Uvjerljiva većina učenika koji završe na produžnoj ne mora na popravni, evo koliko je takvih godišnje
Prošle školske godine zbog najviše dvije zaključene jedinice na produžnoj je nastavi završila 21.626 učenika. Ipak, očito u nekoliko dodatnih sati rada savladaju gradivo. Uvjerljivoj većini njih nastavnici su tijekom tog dopunskog rada zaključili pozitivne ocjene pa je popravni u kolovozu polagalo njih samo 3.968. Na produžnoj nastavi, kao i popravnim ispitima, najviše završavaju učenici prvih razreda srednjih škola.
Foto: srednja.hr; Unsplash
Do 2015. godine u školama je postojao prvi i drugi (ljetni i jesenski) popravni ispit. Ovaj prvi je odlukom tadašnje garniture u Ministarstvu obrazovanja ukinut, a zamijenio ga je dopunski rad, koji se kolokvijalno naziva produžna nastava. Na njega se po završetku nastave upućuju učenici s najviše dvije zaključene negativne ocjene. Već smo pisali kako se broj jedinica od uvođenja produžne prepolovio.
Na produžnoj lani završilo skoro pet posto učenika, najviše u Šibensko-kninskoj županiji
No, koliko učenika godišnje završava na produžnoj nastavi? Podaci o tome dostupni su u posljednjoj verziji Školskog e-Rudnika Ministarstva obrazovanja (MZOM), a promatrali smo razdoblje od 2017. do danas. Prošle je školske godine na produžnoj nastavi završilo 21.626 učenika, odnosno njih 4,83 posto. Broj i postotak učenika koji su išli na produžnu bio je najmanji 2020., prve pandemijske godine, kada je na dopunski rad upućeno samo 6.199 učenika u postotku to je 1,35. Prve promatrane godine, 2017. na produžnu je išlo 17.564 učenika, tada je to bilo 3,67 posto, kažu podaci MZOM-a.
Najviše učenika na produžnoj završi u prva tri razreda srednje škole. Primjerice, u 2023./2024., na kraju prvog srednje na produžnu je išlo 14,77 posto učenika, u drugom srednje njih 12,24 posto, a u trećem 9,89 posto. Podaci po županijama govore da je lani najviši postotak učenika koji su morali na produžnu imala Šibensko-kninska županija, 8,99 posto, a slijedi Bjelovarsko-bilogorska sa 6,89 posto. Najmanji postotak učenika koji su upućeni na produžnu imala je Varaždinska županija, 3,08 posto.
Značajan broj učenika nakon produžne ne mora na popravni
Dopunski rad odnosno produžna nastava, traje najmanje deset i najviše 25 sati, a ako učenik tijekom njega ostvari zadane ishode, zaključuje mu se prolazna ocjena. Pa se oni koji će eventualno završiti na produžnoj, mogu utješiti da uvjerljiva većina učenika ipak nakon nje ne mora na popravni, nego im već na produžnoj nastavnici zaključe prolaznu ocjenu.
Kako konkretno izgledaju brojke onih koji ipak moraju na popravni ispit u kolovozu? Od 21.626 učenika (4,83 posto) koji su prošle školske godine završili na produžnoj, njih svega 3.968 (0,89 posto) moralo je na popravni. I u ovom slučaju najmanje je učenika u promatranih osam školskih godina na popravni išlo prve pandemijske, 2020. godine. Tada ih je bilo samo 1.515, odnosno 0,33 posto. U zadnjih osam godina na popravni je najviše učenika išlo 2017. godine, njih 10.993, odnosno 0,96 posto od ukupnog broja učenika te godine.
Logično, kao i u slučaju produžne nastave, na popravni se ispit najčešće ide u prva tri razreda srednje. Tako je prošle školske godine na popravnom završilo 3,63 učenika prvog srednje, 2,73 posto učenika drugog srednje i 1,96 posto učenika trećeg razreda srednje. Gledajući podatke po županijama, u prošloj je školskoj godini postotak učenika koji su išli na popravne bio najviši u Bjelovarsko-bilogorskoj (2,02) i Šibensko-kninskoj županiji (1,88), a najniži u Požeško-slavonskoj (0,27).
Razredni i predmetni ispiti
Učenici na kraju školske godine mogu ostati i neocijenjeni zbog prevelikog broja izostanaka. Ako im je u e-Dnevniku zabilježen takav status, ovisno o broju predmeta u kojima su neocijenjeni, polažu predmetni ili razredni ispit. Takvih je učenika, vidljivo je iz podataka u Školskom e-Rudniku, godišnje iznimno malo.
Na razredni ispit u 2023/2024. godini bilo je upućeno 0,18 posto učenika odnosno njih 799. Slično kao i u slučajevima produžne i popravnih, najveći je postotak školaraca koji polažu razredni ispit bio u prva tri razreda srednje škola – u prvom 0,59 posto, drugom 0,48 posto, a trećem 0,52 posto. Županije u kojima je najveći postotak onih koji su u protekloj školskoj godini polagali razredni ispit su Splitsko-dalmatinska i Zadarska (0,37 posto), a najmanji ih je postotak u Požeško-slavonskoj (0,04 posto).
Iako je i njihov postotak nizak, u zadnjih osam školskih godina ovo je bila godina s najvišim postotkom učenika koji su išli na predmetni ispit, što ne iznenađuje, s obzirom na visok broj izostanaka. Protekle školske godine na predmetni je ispit išlo 0,46 posto učenika, odnosno njih 2.075. Usporedbe radi, 2017. predmetni je ispit moralo pisati 0,28 posto učenika.
I na predmetni se ispit u školskoj godini za nama najčešće išlo u prva tri razreda srednje. Od učenika prvih srednje, pisalo ga je njih 0,72 posto, od drugih 0,81 posto, a od trećih 0,84 posto. Šibensko-kninska (0,45 posto) i Vukovarsko-srijemska (0,43 posto) županije su s najvišim udjelom učenika koji su polagali predmetni ispit, dok je on najmanji u Međimurskoj županiji (0,11 posto).
