Protekli ponedjeljak bio je 36., a ujedno i posljednji radni dan najdugotrajnijeg štrajka u obrazovnom sustavu. Učenici su ukupno izgubili 16 dana nastave, a u klupe se ovog utorka vraćaju nakon dva tjedna kontinuiranog štrajka.
Foto: Inga Đuđik/srednja.hr
Vlada i obrazovni sindikati jučer su postigli dogovor: nastavnom osoblju koeficijent složenosti povećava se za 3% od 1. prosinca 2019., a koje će se osjetiti na plaći u siječnju. Drugo povećanje koeficijenta za 1% bit će od 1. lipnja 2020. godine, a treće povećanje koeficijenata za 2% dogodit će se od 1. siječnja 2021. godine. U četvrtak će Vlada promijeniti Uredbu o koeficijentima u skladu s ovim dogovorom. Nastavnicima će dani provedeni u štrajku biti plaćeni, ali nadoknade neće. Uredbom o koeficijentima riješit će se i status računovođa, tajnica i ravnatelja, kojima će plaća u istom razdoblju porasti za ukupnih 9%. Ostalom nenastavnom osoblju, čistačima, kuharicama i domarima neće rasti koeficijent, kako su štrajkaši zahtijevali, nego će oni traženo povećanje plaće u istom postotku dobiti kroz dodatke.
17:23h Ukupno je pojedinačna škola tijekom štrajka izgubila 16 nastavnih dana, ali danas su se učenici konačno vratili u klupe. Šestero njih iz raznih krajeva Hrvatske otkrilo nam je kako je prošao prvi dan nastave nakon najdugotrajnijeg štrajka u obrazovnom sustavu, a pojedini naši sugovornici tu su priliku iskoristili i da izraze svoje mišljenje o samome štrajku. Što su nam rekli, pročitajte ovdje.
17:20h Tema HRT-ove emisije Otvoreno ponovno je obrazovanje
Tema večerašnje epizode Otvoreno nadoknada je nastave nakon štrajka, ali i danas predstavljeni rezultati istraživanja PISA 2018.
– Vlada i sindikati postigli su dogovor. Učenici i nastavnici vratili se u učionice. Sada treba nadoknaditi izgubljeno. Može li se to učiniti kvalitetno? Što o kvaliteti hrvatskog školstva govore najnoviji rezultati međunarodnog istraživanja PISA, kojim se ispituju znanje i vještine 15.-ogodišnjih učenika u prirodoslovlju, matematici i pismenosti? U odnosu na vršnjake iz 79 zemalja, hrvatski su učenici u 2018. bili ispodprosječni. Najveći je pad u prirodoslovlju, stoji u najavi emisije.
Gosti su: Branka Ramljak, državna tajnica u Ministarstvu znanosti i obrazovanja; Željko Stipić, predsjednik sindikata Preporod; Igor Radeka, pročelnik Odjela za pedagogiju Sveučilišta u Zadru; Filip Zoričić, ravnatelj Gimnazije Pula i Tihana Magaš, prof. povijesti, gimnazija Vladimira Nazora u Zadru.
16:40h Stipić: ‘Ako članstvo na referendumu odbije ponudu, nećemo ju potpisati’
Ranije danas gost N1 televizije bio je Željko Stipić, predsjednik Sindikata Preporod, jedinog školskog sindikata koji će među članstvom provesti referendum o ponudi Vlade. Rekao je da će ako članovi odbace Vladinu ponudu, istu odbiti potpisati.
– Mislim da je ipak neka poruka da se nešto ne potpiše. Ako članstvo kaže da je prihvatljivo, onda ćemo potpisati. Ako odbiju, nećemo potpisati. Dobili su priliku, mi smo bili dosljedni, a mi ćemo znati je li to bio isforsiran sporazum, rekao je Stipić i dodao da će za njih priča biti gotova kada se članovi izjasne.
Kaže da djeluju u 385 osnovnih i srednjih škola i imaju više od 9.000 članova što je dosta brojno članstvo za provjeriti učinak ovog rješenja.
– Cijelo vrijeme smo isticali da nećemo jednu nepravdu zamijeniti novom, a stvorili smo je. Mislim da je jako loše u ovom rješenju proizvod odgođenog sindikalizma. Iako nas je premijer uvjeravao da neće nasljednicima ostavljati obveze, ta obveza je prebačena na 2021. jer vjeruje da će biti premijer i tada.Mi u Preporodu zagovaramo rješenje ako ćeš mi nešto dati, daj mi odmah. Ovdje se jedan problem dugo podcjenjivao i to se vidjelo kako se tjednima nije željelo ni primiti predstavnike sindikata, a kada ih se primilo to se unedogled odugovlačilo, rekao je Stipić, između ostaloga za N1.
