‘Uspjesi’ Škole za život: 95% učenika i dalje prepisuje s ploče, a nisu baš dobri ni u rješavanju problema
U Ministarstvu znanosti i obrazovanja predstavljeno je objedinjeno izvješće o vrednovanju eksperimentalnoga programa Škola za život u školskoj godini 2018./2019. U izvješću na 125 stranica, skupina profesora s Filozofskog fakulteta, kao nezavisnog tijela, pohvalila je rad aktualne koalicije, a posebice HNS-ovu ulogu u njoj. Također, upozorili su kako je jedna od prijetnji reformi ‘nestabilnost i kolebanje političke potpore’. No objedinjeno izvješće, iako uglavnom pozitivno, pokazalo je i neke boljke eksperimentalnog programa – tako je, primjerice, 95 posto učenika reklo da i dalje prepisuje s ploče ili s prezentacije.
Ministrica Blaženka Divjak | foto: Denis Gaščić|srednja.hr
Iako je aktualna ministrica nestranačka osoba u Vladi, učestalo joj se u javnim i medijskim istupima neprimjereno imputira spregnutost s političkom orijentacijom i stranačkim interesima HNS-a što zasigurno jednim dijelom utječe i na percepciju njezine uloge u ukupnom reformskom procesu.
Citat je to iz objedinjenog izvješća Vrednovanje eksperimentalnoga programa Škola za život u školskoj godini 2018./2019., koje je za Ministarstsvo znanosti i obrazovanja napravio nezavisni tim znanstvenika s Filozofskog fakulteta.
Radi se, valja napomenuti, o rečenicama iz uvodnog dijela izvješća, koje opisuje društveni kontekst uvođenja Škole za život.
S obzirom na novonastale poteškoće u formiranju stabilne koalicijske vladavine, upravo je na agendi tzv. realističnog zaokreta, odnosno snažno istaknute potrebe za nastavkom započetih promjena u obrazovanju sastavljena Vlada u aktualnoj HDZ-ovoj koaliciji s HNS-om kao glavnim zagovornikom reformske orijentacije u obrazovanju. Unatoč neuvjerljivom početnom dojmu koju je ostvarila u javnosti, aktualna je koalicija izborom nove nestranačke ministrice obrazovanja prof. dr. sc. Blaženke Divjak izvršila presudni poticaj u smjeru novog pokušaja provedbe Cjelovite kurikularne reforme u obliku eksperimentalnoga programa Škola za život, opisuje se nastanak reforme.
Utvrdili su i kako ‘vjerojatnost reformskog potencijala povećava sa širinom stranačke i političke podrške te, nasuprot tome, da se izostankom ili slabljenjem političkog interesa i potpore umanjuje i vjerojatnost uspješnosti aktualne obrazovne reforme’.
‘Stranačka nadmetanja prijetnja su reformi’
Kao prijetnje reformi vide nestabilnost i kolebanje političke potpore.
– S procjenom o uspješnosti reformskog potencijala eksperimentalnoga programa u odnosu na političku podršku treba biti strpljiv i oprezan jer se cjelokupan proces kreiranja promjena odvija u ozračju značajnih stranačkih i ideoloških nadmetanja i instrumentalizacije reformskog procesa (politički prijepori oko zasluga i pripisivanja „vlasništva“ nad reformom), pojašnjavaju.
Jedna od potencijalnih prijetnji reformi jest i perspektiva necjelovitosti.
– U dijelu javnosti aktualnu se reformu ne doživljava cjelovitom kurikularnom reformom, napominju u izvješću.
Stručni tim Filozofskog fakulteta činili su: Nenad Karajić, redoviti profesor na Katedri za sociologiju obrazovanja Odsjeka za sociologiju; Dragutin Ivanec, redoviti profesor na Katedri za eksperimentalnu psihologiju Odsjeka za psihologiju; Renata Geld, izvanredna profesorica na Katedri za metodiku nastave engleskoga jezika Odsjeka za anglistiku te Vedrana Spajić Vrkaš, redovita profesorica na Katedri za sistematsku pedagogiju Odsjeka za pedagogiju.
Autori su napomenuli kako je izvješće njihov autorski rad te ne odražava stavove Filozofskog fakulteta. Profesor Karajić je ustvrdio kako su govorili samo o činjenicama.
– To su društvene činjenice. Ne vidim gdje se hvali ministrica. Nisam tu vidio ni pluseve ni minuse, kazao je Karajić.
