Uvodimo vojni rok zbog potencijalnog sukoba, a nitko u susjedstvu ga nema na snazi
Sve glasnija nagađanja o ponovnom uvođenju obveznog vojnog roka u Hrvatskoj, mogla bi postati stvarnost. Naime, od 2008. godine u Hrvatskoj postoji profesionalna vojska te mogućnost dragovoljnog odsluženja vojnog roka, no s različitim argumentima i/ili izlikama, nastoji se opravdati vraćanje obveznog vojnog roka.
Izvor: Wikipedia
– Potvrdi li to ove godine Hrvatski sabor, Ministarstvo obrane 2018. godine pokrenut će pokusni projekt ponovnog uvođenja obveznog vojnog roka, a 2019. obveza služenja vojske obuhvatila bi godišnje oko 30.000 mladih u Hrvatskoj, piše Večernji.hr. To bi bili uglavnom mladići jer bi oni bili obvezni služiti vojni rok, dok bi djevojke obuku prolazile jedino ukoliko to žele.
Za isti je izvor ministar obrane Damir Krstičević rekao da ‘moramo
vidjeti koje nam nove sposobnosti u sigurnosnom sustavu trebaju’ te
potvrdio da su veliki izgledi da struka zaključi kako je Hrvatskoj, u
uvjetima novih geopolitičkih i regionalnih ugroza, zaista potrebno
vratiti obvezni vojni rok.
Nijedna zemlja u susjedstvu Hrvatske nema obvezni vojni rok
Regionalne ugroze odnosno nestabilnost u susjedstvu te huškačka retorika pojedinih političara u zemljama regije, neka su od opravdanja, kojima se nastoji potkrijepiti eventualna, ali sve izglednija odluka o obveznom služenju vojnog roka.
No, gledano načelno, treba reći da nijedna od zemalja iz susjedstva Hrvatske nema tu odluku na snazi. Tako je Slovenija ukinula obvezni vojni rok 2003., Mađarska 2004., a Italija 2005.
U BiH pak nema opće obveze služenja vojnog roka od početka 2006., dok je krajem kolovoza iste godine takva odluka donesena u Crnoj Gori. Predzadnja članica bivše Jugoslavije koja je ukinula vojni rok bila je Hrvatska, u kojoj je od 2008. moguće dobrovoljno proći vojnu obvezu. To je od tada učinilo 5.783 ljudi, među kojima je bilo 600 žena.
Posljednja zemlja koja je ukinula vojni rok, a da graniči s Hrvatskom je Srbija. Tamo se od početka 2011. ne mora izvršavati ta obveza.
Ipak, kao i u Hrvatskoj, u zadnje vrijeme su u Srbiji sve glasniji pobornici opće vojne obveze. No, valja naglasiti da je u toj susjednoj zemlji, ideja dalje od ostvarenja, nego li kod nas.
Vojni rok bi trajao 3 ili 4 tjedna
Ono što se planira uvesti u Hrvatskoj, zapravo bi se teško moglo nazvati vojni rok. To je više tečaj uvježbavanja i svladavanja osnova vojničke obuke, budući da bi to trajao četiri tjedna, a razmatra se i varijanta od tri tjedna.
Kratkotrajnost vojnog roka uvjetovana je time da se žele umanjiti troškovi, koji bi bili višestruko veći, kada bi vojna obveza trajala šest mjeseci, što je bio slučaj do 2008.
No, uz novčane izdatke koji bi u slučaju provedbe ove odluke bili ogromni bez obzira na sve uštede koje se mogu napraviti, postavlja se i jedno drugo logično pitanje – hoće li se sada brojni vojni objekti, koji su pretvoreni u korisne civilne ustanove (poput studentskih domova i drugih obrazovnih i kulturnih institucija) opet biti rekonstruirani te korišteni kao smještajni kapaciteti za regrute?
Potpuno suprotno navedenomu, Krstičević za Večernji kaže da su računali i na potrebe studenata, pa bi osnovna trebala biti organizirana u dva turnusa, primjerice od 15. srpnja do 15. kolovoza i od 15. kolovoza do 15. rujna. To znači da će, zapravo, MORH morati osigurati smještajne kapacitete za 15-ak tisuća novaka.
U kontekstu ljetnih turnusa argument protiv bi svakako bio da veliki broj studenata upravo navedeno razdoblje iskoristi za sezonski rad te popunjavanje skromnog studentskog budžeta. Značajan broj studenata ljetni period iskoristi i za ‘popravni’ odnosno pripremu ispita koje nisu položili na ljetnim rokovima.
Po svemu što vidimo, ne bi nas iznenadilo, da uskoro u javnom prostoru počne polemika i o ponovnom vraćanju predmeta ‘obrana i zaštita’ u školske programe.
U Hrvatskoj raste broj dobrovoljnih vojnika, a narasla je i naknada
Prema podacima koje smo dobili iz MORH-a, od 1996. do 2007. godine, vojni rok je na ovaj ili onaj način odslužilo gotovo 276.000 mladića. Od toga je u vojsku išlo 219.752 mladića, a na civilni vojni rok njih 56.175.
U zadnje dvije godina obveznog vojnog roka, većina mladića se odlučilo na civilno služenje. Potom je od 2008. ostavljena mogućnost dobrovoljnog služenja vojnog roka, na koje se do 2016. odlučilo 5.783 ljudi.
Broj dragovoljnih ročnika raste svake godine, pa je 2016. obučeno gotovo 1000 ročnika i ročnica. U 2017. će ih vjerojatno biti i više, jer je odlukom MORH-a, mjesečna novčana nadoknada (obuka traje 12 tjedana) podignuta s 1.200 na oko 2.000 kuna.
Kao i do 2008. godine, MORH planira ostaviti opciju tzv. prigovora savjesti pa će biti omogućeno i civilno služenje vojnog roka.
No, kako tvrdi Večernji ono neće biti tek formalno kao prije kada su civilni ročnici taj rok odrađivali po državnim uredima radeći kao dostavljači ili kuhajući kave. Civilno vojno služenje bilo bi sličnije austrijskom modelu, gdje ti ročnici odrađuju ozbiljan posao u hitnim službama, staračkim domovima, bolnicama… Uz to, takav ‘nevojnički’ rok trajao bi možda i sedam-osam tjedana, dvostruko dulje od vojničkoga u kojem će ročnici naučiti rukovati oružjem, vježbati pucanje, savladati prvu pomoć, naučiti se ukopati i steći slične vojničke temelje.
Preko 60 posto mladih protiv uvođenja vojnog roka
Kada se prošle godine u javnom prostoru zavrtila priča o vraćanju obveznog vojnog roka, proveli smo anketu na portalu o tome što mladež misli o takvoj ideji.
U njoj je sudjelovalo oko 500 ljudi, među kojima je iznad 61 posto njih izrazilo protivljenje obveznom vojnom roku. Nešto više od trećine sudionika ankete glasalo je suprotno.
