Velika anketa: Kako ocjenjujete mjeru stručnog osposobljavanja?

Hrvatski zavod za zapošljavanje posljednjih je dana u centru pažnje, ali razlozi za to nisu nimalo pozitivni. Nakon što je prošloga tjedna na njihovim stranicama iznenadno svanula obavijest kojom se privremeno obustavlja dio mjera aktivne politike zapošljavanja, došlo je do negodovanja javnosti zbog ove odluke. Nespretno sročena obavijest zbunila je mnoge koji koriste mjeru Stručno osposobljavanje (SOR), a redefiniranje dobnih skupina i uvjeta pod kojima će moći koristiti mjeru buduće i potencijalne korisnike bacilo je u očaj.

Arhiva: Srednja.hr

Konfuziju u javnosti stvorilo je HZZ-ovo priopćenje za javnost kojime su najavili privremeno obustavljanje nekih od mjera aktivne politike zapošljavanja, među kojima je bila i mjera Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa.

Kako bi barem djelomično smirili situaciju, priopćenjem koje je uslijedilo nakon toga pokušali su pojasniti kako se niti jedna mjera ne ukida, već su samo redefinirane ciljane skupine. Tako će od sada mjeru SOR moći koristiti mladi do 25 godina koji su u evidenciji nezaposlenih do 4 mjeseca, odnosno mladi koji su u evidenciji nezaposlenih i imaju status trajno nezaposlenih, te najviše 29 godina.

Smanjio se broj oglasa za posao i Stručno osposobljavanje

Ova je odluka zbunila mnoge koji su čekali rješenja svojih zahtjeva, ili pak one koji su se željeli javiti na neki od oglasa u kojima se traže kandidati za SOR. Jedan je od njih i Mihovil, diplomant RGN-a. On se je prijavio na natječaj za Stručno osposobljavanje, ali zbog greške koju je poslodavac napravio u tekstu natječaja isti je poništen.

– U jako sam lošoj situaciji zato što mi je poništen natječaj zbog nečijeg propusta, a HZZ ga je ocijenio kao nezadovoljavajući. Također, zbog trenutne političke i ekonomske situacije, bojim se da ga poslodavac neće ni ponoviti. Nizom tih događaja izgubio sam tri mjeseca oglasa za stručna osposobljavanja kazao nam je Mihovil.

Dodaje kako su informacije dobivene od referentice zadovoljavajuće, ali smatra kako je najveći problem u tome što su obavijesti na stranicama HZZ loše napisane i nepotpune. Također, primijetio je i pad oglasa za posao.

– S obzirom na to da se reducira broj ljudi kojima će biti odobreno stručno osposobljavanje, a ne broj poslova, ovaj trend nema smisla. Očito su poslodavci shvatili da stručno više ne funkcionira kao prije, zaključuje Mihovil.

A da se smanjio broj oglasa, primijetila je i Mateja Pavlinić, po struci magistrirani inženjer agronomije. Ona je u zadnji tren, početkom lipnja predala zahtjev za stručno osposobljavanje.

– Upravo gledam oglase i primijetila sam da oglasi koji su stavljeni prije 23.6, a gdje je bilo navedeno da traže osobe na stručno, su sada promijenjeni i traže se zaposlenici na neodređeno s radnim iskustvom od 5 godina, primjećuje Mateja.

Mateja je u evidenciju nezaposlenih bila prijavljena 9 mjeseci, a kako je htjela iskoristiti upravo mjeru SOR, skupiti barem godinu dana radnog iskustva i položiti državni stručni ispit, intenzivno je u to vrijeme pretraživala oglase.

– Gledajući oglase na stranicama Zavoda za zapošljavanje primijetila sam da od otprilike tridesetak oglasa njih čak dvadeset i osam je bilo za SOR. Ostala dva bila su na određeno ili neodređeno, s naglaskom na radno iskustvo od minimalno dvije do tri godine.

Nova odluka je ‘ diskriminacija visoko obrazovanih’

HZZ je svoj potez rezanja mogućnosti korištenja SOR-a starijima od 29 godina objasnio usmjeravanjem aktivnih politika zapošljavanja ka mladima. No, nije rijetkost da osoba po završetku fakulteta radi poslove izvan struke ili na crno, te do 29. godine života nije sakupila nikakvo iskustvo u struci. Takve osobe sada više neće imati mogućnost sakupljanja iskustva uz pomoć SOR-a samo zato što imaju ‘viška’ godina života.

– Ljudi s više od 29 godina, koji su ostali bez mogućnosti korištenja SOR-a su uglavnom visoko obrazovane osobe koje su iz nekih razloga morale oduljiti školovanje ili kasnije upisati fakultete. U pitanju je diskriminacija visoko obrazovanih koji će ovim potezom biti prisiljeni raditi bilo što van struke ili jednostavno otići u inozemstvo. Čisti primjer odljeva mozgova, objašnjava Mateja.

Smatra kako će se nastaviti i iskorištavanje mladih jer će se i dalje pojavljivati oni koji zadovoljavaju dobni uvjet ove mjere.

– I oni kada jednom odrade SOR biti će prisiljeni raditi ili van struke ili odseliti u inozemstvo, zaključuje Mateja.

Za kraj je izrazila nadu da se radi o privremenoj odluci te da će se možda promjenom vlasti poslodavcima postrožiti kriteriji i uvesti zabrana konstantnog primanja ljudi na SOR bez mogućnosti kasnijeg ostanka kod istog poslodavca.

– U mom slučaju, nakon slanja brojnih zamolbi za SOR, primitak na osposobljavanje u zadnjem trenu bila je čista sreća. Niti veza, niti stranka, ništa. Da tu nisam upala, našla bih se među skupinom ljudi u nezahvalnoj poziciji, gdje se traži da oni između 25 i 29 godina moraju biti u evidenciji i do 12 mjeseci, kazala nam je za kraj 27-godišnja Mateja.