četiri razreda osnovnoškolskog obrazovanja na natjecanjima školskih sportskih društava.
– Pravo na dodatne bodove ostvaruju na temelju službene evidencije o rezultatima održanih natjecanja školskih sportskih društava koju vodi Hrvatski školski sportski savez (HŠSS). U sustavu školskog sporta učenici osnovnih škola natječu se cijele godine, počevši od rujna pa sve do završnice u ovih 16 sportova: futsal, mini nogomet, košarka, rukomet, odbojka, atletika, plivanje, stolni tenis, badminton, gimnastika, kros, judo, hrvanje, šah, graničar i sportski ples, navedeno je u brošuri za redovite kandidate.
Bodovanje rezultata za sportska natjecanja| Izvor: MZO/CARNET
Rezultati svih natjecanja bit će izravno uneseni u Nacionalni informacijski sustav prijava i upisa u srednje škole (NISpuSŠ) na temelju podataka iz e-Matice i kandidati ih ne trebaju dodatno dokazivati. Ako vam neki od rezultata nije vidljiv, trebate se obratiti razredniku u svojoj školi. Nešto je drugačiji postupak za one koji su sudjelovali na međunarodnim natjecanjima u znanju – oni dokaze o tome dostavljaju Agenciji za odgoj i obrazovanje koja će ih, nakon provjere, unijeti u sustav. U brošuri je napomenuto i da će se kandidatu vrednovati isključivo jedno i to najbolje postignuće, neovisno o vrsti i razini natjecanja.
Posebni element – pravo prednosti
Kandidat koji ima zdravstvene teškoće ili živi u otežanim uvjetima obrazovanja uzrokovanim nepovoljnim ekonomskim, socijalnim te odgojnim čimbenicima, može ostvariti pravo na poseban element vrednovanja. No, od ove godine, to pravo može ostvariti samo kandidat koji se nalazi na zadnjem mjestu rang-liste i ima isti broj bodova kao kandidati koji ne ostvaruju pravo na poseban element vrednovanja.
– Ako dva ili više kandidata na zadnjem mjestu ljestvice poretka imaju isti ukupan broj bodova iz zajedničkog i dodatnog elementa, upisuje se onaj kandidat koji je ostvario pravo na poseban element vrednovanja. Ako dva ili više kandidata na zadnjem mjestu ljestvice poretka imaju isti ukupan
broj bodova i ostvaruju pravo na poseban element vrednovanja, upisuju se svi kandidati, pojašnjeno je u brošuri za upise.
Ono što je još važno za naglasiti jest da se kandidatima u ovom slučaju priznaje samo jedno od mogućih prava: zdravstvene teškoće, život uz jednoga ili oba roditelja s dugotrajnom teškom bolesti, život uz dugotrajno nezaposlena oba roditelja, život uz samohranoga roditelja korisnika socijalne skrbi ili smrt jednog roditelja.
To se, piše u brošuri Ministarstva dokazuje dokumentima koji se mogu prenijeti skenirani ili poslikani na sustav osobno ili tako što se pošalju razredniku e-mailom:
• stručnim mišljenjem Službe za profesionalno usmjeravanje Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje koje je izdano u tekućoj kalendarskoj godini
• liječničkom potvrdom o dugotrajnoj težoj bolesti jednoga i/ili oba roditelja
• potvrdom nadležnoga područnoga ureda Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje o dugotrajnoj nezaposlenosti oba roditelja
• potvrdom o korištenju socijalne pomoći; rješenje ili drugi upravni akt centra za socijalnu skrb ili nadležnoga tijela u jedinici lokalne ili područne (regionalne) jedinice i Grada Zagreba o pravu samohranoga roditelja u statusu socijalne skrbi izdanih od ovlaštenih službi u zdravstvu, socijalnoj skrbi i za zapošljavanje
• podatcima iz matice umrlih izravno u Matici umrlih preko elektroničkog uvida u osobna stanja građana, koje provjerava škola.
Kandidatu koji je dijete bez roditelja ili odgovarajuće roditeljske skrbi dodaje se jedan bod na broj bodova koji je utvrđen tijekom postupka vrednovanja, a kandidatu koji je pripadnik romske nacionalne manjine, dodaju se dva boda na broj bodova.
POGLEDAJTE NAŠ TIKTOK VIDEO O BODOVANJU:
@srednja_hr Kako vam se čini ovaj sustav bodovanja? 🤔 Za lakše računanje posjetite srednja.hr gdje možete naći Kalkulator bodova! 💪 #srednja #srednjahr #upisi #upisi2023 #upisiusrednju
MINIMALNI BROJ BODOVA ZA UPIS
Naglasimo za kraj i da za programe u trajanju od četiri godine, škola može utvrditi minimalni broj bodova potrebnih za prijavu kandidata za upis u pojedini program. Za programe obrazovanja za stjecanje strukovne kvalifikacije u trajanju od tri godine, programe obrazovanja za vezane obrte te za programe obrazovanja koji traju manje od tri godine, a najmanje godinu dana, ne utvrđuje se minimalni broj bodova za prijavu. Kako stoji u brošuri za redovite kandidate – ako je škola utvrdila minimalni bodovni prag, on mora biti izražen isključivo bodovima koje je učenik ostvario na temelju ocjena iz škole, odnosno zajedničkim elementom vrednovanja
Detaljnije bodovanje i postupak upisa za redovite učenike u RH možete proučiti u brošuri ispod, a ako vam dokument nije vidljiv, osvježite stranicu.
Loading...
Reload document 
Open in new tab Kako izračunati bodove i doznati sve o školi koju želite upisati?
Uz pomoć našeg Kalkulatora bodova saznajte koliko bodova prilikom upisa možete očekivati. Na profilu svake srednje škole možete izračunati bodove koji su vam potrebni za upis baš te škole. Ovim kalkulatorom možete izračunati koliko ćete bodova imati na temelju ocjena iz osnovne škole, a možete i vidjeti koliko je minimalno bodova potrebno za upis škole te prosječan broj bodova upisanih učenika. Kako se koristi, pogledajte u videu:
@srednja_hr Provjerite hoćete li upisati željenu srednju školu! #srednjaskola #skola #kalkulator #srednjahr #upisusrednju #fyp #foryoupage @komar989 ♬ BGM perfect for item description – Mi-on（みおん）
A u pronalasku srednje škole koja je baš za vas pomoći će vam i naše Online predstavljanje škola. Škole se predstavljaju kroz nekoliko rubrika: naziv škole, lokacija, kratki opis škole, povijest škole, uvjeti upisa, fotografija i video, kontakti.
Kako se često u redakciji prisjetimo nekih zgoda i nezgoda iz srednje škole, naša iskustva odlučili smo ispričati u podcastu. Kako je izgledao odabir i upis u srednju, kako smo proveli prvi dan, tko je ‘fulao’ razred, kakva nam je ekipa tada bila te sve ono što se veže uz najljepše đačko doba, samo su neke teme o kojima smo pričali, snimku pogledajte ispod:
