Ako je vaše zanimanje deficitarno, po novom imate vrlo male šanse dobiti stručno osposobljavanje
Nakon što nam se više pojedinaca požalilo kako nisu primljeni na stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa iz razloga što im je zanimanje deficitarno, odlučili smo provjeriti u Ministarstvu rada, je li se što u pogledu ove mjere promijenilo. U opširnom odgovoru spomenuto Ministarstvo odgovara, kako je cilj ove mjere bio poticanje zapošljavanja teško zapošljivih grupa, što očigledno nisu osobe deficitarnih zanimanja, kojih dakle ionako manjka na hrvatskom tržištu rada.
Izvor fotografije: gimneks-benediktkotruljevic.hr
Ipak, pojašnjavaju kako je svaki zahtjev specifičan, što znači da osobe deficitarnih zanimanja, nisu sasvim isključene iz mogućnosti korištenja mjere stručnog osposobljavanja.
SOR nije pravo nego mogućnost
Postavlja se pitanje zašto se šest godina nakon početka provedbe SOR-a, odjednom počelo razdvajati osobe različitih zanimanja. Iz Ministarstva rada to obrazlažu kontekstom vremena i gospodarskih prilika u kojem se mjera počela primijenjivati, a koje su različite od današnjih.
– Moramo napomenuti da se mjera stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa počela provoditi u vremenu gospodarske krize, kada su se mlade osobe bez iskustva otežano zapošljavale i bilo je potrebno financijski podržati ulazak na tržište rada posebice mladih bez iskustva, objašnjavaju iz kabineta ministra rada.
Prije nego priložimo njihov odgovor, koji detaljno opisuje sve okolnosti u kojima netko može, ali i ne mora biti uključen u ovu aktivnu mjeru zapošljavanja, dodajmo kako svi vi kojima je SOR odbijen, nemate neko zakonsko uporište za žalbu jer korištenje mjera iz nadležnosti Zavoda za zapošljavanje (među kojima je i SOR) nije pravo poslodavaca ili nezaposlenih osoba, nego mogućnost.
Dakle, odobravanje SOR-a osobama iz reda deficitarnih zanimanja nije suspendirano, ali je otežano, radi toga što se nastoji pomoći poslodavce, koji zapošljavaju teško zapošljive grupe, što nisu djelatnici ionako traženih zanimanja.
Kada to nije nužno, poslodavcima ne treba financijski pomagati u zapošljavanju
Donosimo sada i odgovor iz kabineta ministra rada, u kojem sve što smo vam gore naveli, sadrži i detaljnija pojašnjenja te zakonska uporišta za provedbu u praksi.
– Cilj mjera aktivne politike zapošljavanja je dodijeliti financijska sredstva poslodavcima kako bi uključili na tržište rada osobe koje su otežano zapošljive te koje se, bez financijske intervencije, ne bi uspjele zaposliti na otvorenom tržištu rada.
Iz navedenog razloga, pri ocjeni svakog pojedinog zahtjeva za financiranje, potrebno je utvrditi i kolika je realna mogućnost uključivanja nezaposlenih osoba na tržište rada bez financijske intervencije, a deficitarnost zanimanja svakako je osnovni pokazatelj zaposlenja osobe na otvorenom tržištu.
Hrvatski zavod za zapošljavanje provodi mjere aktivne politike zapošljavanja sukladno članku 35. Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti (NN 16/17), dok je člankom 36. Zakona propisano da uvjete i načine korištenja sredstava za provedbu istih donosi Upravno vijeće Zavoda. Istim je člankom propisano i da u provedbi istih nije riječ o upravnoj stvari, ne provodi se upravni postupak te se ne izrađuju rješenja, što potvrđuje činjenicu da korištenje mjera iz nadležnosti Zavoda nije pravo poslodavaca ili nezaposlenih osoba, nego mogućnost.
Procedura ocjene zahtjeva za financiranje mjera iz nadležnosti Zavoda propisana je Uvjetima i načinima korištenja sredstava za provedbu mjera aktivne politike zapošljavanja, gdje je propisano da se i drugi elementi, osim samog udovoljavanja osnovnim kriterijima mjere, uzimaju u obzir pri ocjeni zahtjeva, a tek nakon što su poznati svi elementi pojedinog zahtjeva moguće je donijeti konačnu ocjenu istog.
Slijedom navedenog, Zavod ima diskreciono pravo provjeriti zapošljivost svake pojedine osobe za koju poslodavci traže financiranje te procijeniti može li se osoba, s obzirom na svoj obrazovni profil, zaposliti bez financijske intervencije, a kako bi se sredstva dostupna za financiranje mjera aktivne politike zapošljavanja usmjerila na osobe kojima je takva intervencija zaista potrebna i kako bi se, u konačnici, ispunio cilj aktivne politike zapošljavanja.
Moramo napomenuti da se mjera stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa počela provoditi u vremenu gospodarske krize, kada su se mlade osobe bez iskustva otežano zapošljavale i bilo je potrebno financijski podržati ulazak na tržište rada posebice mladih bez iskustva.
Međutim, s obzirom na pad broja nezaposlenih te povećanu potražnju poslodavaca za osobama određenih obrazovnih profila, potrebno je poticati zapošljavanje osoba deficitarnih zanimanja bez financijske intervencije, uz ugovore o radu, a što im omogućava i dugotrajnije zaposlenje, objašnjavaju iz Ministarstva rada.
