Veći problem od cigareta i trave: Čak 82,4% mladih probalo je ovo barem jednom
Predstavljeni su rezultati istraživanja pod nazivom ‘Zlouporaba sredstava ovisnosti u općoj populaciji Republike Hrvatske: 2023.’ Izvukli smo podatke o skupini mlađih odraslih koji u istraživanju spadaju u dobni raspon od 15. do 35. godine života. Prema rezultatima je vidljivo da su mladi u Hrvatskoj najviše skloni konzumaciji alkohola, njih čak 82,4 posto, a nakon toga konzumaciji duhana i droga i to njih jedva 40 posto u oba slučaja.
Foto: Canva
Alkohol na prvom mjestu, duhan na drugim i kanabis na trećem – ovim redoslijedom navedene su stvari koje su mlađe odrasle osobe, u dobi od 15. do 35. godine, konzumirale barem jednom u svom životu. Najveći je postotak mladih osoba najmanje jednom pio alkohol, njih čak 82,4 posto, dok je za duhan i kanabis raspon konzumiranja od 38,1 pa do 35,9 posto. Rezultati su to istraživanja pod nazivom ‘Zlouporaba sredstava ovisnosti u općoj populaciji Republike Hrvatske: 2023.’
Mladi električne cigarete konzumirali manje puta nego prave
Tako je tijekom prošle godine u istraživanju sudjelovalo 4.988 osoba u dobi od 15. do 64. godine života. Osnovni cilj istraživanja bio je prikupiti podatke o tome jesu li osobe barem jednom konzumirale nekoliko sredstava ovisnosti. Dakle, ovi rezultati istraživanja ne govore o učestalosti konzumiranja, već u statistiku ulaze osobe koje su jednom probale određenu vrstu ovisnosti. Tako da dobiveni rezultati daju sliku o tome koliko ljudi u Hrvatskoj, a posebno mlađe osobe, eksperimentiraju s određenim supstancama.
Uz alkohol, duhan i raznih vrsta droge, ispitivalo se jesu li osobe ikada konzumirale električne cigarete, ‘nove vrste droge’, lijekove, ali i igre na sreću, društvene mreže te videoigre. Što se tiče duhana, koji je barem jednom konzumiralo 38,1 posto mlađih odraslih osoba u Hrvatskoj, najviše pušača bilo je u dobnim skupinama između 25 i 34 godine, njih 42,5 posto.
Relativno najveći porast uporabe kod mlađih odraslih utvrđen je za uporabu kokaina
S druge strane, e-cigarete i/ili uređaje za zagrijavanje duhana u trenutku istraživanja koristilo je manje mladih, odnosno njih 19,3 posto. To znači da je gotovo svaka peta mlađa odrasla osoba koristila e-cigarete i/ili uređaje za zagrijavanje duhana, što je zanimljivo jer se električna cigareta često spominje kao veća prijetnja od običnih cigareta i to kod adolescenata.
– Među mlađim odraslima u dobi između 15 i 34 godine, između 2011. i 2023. godine došlo je do porasta uporabe sedativa i trankvilizatora, uporabe bilo koje ilegalne droge kao i kanabisa, Ecstasyja, i kokaina. Relativno najveći porast uporabe između 2011. i 2023. godine kod mlađih odraslih utvrđen je za uporabu kokaina. Nije utvrđena značajna razlika između 2011. i 2023. godine u prevalenciji uporabe duhana i alkohola te uzimanja amfetamina, LSD-a i heroina, stoji na stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Svaka peta mlađa odrasla osoba uzimala je neku vrstu droge
Tako je barem jednom u životu neku ilegalno drogu uzelo 37,3 posto mlađih odraslih, a u posljednjih godinu dana 18,3 posto, odnosno gotovo svaka peta mlađa odrasla osoba uzimala je neku vrstu droge. Najčešći je to već spomenuti kanabis koji je barem jednom u životu probalo više od trećine mlađih odraslih, njih 35,9 posto.
– Kanabis je u godini koja je prethodila istraživanju uzimalo 16,6 posto mlađih odraslih. Najveće prevalencije uzimanja kanabisa u posljednjih godinu dana utvrđene su u dobnim skupinama između 15 i 24 godine u iznosu od 18 posto i između 25 i 34 godine, njih 15,4 posto. Životne prevalencije uzimanja ilegalnih droga, osim kanabisa bile su do 6 posto (kokaina 5,8 posto, amfetamina 4,5 posto, Ecstasyja 4,5 posto, LSD-a 2,1 posto, heroina 0,7 posto i metaamfetamina 0,4 posto). Najčešće uzimana ilegalna droga osim kanabisa, u godini koja je prethodila istraživanju, bio je kokain, kojeg je uzimalo 2,6 posto odraslih i 4,2 posto mlađih odraslih. Najveće prevalencije uzimanja kokaina utvrđene su u dobnim skupinama između 25 i 34 godine (4,6 posto), između 35 i 44 godine (3,9 posto) i između 15 i 24 godine (3,6 posto), navodi se na stranici HZJZ-a.
Mladi ne vole baš eksperimentirati s ‘novim drogama’
Što se ‘novih droga’ tiče, mladi baš i ne vole toliko eksperimentirati. Podaci istraživanja pokazali su da su mlađe odrasle osobe barem jednom u životu uzele bilo koju vrstu ‘nove droge’ u iznosu od 3,4 posto. Najviše su s ‘novim drogama’ eksperimentirale osobe u dobi od 15. do 24. godine, odnosno njih 3,8 posto.
S druge strane, kada su igre na sreću u pitanju koje ne spadaju u ‘klasičan’ oblik ovisnosti, podaci su pokazali da 33,4 posto mlađih odraslih osoba igralo igre na sreću u godini koja je prethodila istraživanju. Prevalencija igranja videoigara u godini koja je prethodila istraživanju bila je 52,7 posto među mlađim odraslima, a najveća prevalencija igranja videoigara u posljednjih godinu dana utvrđena je u dobnoj skupini između 15 i 24 godine, odnosno kod njih 65,6 posto.
Instagram najviše koriste mladi, a odrasli Facebook
Da su barem jednom koristili društvene mreže reklo je 95,4 posto mladih u istraživanju, a najviše se to odnosi na najmlađu dobnu skupinu od 15. do 24. godine gdje je njih 97,3 posto reklo kako su u posljednjih godinu dana koristili društvene mreže. Zanimljivo je kako su mlađi odrasli najviše koristili Instagrama (41 posto), potom Facebooka (23,8 posto) i TikToka (20,4 posto), dok je najviše odraslih koristilo Facebook (40,9 posto), zatim Instagram (19,9 posto) i TikTok (9,6 posto).
Detaljnije podatke možete pronaći na ovoj poveznici, dok će publikacija s detaljnim rezultatima istraživanja biti objavljena sljedeće godine te će biti dostupna na mrežnim stranicama Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo i Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar.