Dodaje, poznato mu je da na terenu ima nezadovoljstva ovom ponudom, a o najavama masovnog izlaska iz sindikata smatra kako je takav potez ‘autogol’ i ‘nanošenje štete samome sebi’.
-Nakon štrajka život ide dalje i problemi će ostati i ako netko misli da ćemo ih lakše rješavati ako ne budemo sindikalno organizirani jako griješi. (…) Mijenjate sindikate, mijenjate nas koji vodimo sindikate, ali nemojte odustati od sindikata jer to nije dobro. To ide samo u prilog onima koji odgoju i obrazovanju u konačnici ne žele dobro, zaključio je Stipić, prenosi N1.
15:09h Fuchs: ‘Koeficijenti teoretski vrijede od sjednice Vlade do sjednice Vlade’
Radovan Fuchs, bivši ministar znanosti i obrazovanja i posebni savjetnik premijera za provedbu kurikularne reforme komentirao je u N1 Studiju sporazum školskih sindikata i Vlade.
Istaknuo je da je sve moglo puno ranije završiti u ‘laganijoj pregovaračkoj atmosferi’ te da je još prije par tjedana trebalo ‘dogovoriti jednako takvo povećavanje, ne možda koeficijenata’. Mišljenja je da se iznos isplatio kroz dodatke bilo bi to povoljnije rješenje za sve sudionike.
– Fokus je bio koeficijent 6,11. Samo to i ništa više. Koeficijent teoretski vrijedi od sjednice Vlade do sjednice Vlade, zato kažem da bi ono bilo povoljnije rješenje. To je akt kojeg Vlada samostalno donosi i u kojem nema sindikalnog pregovaranja, dok za kolektivne ugovore imate sindikalne partnere koji se dogovaraju o svim stavkama. (…) Ne trebate ići daleko. Vratite se samo na Vladu premijera Milanovića koja je odlukom Vlade skinula koeficijente učiteljima, na sjednici Vlade, bez pregovaranja sa sindikatima. To Vlada može u svakom trenutku i postoji bojazan da bi buduća Vlada mogla to vratiti natrag, pojasnio je Fuchs za N1.
14:47h Plaća nastavnika iz Zagreba s jednim djetetom i 20 godina staža raste za 739,23 kune
Uz spomenuto povećanje koeficijenata za 6,11% u sljedećih 13 mjeseci, nastavnicima će, kao i svim zaposlenicima javnih službi, rasti osnovica plaće kroz Temeljni kolektivni ugovor za 6,12% (dinamikom 2+2+2). Jutarnji list donosi detaljan izračun povećanja plaće temeljem jučerašnjeg dogovora sindikata i Vlade, a na primjeru plaće nastavnika sa 20 godina staža i jednim djetetom u Zagrebu. Ukupno bi tom nastavniku plaća do siječnja 2021. trebala porasti za 739,23 kune, a kako će rast izgledati kroz godinu pogledajte ovdje.
13:57h Mihalinec o najavljenom štrajku nenastavnog osoblja: ‘Imaju pravo pokušati’
Branimir Mihalinec, čelnik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama, komentirao je najavljeni štrajk Sindikata administrativno-tehničkog osoblja u školama i učeničkim domovima ATOS.
– Ako je to sindikat, čujem da je to neki sindikat koji ne znam koliko ima članova, zna se koja je procedura za štrajk. Mora se najaviti na vrijeme, održati mirenje i tek onda ući u štrajk. Ako to netko želi učiniti, ima pravo pokušati, rekao je Mihalinec za N1.
12:16h Prekinut štrajk i na fakultetima
Osim u školama, štrajk se prekida i na sveučilištima, veleučilištima, visokim školama, fakultetima, institutima i u NSK. Odvijao se od 24. listopada jednom tjedno, a budući da je Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja postigao dogovor s Vladom, štrajk najavljen za petak, 6. studenog, ipak se neće održati. Detaljnije o tome kakav je dogovor s Vladom postigao visokoškolski sindikat pročitajte ovdje.
12:04h Plenković: ‘Prvo i najvažnije da su djeca danas u školi’ komentirao je dogovor koji je Vlada postigla sa sindikatima u sustavu odgoja i obrazovanja.
– Mislim da je prvo i najvažnije da su djeca danas u školi, to je odgovornost Vlade i moja odgovornost da se normalizira sustav obrazovanja i to je najvažnija poruka, odgovorio je Plenković na pitanje očekuje li sada navalu zahtjeva i ostalih sindikata, prenosi N1.
Dodao je kako se u slučaju radi o kompromisnom rješenju, kad je u pitanju financijska održivost, te da će i s drugim sindikatima razgovarati. Nije odgovorio ima li ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak njegovo povjerenje te hoće li je braniti u slučaju da oporba pokrene postupak njezina opoziva.
11.27h Sindikat nenastavnog osoblja: Nakon analize cjelokupnog stanja predložit ćemo štrajk
Iako su Sindikat hrvatskih učitelja i Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama tražili povećanje koeficijenata i za spremačice, kuhare i domare, njima se koeficijenti ipak neće povećati. Povećanje plaće u istom postotku od 6,11% ostvarit će kroz dodatke. Takva nagodba s Vladom razbjesnila je Sindikat administrativno-tehničkog osoblja u školama i učeničkim domovima (Sindikat ATOS), koji je zahtjevao da se priključi pregovorima Vlade i drugih školskih sindikata, ali bezuspješno.
Sindikat ATOS zato je najavio analizu cjelokupnog stanja i poručio da će predložiti štrajk kao mjeru zaštite dostojanstva i poboljšavanja položaja administrativno – tehničkog osoblja koje radi u školama i učeničkim domovima! Priopćenje ovog sindikata koje potpisuje njegov predsjednik Mario Jakša u nastavku prenosimo u cijelosti:
Prijašnjih tjedana svakodnevno smo zaprimali upite radnika zaposlenih na administrativno – tehničkim poslovima u školama i učeničkim domovima oko toga zašto mi kao Sindikat ne štrajkamo, zašto se ne pridružimo SHU, NSZSŠH… zašto??!
Svi koji nas pitaju takva i slična pitanja jučer su dobili odgovor!
Naime, jučer 2. prosinca 2019. svjedočili smo koliko je sindikalno licemjerje prisutno u našem sustavu i onaj tko je mislio da, nakon što je administrativno – tehničko osoblje do sada najmanje tri puta izigrano, ne može i četvrti put, prevario se!
S razlogom se pitamo zašto smo mi drugačiji i zašto ne bismo i mi dobili povećanje plaća u vidu povećanja koeficijenata složenosti poslova!? Što smo to skrivili reprezentativnim sindikatima da nas ignoriraju i ugovaraju nam nekakve dodatke, a ne žele cijeniti naš rad kroz koeficijente složenosti poslova? Zašto mi koji odrađujemo najvažnije poslove u školi ne vrijedimo kao i nastavno osoblje i zašto mi nemamo dostojanstvo? Ako su se svi zaposlenici (uključujući i administrativno – tehničko) koji su sudjelovali u štrajku, na referendumu koji su organizirali reprezentativni sindikati, izjasnili da ne žele povećanje plaće kroz dodatke već isključivo kroz koeficijente, zašto i kako to da se za administrativno – tehničko osoblje povećanje ugovora kroz dodatke i gdje je naše dostojanstvo ako ga nastavno osoblje nema ili ga nije imalo?
Početni prijedlog prosvjetnih sindikata (Sindikata hrvatskih učitelja i Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske) koji smo ranije preuzeli sa stranice UTIRUŠA (više link nije dostupan), a bio je dostupan i u tiskanom obliku od povjerenika sindikata, dostupan je ovdje. Njime se tražilo povećanje koeficijenata složenosti poslova ZA SVE radnike koji rade u odgojno – obrazovnim ustanovama. Naravno, od tog prijedloga se očito vrlo brzo odustalo pa se sada, kada će nastavno osoblje dobiti željeni koeficijent, izjave čelnika sindikata svode na to da spremačice, domari i dr. za nikime ne zaostaju, a nastavno osoblje zaostaje, a za sve ostale da nije moguć rast koeficijenata bez da raste koeficijent složenosti poslova svima u javnim i državnim službama, što je totalni apsurd! Naravno da tehničko osoblje itekako zaostaje i treba im veći koeficijent, u suprotnom nameće se pitanje tko će uopće raditi s tako malom plaćom na tim mjestima u školama! S druge strane, naravno da se mogao i morao ugovoriti veći koeficijent za administrativne i računovodstvene referente te ekonome, a to se moglo napraviti da se u članak 7. Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama dodaju administrativni referent, računovodstveni referent i ekonom.