Izvješće koje je danas predstavljeno u Ministarstvu objedinilo je nekoliko različitih, već provedenih istraživanja. Prvo su napravili inozemni stručnjaci, a odnosilo se na praćenje i vrednovanje potpore programu Škole za život. Drugo je radio NCVVO, a ono je bilo usmjereno na praćenje i vrednovanje ciljeva provedbe programa. Treći dio izvješća čini istraživanje samog Ministarstva o praćenju i vrednovanju upotrebe novih nastavnih sredstava. Stručni tim s Filozofskog rezultate tih istraživanja objedinio je u jedno izvješće.
I dalje gotovo svi prepisuju s ploče
Iako je istaknut većinom pozitivan stav koji gotovo svi dionici (učenici, nastavnici, roditelji, ravnatelji, stručni suradnici), imaju prema reformi, istraživanje je pokazalo i neke neatraktivne brojke.
Autori tako, primjerice, upozoravaju kako skoro 95% učenika izjavljuje da još uvijek prepisuju s ploče i s prezentacija koje pripremaju nastavnici.
– Pokazalo se da su i aspekti tradicionalne nastave još uvijek poprilično zastupljeni, stoji u izvješću.
Ministrica Blaženka Divjak to je komentirala rekavši da se dio gradiva, na primjer matematike, prvo mora pokazati na ploči da bi se potom moglo pristupiti rješavanju problema.
– Tako smo i mi vama danas održali prezentaciju, kazala je novinarima.
Ovu brojku pojasnila je doc. dr. sc. Ružica Vuk s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, koja sudjeluje u radu povjerenstva za evaluaciju reforme.
– Pitanje nije bilo precizno postavljeno te učenicima nije bilo jasno što odgovoriti. Naravno da koriste ploču, ali se iz odgovora ne može zaključiti koriste li je u manjoj mjeri, objasnila je docentica Vuk.
Svakom desetom nastavniku nije jasan cilj reforme
Istraživavnje NCVVO-a pokazalo je i da se 30% učitelja i dalje ne smatra u potpunosti spremnima za provedbu reforme u svim segmentima, zbog čega autori izvješća naglašavaju da je potrebno usavršiti program podrške. Oko 11% nastavnika smatra da im gotovo uopće nije jasan cilj reforme.
Također, trećina roditelja rekla je da bi komunikacija škola i njih mogla biti bolja i to prije svega ‘u pogledu redovitosti obavijesti koje su dobivali od škola’.
Slabiji rezulatati nego na početku reforme
No vratimo se učenicima.
– Jasno je uočljivo da je u drugom, finalnom mjerenju u odnosu na prvo, inicijalno mjerenje na svim pitanjima bez iznimke došlo do blagog pada prema nižim vrijednostima. Te su promjene u procjenama sustavne i ukazuju na opadajući trend, piše u izvješću.
Stručni tim upozorio je i kako je gotovo svaki drugi pozvani učenik odbio sudjelovati u istraživanju.
– Stoga predlažemo dodatno provjeriti razloge demotivacije i nevoljkosti za sudjelovanje u istraživanju, ističu istraživači.
Loši u rješavanju problema
izvor: MZO
Izvješće se osvrnulo i na istraživanje o rješavanju problema koje je pokazalo da učenici nakon prve godine Škole za život većinom pokazuju osnovnu razinu razumijevanja takvih problema. Dobar dio ih je i na srednjoj razini, a ekstremno mali broj učenika našao se na srednjoj razini.
No kako takvo istraživanje nikada prije nije rađeno, istraživački su zaključili kako ga nemaju s čime usporediti pa se ne može reći je li pomak u odnosu na prethodnu situaciju pozitivan ili negativan.
Napomenuli su i da su zadaci možda bili preteški pa su rezultati zato tako loši. Ako bi se olakšali, rezultati bi vjerojatno bili bolji. Iako su rađeni na principu PISA istraživanja, ustvrdili su da je korišten samo princip PISA-e, a ne i težina rezultata.
No svi su zadovoljni
Ipak, osvrnimo se malo i na pozitivne brojke, kojih je, moramo priznati, jako puno.
Više od 85% ravnatelja daje gotovo potpunu podršku reformi. Čak 90% učenika pohvalilo je činjenicu da sada imaju više grupnog rada, a uvođenje novih kurikuluma većinski su podržali i roditelji. Pozdravili su i samostalno učenje te manje učenja napamet. Reforma je dobro prihvaćena kod svih dionika.
– Iako su rezultati većinom pozitivni, sjetite se Šuvarice. Naprosto nam treba 10 – 15 godina da vidite je li neka reforma pozitivna ili ne, zaključio je Karajić.
