Veliki uspjeh naše znanstvenice: Dobila je 1,5 milijuna eura za važno istraživanje mrava
Jelena Bujan istraživačica je Laboratorija za fiziku mora i kemiju vodenih sustava na Institutu Ruđera Boškovića (IRB). Nedavno je od Europskog istraživačkog vijeća dobila 1,5 milijuna eura za petogodišnje istraživanje u sklopu Projekta IGNITE. Novcem će nabaviti opremu te zaposliti istraživače koji će s njom proučavati prilagodbu mrava na visoke toplinske ekstreme globalnog zagrijavanja. Iz ovog istraživanja će se moći smisliti i praktični modeli za zaštitu poljoprivrede u jeku klimatskih promjena.
Jelena Bujan s IRB-a dobila je 1,5 milijuna eura potpore za petogodišnje istraživanje prilagodbe mrava na klimatske promjene | Foto: IRB
Članstvo u Europskoj Uniji i općenita povezanost s europskim institucijama znači i brojne prilike za znanstvenike te je teško pobrojati sve mogućnosti koje istraživači imaju za financiranje svojih istraživanja. No, kako ističe Institut Ruđer Bošković (IRB), ‘Starting grantovi’ Europskog istraživačkog vijeća (ERC), jedan je od najkonkurentnijih programa financiranja na kontinentu. Stoga su tim više sretni da je njihova djelatnica, doktorica Jelena Bujan, dobila potporu od 1,5 milijuna eura.
Dobila potporu u žestokoj konkurenciji: Preko tri tisuće prijava, financije dobilo 14 posto
Kako su se pohvalili na IRB-u, Bujan će narednih pet godina istraživati otpornost mrava na ekstremne temperature uzrokovane globalnim zagrijavanjem. Za potpore ERC-a je sve skupa pristiglo 3.474 prijava. Prolaznost je svega 14,2 posto pa IRB ističe da je ovo pokazuje kvalitetu rada naše domaće znanstvenice. Sam cilj ERC-a ovim potporama nastoji promicati istraživanja na rubu dosadašnjih spoznaja u određenom području. Povjerenica Europske komisije za inovacije, istraživanje, kulturu, obrazovanje i mlade, Iliana Ivanova, navela je da je ‘posebno veseli’ što je ove godine među ERC-ovim dobitnicima ‘najveći postotak žena do sada’.
U slučaju Jelene Bujan, mlada znanstvenica vodi projekt IGNITE, a s dobitkom poticaja, moći će osnovati svoj istraživački tim te nabaviti potrebnu opremu. Pun naziv njenog istraživanja glasi ‘Otoci kao prirodni laboratoriji globalnog zagrijavanja: otkrivanje sposobnosti kukaca da prežive temperaturne ekstreme’.
– U istraživanju ćemo koristiti mrave kao modelne kukce jer su poput brojnih kukaca iznimno osjetljivi na temperaturu i njihova aktivnost prestaje kad postane prevruće. Iako jedna radilica ne živi dugo, kolonija živi koliko i matica, a to može biti i do 28 godina. Zbog toga su mravi idealni za dugoročna praćenja stanja staništa,, najavila je Bujan kao koordinatorica projekta.
Kako se mravi nose s klimatskim promjenama? Rezultati bi mogli pomoći u zaštiti poljoprivrede
Inače, Bujan radi na IRB-ovom Zavodu za istraživanje mora i okoliša, njihovom Laboratoriju za fiziku mora i kemiju vodenih sustava. Istraživanje s mravima je izrazito važno jer su u Europi posljednjih godina sve vidljiviji ekstremni toplinski valovi. Oni su uzrokovani globalnih zagrijavanjem, a sami kukci imaju svoju reakciju na temperaturne promjene. Stoga bi njihovo proučavanje u prilagodbi na visoke temperature mogli dati uvid u prilagodbi čitavih ekosustava na nove uvjete.
Istraživanje na jadranskih otocima će se baviti specifičnim učincima na ta područje, koristeći ih kao ‘prirodne laboratorije’. Fokus će biti na mravima, njihovom ponašanju i sposobnosti regulacije tjelesne temperature. Iz rezultata istraživanja, kolega doktorice Bujan, Cleo Denamiel planira razviti prediktivni klimatski model, posebno dizajniran za jadranske otoke, nazvan IslaClim. Denamiel također radi u IRB-ovom Laboratoriju za fiziku mora, a njegov model bi po planu, trebao pomagati u poljoprivredi. Primjerice, maslinari bi njime mogli bolje planirati zaštitu svojih nasada.
– Posebno ćemo istraživati hoće li populacije mrava koje žive u stabilnijim klimatskim uvjetima imati manju sposobnost prilagodbe na nagle temperaturne promjene. Kako bi adekvatno izmjerili dostupnost mikroklime koristit ćemo nove tehnologije poput termalnih kamera i dronova. Proučavat ćemo i razlike u termalnim prilagodbama mrava s otoka različitih veličina, smještenih na sjevernom, odnosno hladnijem, te južnom, odnosno toplijem dijelu Jadrana, opisala je Bujan metodologiju planiranih istraživanja kojima će se baviti idućih pet godina.