Treba napomenut da su administrativno – tehničkom osoblju koeficijenti složenosti poslova smanjeni za 3 % od 01. ožujka 2013. i nikada nisu vraćeni! Svi oni koji pitaju za čime zaostaju spremačice i domari neka pogledaju kako se mijenjala Uredba.
Kao sindikat tražili smo sudjelovanje u pregovorima te vršili pritisak da sudjelujemo i zastupamo administrativno – tehničko osoblje jer ono predstavlja bitan segment svake odgojno – obrazovne ustanove, ali bez uspjeha. Sada je jasno i zašto nismo bili poželjni da sudjelujemo prilikom pregovora!
Kao predstavnik Sindikata ATOS i predsjednik istog osjećam frustraciju, nezadovoljstvo i gnjev te se s razlogom pitam zašto smo još jedanput izigrani?!
Nakon analize cjelokupnog stanja i nakon što proučimo cjelokupnu dokumentaciju te provedemo zakonom i statutom propisane radnje, vodstvo Sindikat ATOS će članstvu predložiti štrajk kao mjeru zaštite dostojanstva i poboljšavanja položaja administrativno – tehničkog osoblja koje radi u školama i učeničkim domovima.
10:15h Mihalinec: ‘Govor mržnje i netolerancije ne pripada učiteljima’
Branimir Mihalinec, predsjednik Nezavisnog sindikata hrvatskih učitelja i Sanja Šprem, predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja jutros su stigli u Ministarstvo rada na pregovore o Temeljnom kolektivnom ugovoru za sve javne službenike. Tom su prilikom komentirali su kritike koje su im upućene nakon prihvaćanja ponude Vlade.
– Ne bih gledao o masi plaća, nego koliko će dobiti zaposleni s našim sporazumima. Mi smo naše ciljeve ispunili, postavili smo jasne zahtjeve, od toga nismo odustali niti jednu stotinku i pregovori su ispunjeni. Možemo biti izuzetno zadovoljni i zato smo došli reći da smo spremni potpisati dodatak kolektivnom ugovoru, rekao je Mihalinec, prenosi N1 televizija.
Dodao je kako će se svatko naći iza broja 6,11 te da nije stigao vidjeti primjedbe i kritike zbog toga što se nisu povećali koeficijenti za nenastavno osoblje. Ponovno je kritizirao ponašanje dijela štrajkaša na društvenim mrežama.
– Prvo ljudi moraju vidjeti što je ispregovarano i kakve su plaće. Mi smo vrlo ponosni na ovo što smo uspjeli. Osjećaj koji se pojavio je tuga da govor mržnje i netolerancije postaje mainstream u Republici Hrvatskoj i nažalost govor mržnje potiču neki koji se usuđuju govoriti da su nastavnici i nastavnička mreža. Govor mržnje i netolerancije ne pripada učiteljima, otvorite svoje mreže – Mrzim sve i nastavite tako, poručio je Mihalinec, prenosi N1.
Sanja Šprem kazala je kako Vlada smatra da je u ‘win’ situaciji jer smatraju da je ‘sačuvana fiskalna odgovornost, ali sindikati se ne mogu osjećati kao gubitnici, jer je cilj postignut.’
– Ciljevi su postignuti i to je najbitnije. Tko može u sustavu obrazovanja može reći da nije stajao iza brojke 6,11? To je bila ključna riječ. To ne može reći ni kuharica, ni učitelj, čak ni ravnatelj, da ne stoji iza 6,11. Dinamika je bila kompromis, a 6,11 je bio cilj od kojeg nismo odstupali, rekla je Šprem.
10:07h Predstavljeni rezultati istraživanja PISA 2018
Ovog utorka u Ministarstvu znanosti i obrazovanja predstavljeni su rezultati istraživanja PISA 2018. U istraživanju je ukupno sudjelovalo više od 600.000 učenika iz 79 zemalja.
Istraživanje PISA 2018 u Hrvatskoj je provedeno u proljeće 2018. godine u 179 srednjih i 4 osnovne škole. Glavna ispitna domena bila je čitalačka pismenost, dok su matematička i prirodoslovna pismenost bile sporedne domene. U sva tri područja hrvatski su učenici postigli ispodprosječne rezultate, a detaljnije o rezultatima možete čitati ovdje.
9:00h Stipić: ‘Ljutnja je posljedica svih štrajkova u obrazovanju’
U jutrošnjoj emisiji Hrvatskog radija, ‘U mreži prvog’, na temu mogu li učitelji biti zadovoljni s kompromisnim rješenjem i zašto nenastavno osoblje nije dobilo povećanje koeficijenta govorili su predsjednik Sindikata Preporod Željko Stipić, glavna tajnica Sindikata hrvatskih učitelja Ana Tuškan, posebni savjetnik premijera akademik Zvonko Kusić i novinarka portala Telegram.hr Dora Kršul.
Već smo jučer pisali kako je veliko nezadovoljstvo na društvenim mrežama izazvala činjenica da će se koeficijenti povećavati u tri dijela i to u sljedećih 13 mjeseci. Uz to, štrajkaši, i nastavno i nenastavno osoblje, nezadovoljni su time što je nenastavno osoblje izostavljeno od povećanja koeficijenata. Dodatno, zaposlenici koji su štrajkali nisu zadovoljni ni činjenicom, da osim sindikata Preporod, članstvo sindikata nije pozvano da na referendumu odluči prihvaća li dogovor koji su u njihovo ime postigli sindikalni vođe. – Ljutnja je posljedica svih štrajkova u obrazovanju, a bilo ih je 14. Pravo je pitanje koji je omjer zadovoljnih i nezadovoljnih. Jedini je način da to doznate jest da pitate članstvo. Mi ćemo to i učiniti i sutra ćemo znati prve rezultate, kazao je za Hrvatski radio Željko Stipić.
Ana Tuškannajavila je kako će SHU nakon sastanka za Temeljni kolektivni ugovor i dorade detalja sve stvari dodatno pojasniti. Vladin razlog što nenastavno osoblje nije dobilo povećanje plaće kroz koeficijent, dodala je – jest bila složenost poslova koja se njima ne povećava reformom. Mi smo mi napravili jest – borili smo se za povećanje plaća spremačima i drugom osoblju jer ih cijenimo i do povećanja je došlo, kazala je Tuškan.
– Kad se slegnu dojmovi, vidjet će se da se svi dignute glave mogu vratiti u škole. Ovo je povijesni događaj i borba je uspjela. Što se tiče tajnika i računovođa – oni su najviše zaostajali. Oni će dobiti najviše od svih. Razgovori su bili dinamični, o svemu se razgovaralo i sve će biti jasnije ovih dana, rekla je Tuškan za Hrvatski radio.
Premijerov savjetnik Zvonko Kusić rekao je da kada bi se nenastavno osoblje uključilo u koeficijent prosvjetara, onda bi to važilo za sve to osoblje u svim sektorima.
– To je glavni razlog. Oni će se morati riješiti kroz sistemsko uređenje svih koeficijenata, u međuvremenu se rješavaju kroz dodatke. Kompromis je po definiciji da su svi nezadovoljni, pitanje je kako će biti naglašeno ono što je dobiveno, kazao je Zvonko Kusić i dodaokako dosad nije bio toliko svjestan nezadovoljstva prosvjetara zbog nasilja u učionicama i anonimnih prijava.
Podsjetimo, uz povećanje koeficijenata i dodataka zaposlenicima, na razini Vlade usvojit će se akcijski plan o rješavanju problema nasilja u školama te problem anonimnih prijava, koje nastavnici također tražili na velikom prosvjedu 25. studenog.
Novinarka Dora Kršul smatra kako je problem to što se od strane sindikata od početka komuniciralo da koeficijenti znače dostojanstvo za sve zaposlene u sustavu.
– Tako sad imamo problem – ljudi od jučer komentiraju: ‘Eto, jedni su dobili dostojanstvo, a drugi nisu’, kaže Kršul.
Smatra da nije dobro komunicirati dostojanstvo samo kroz koeficijente jer puno toga čini dostojanstvo ljudi koji rade u sustavu. Što se tiče praćenja štrajka, kazala je kako je bitno da kao novinarka može na kraju dana reći da je posao radila po postulatima struke.
– Mislim da smo mi na portalu Telegram to onako školski odradili, zaključila je Kršul.
Pratite s nama uživo prvi dan nastave nakon ovog velikog štrajka:
Više o štrajku u školama i na fakultetima čitajte na sljedećim poveznicama:
