Štrajk u školama traje već 34. dan, a usporedno s njim traje izjašnjavanje zaposlenika o posljednjoj ponudi Vlade. Podsjetimo, umjesto povećanja koeficijenata za prosječno 6,11%, Vlada je štrajkašima ponudila dodatak od 3% od 1. prosinca 2019. i 1% od 1. lipnja 2020. te uvjetnih 1% od 1. prosinca 2020., ali ovo posljednje ako se do 31. prosinca ne redizajnira uredba o koeficijentima složenosti poslova. Rezultati referenduma trebali bi biti poznati u petak.
Uživo na srednja.hr pratite tijek događaja 34. dana štrajka u školama:
11:40 O ponudi Vlade izjašnjavaju se danas i štrajkaši na fakultetima i znanstvenim institutima. Oni su, podsjećamo, tražili povećanje plaća nenastavnom i neznanstvenom osoblju. Izjašnjavanje traje danas do 16 sati.
– Mogu vam samo reći da je izjašnjavanje još u tijeku. Večeras bismo trebali znati rezultate, rekao nam je prof. dr. sc. Igor Radeka, predsjednik Velikog vijeća Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja.
11:13 Kako doznaje srednja.hr, zaposlenici Prosvjetno-kulturnog centra Mađara u Republici Hrvatskoj u četvrtak su, na jedan, dan prekinuli štrajkačke aktivnosti. Razlog zamrzavanja štrajka su dolazak mađarskog premijera Viktora Orbana, ali i njegovog hrvatskog kolege Andreja Plenkovića na otvaranje učeničkog doma. Danas imaju nastavu, a sutra se opet nastavlja štrajk, o čemu više možete čitati ovdje.
11:02 HDZ-ova eurozastupnica Željana Zovko za N1 je komentirala štrajk u školama.
– Smatram da učenici trebaju ići u školu, to je jedna od najvažnijih poruka. Jedan dan bez škole je izgubljen dan, mi moramo buduće generacije pripremati na velike izazove, a propuštati nastavu to je stvarno sramota… Na sve one u Hrvatskoj, o kojima moramo voditi računa, počevši od policajaca, službi koje se bave o starim, napuštenim… Svi smo u istoj situaciji. Ono što mi potenciramo jest – premijer je premijer sviju i u ovom trenutku radi najbolje što može. Djecu treba vratiti u školu, to je osnovna zadaća i profesora i onih koji su zaduženi za obrazovanje, kazala je Zovko za N1.
10:33 Sindikat hrvatskih učitelja i Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske neće održati konferenciju za medije danas, nego u petak, 29. studenog u 11 sati u zgradi sindikata Hypatia, 1. kat, dvorana Andromeda, Ulica Florijana Andrašeca 18a, Zagreb. Tema je ‘Štrajk u osnovnim i srednjim školama’. Na tiskovnoj konferenciji govorit će: Sanja Šprem, predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja i Branimir Mihalinec, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske.
10:18 U sinoćnjem Dnevniku Nove TV gostovao je ministar financija Zdravko Marić. Rekao je da, ukoliko sindikati u obrazovanju ne pristanu na posljednju Vladinu ponudu, niti jedan drugi sindikat neće moći potpisati temeljni kolektivni ugovor i povećanje osnovice po modelu 2+2+2.
Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja priopćenjem, koje u nastavku prenosimo u cjelosti, demantirao je izjave ministra Marića.
– Nisu točne konstatacije kako javnim službama prijeti nedobivanje veće osnovice, nastale nakon jučerašnje izjave ministra financija Marića o tome da se bez obrazovnih sindikata ne može potpisati Dodatak Temeljnom kolektivnom ugovoru u javnim službama kojim bi osnovica plaće u 2020. godini rasla po principu 2 + 2 + 2 posto. Naime, čak i da do potpisivanja Dodatka TKU-u ne dođe (u varijanti u kojoj obrazovni sindikati ne prihvate posljednju ponudu Vlade o dodatku od 3 + 1 + 1 posto radi okončanja štrajka u prosvjeti pa samim time odluče odbiti potpisati i Dodatak TKU-u kako Vladi ne bi davali političke kredite), to nipošto ne znači da do povećanja osnovice u javnim službama neće doći. Tome je razlog činjenica da su državne službe potpisale Dodatak svom Temeljnom kolektivnom ugovoru u kojem se jamče ista ta prava, pa će ona po principu spojenih posuda vrijediti i za zaposlenike u javnim službama.
Osnovica plaće za državne službenike rast će u 2020. godini, a samim time rast će i osnovica za javne službenike jer se ne može rad iste vrijednosti kod istog poslodavca (u ovom slučaju države), plaćati različito. Primjerice, u državnim službama neki službenik ima koeficijent 1,4; isti takav koeficijent neki drugi službenik ima u javnim službama. Tada to znači da je riječ o radu iste složenosti i iste vrijednosti. Kada bi postojale različite osnovice, onda bi to značilo da oni imaju različite plaće za isti rad, što je neodrživo u bilo kojem sudskom postupku.
Dakle, riječ je o nedopustivoj manipulaciji činjenicama u kritičnom trenutku u kojem ljudi na terenu moraju donijeti važnu odluku. Slične je prijetnje tadašnji ministar rada ponavljao u pregovorima o osnovici za 2017. godinu, kada javni službenici također nisu htjeli potpisati izmjene TKU-a, jer su nas sve prevarili oko implementacije Sporazuma o osnovici iz 2009. godine. Tada su vrlo brzo u Vladi odustali od takvih ideja da razdvajaju osnovice državnih od osnovice javnih službenika. Ovo je očiti dokaz da se radi o lošim đacima, jer ništa nisu naučili iz tog prethodnog slučaja, poručuju iz Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja.
10:18 U sinoćnjem Dnevniku Nove TV gostovao je ministar financija Zdravko Marić. Rekao je da, ukoliko sindikati u obrazovanju ne pristanu na posljednju Vladinu ponudu, niti jedan drugi sindikat neće moći potpisati temeljni kolektivni ugovor i povećanje osnovice po modelu 2+2+2.
– Ta četiri sindikata imaju u ukupnoj glasačkoj snazi više od 50 posto. Drugim riječima, bez obzira što je nominalno više sindikata se izrazilo ‘za’ povećanje osnovice, sad imamo situaciju da nemamo izlaza. Nećemo moći potpisati dodatak temeljnom kolektivnom ugovoru. Hoće li biti neke alternative, to ćemo još vidjeti, objasnio je Marić.
Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja priopćenjem, koje u nastavku prenosimo u cjelosti, demantirao je izjave ministra Marića.
– Nisu točne konstatacije kako javnim službama prijeti nedobivanje veće osnovice, nastale nakon jučerašnje izjave ministra financija Marića o tome da se bez obrazovnih sindikata ne može potpisati Dodatak Temeljnom kolektivnom ugovoru u javnim službama kojim bi osnovica plaće u 2020. godini rasla po principu 2 + 2 + 2 posto. Naime, čak i da do potpisivanja Dodatka TKU-u ne dođe (u varijanti u kojoj obrazovni sindikati ne prihvate posljednju ponudu Vlade o dodatku od 3 + 1 + 1 posto radi okončanja štrajka u prosvjeti pa samim time odluče odbiti potpisati i Dodatak TKU-u kako Vladi ne bi davali političke kredite), to nipošto ne znači da do povećanja osnovice u javnim službama neće doći. Tome je razlog činjenica da su državne službe potpisale Dodatak svom Temeljnom kolektivnom ugovoru u kojem se jamče ista ta prava, pa će ona po principu spojenih posuda vrijediti i za zaposlenike u javnim službama.
Osnovica plaće za državne službenike rast će u 2020. godini, a samim time rast će i osnovica za javne službenike jer se ne može rad iste vrijednosti kod istog poslodavca (u ovom slučaju države), plaćati različito. Primjerice, u državnim službama neki službenik ima koeficijent 1,4; isti takav koeficijent neki drugi službenik ima u javnim službama. Tada to znači da je riječ o radu iste složenosti i iste vrijednosti. Kada bi postojale različite osnovice, onda bi to značilo da oni imaju različite plaće za isti rad, što je neodrživo u bilo kojem sudskom postupku.
Dakle, riječ je o nedopustivoj manipulaciji činjenicama u kritičnom trenutku u kojem ljudi na terenu moraju donijeti važnu odluku. Slične je prijetnje tadašnji ministar rada ponavljao u pregovorima o osnovici za 2017. godinu, kada javni službenici također nisu htjeli potpisati izmjene TKU-a, jer su nas sve prevarili oko implementacije Sporazuma o osnovici iz 2009. godine. Tada su vrlo brzo u Vladi odustali od takvih ideja da razdvajaju osnovice državnih od osnovice javnih službenika. Ovo je očiti dokaz da se radi o lošim đacima, jer ništa nisu naučili iz tog prethodnog slučaja.
Za Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja,
9:50 Dok je izjašnjavanje u tijeku, na portalu srednja.hr proveli smo anketu s pitanjem ‘Trebaju li obrazovni radnici prihvatiti premijerovu ponudu na referendumu?’. U anketi je glasalo preko 20.000 čitatelja, a većina onih koji su sudjelovali u anketi, njih 62,54%, smatra da ponudu štrajkaši ne bi trebali prihvatiti, jer to nije ono što su tražili. Više o rezultatima pročitajte ovdje.
9:00 U sinoćnjoj emisiji HRT-a, Tema dana, gostovao je ministar rada, Josip Aladrović. Istaknuo je, između ostaloga, kako u Vladi nisu očekivali ovako negativne reakcije, te da smatra kako bi ponuda trebala biti zadovoljavajuća da se štrajk prekine.
– Naravno da nismo očekivali ovako negativne reakcije na ponudu Vlade. Čekamo rezultate referenduma i vjerujemo da možemo imati pozitivan ishod i okončati ovu situaciju. Smatramo da je tih 10,4% i taj uvjet od 1% mogu biti dovoljan razlog da se štrajk prekine, izjavio je u Temi dana ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović.
Dodao je kako bi u 2020. godini dana prosječna plaća u prosvjeti bila veća za više od 700 kuna. U zadnje tri godine povećana je isto toliko – znači više od 1.500 kuna ukupno. Naglasio je da je to najviše što je Vlada u ovom trenutku mogla učiniti. Na pitanje razmišljali se u Vladi o zabrani štrajka, odgovara kako ‘ne bi bilo u redu komunicirati bilo kakve potencijalne poteze Vlade’ te će nakon rezultata znati donijeti pravo rješenje. Komentirao je i odgovornost ministrice Blaženke Divjak u ovom slučaju.
– Moj osoban stav je da svi mi nosimo odgovornost za svoje resore. Ministrica Divjak ne bi trebala biti medijator. Ona bi trebala nuditi rješenje, a to za sada nismo vidjeli. Zna se tko donosi odluku o tome tko može ili ne može biti član Vlade, kazao je Aladrović za HRT.
Otkrio je i poneki detalj prejukerašnjih pregovora sa sindikatima.
– Mi smo u ranijim razgovorima sa sindikatima postigli djelomični kompromis da ne razgovaramo o koeficijentima nego o dodacima. Jučer smo razgovarali isključivo o dodacima i sindikati su to prihvatili. Prihvatili su, shvaćajući da koeficijente želimo urediti cjelovitim dokumentom. Činjenica je da ćemo na stol staviti Uredbu i cjelovito je sagledati, odgovorio je ministar za HRT.
Opet je upozorio da odluku o povećanju koeficijenta treba gledati sistemski.
– Ako povećamo koeficijenata u sustavu obrazovanja možemo imati niz lančanih reakcija s različitim opravdanjima iz svih sektora. Zato želimo razgovarati o cjelovitom sustavu koeficijenata, tj. složenosti poslova koje koeficijenti uz sebe vežu, rekao je Aladrović za HRT.
Više o štrajku u školama i na fakultetima čitajte na sljedećim poveznicama:
