Veliko istraživanje: Šibenčani tolerantniji prema homoseksualcima, a većina mladih sluša narodnjake
Istraživački tim mladih znanstvenika s Odjela za sociologiju zadarskoga Sveučilišta u sastavu dr.sc. Željke Tonković, dr.sc. Krešimira Krole i dr.sc. Svena Marcelića, provelo je veliko istraživanje o kulturnim potrebama mladih na jadranskoj obali. Rezultatima zadarski znanstvenici nisu iznenađeni, a činjenica da najviše mladih sluša narodnjake i ne odlazi u kazalište bila je očekivana.
Foto: screenshot
Veliko istraživanje provedeno je na 2,650 srednjoškolaca trećih i četvrtih razreda gimnazijskih i strukovnih škola diljem cijelog Jadrana. Najtolerantniji prema homoseksualnim osobama su Šibenčani i Riječani, mladi diljem obale najviše slušaju zabavnu i regionalnu glazbu, a srednjoškolci koji posjećuju kazališta i galerije manje su religiozni od ostalih.
Prvo istraživanje takve vrste u Hrvatskoj
Ideja za provedbom istraživanja na području cijele jadranske obale kažu nam, Željka Tonković, Krešimir Krolo i Sven Marcelić iz Odjela za sociologiju na zadarskom Sveučilištu nametnula nakon što su završili istraživanje kulturnih potreba mladih u Zadru.
– Premda su rezultati tog istraživanja vrlo precizno ocrtali glavne obrasce u kulturnoj potrošnji srednjoškolaca na području Zadarske županije kao i nešto starije populacije mladih u Zadru, na temelju dobivenih rezultata nismo mogli odrediti koliko su uočene tendencije u kulturnim ukusima i stilovima posljedica specifičnosti lokalne sredine, a koliko su pod utjecajem nekih generacijski uvjetovanih parametara. Stoga smo odlučili istraživanje proširiti na druge veće obalne gradove na jadranskoj obali. Obuhvatili smo srednjoškolsku populaciju, na uzorku učenika i učenica trećih i četvrtih razreda srednjih škola u Puli, Rijeci, Zadru, Šibeniku, Splitu i Dubrovniku, rekla nam je članica istraživačkog tima Željka Tonković.
Iako u hrvatskoj sociologiji postoji tradicija istraživanja srednjoškolske i studentske populacije koja je fokusirana na različite probleme s kojima se mladi suočavaju, istraživanje mladih znanstvenika bilo je usredotočeno na razlike u kulturnim ukusima mladih što ono do sada nije bilo predmet sustavnijih analiza.
– Primarni cilj istraživanja bio je utvrditi trendove u kulturnim ukusima i vrijednostima srednjoškolske populacije te ispitati postoje li specifični tipovi kulturnih potrošača i što ih najviše određuje (npr. glazbene preferencije, posjećivanje kulturnih i zabavnih sadržaja). Također, zanimalo nas je koji sve čimbenici utječu na razlike u kulturnim ukusima. Ono što nas je posebno intrigiralo bile su razlike među samim gradovima i regijama, odnosno između Istre i Kvarnera, s jedne strane, i Dalmacije s druge strane budući da i neka druga sociološka istraživanja kao i uočene razlike u političkim stavovima građana upućuju na postojanje vrlo značajnih kulturnih i društvenih razlika među tim regijama, rekla je Tonković.
Dva tipa učenika
Budući da je istraživanje kulturnih potreba mladih provedeno na uzorku od 2,650 srednjoškolaca trećih i četvrtih razreda gimnazija i strukovnih škola, znanstvenici su došli do nekoliko tipova kulturnih preferencija među kojima se posebno ističu dva tipa.
– S jedne strane su učenici koji posjećuju kazališta, knjižnice, galerije ili različite kulturne događaje poput koncerata i filmskih festivala, a koji ujedno i više naginju stranoj, suvremenoj, klasičnoj te urbano-alternativnoj glazbi. Ti su učenici ujedno u prosjeku tolerantniji i otvoreniji prema različitim manjinama te pokazuju nešto više tendenciju prema postmaterijalističkim vrijednosnim orijentacijama uz manji iskaz pripadnosti određenom vjerskom identitetu, otkriva članica istraživačke skupine.
S druge strane, rezultati pokazuju da u prosjeku više ima učenika koji su okrenuti narodnoj i tradicionalnoj kulturi koja uključuje i konzervativnija stajališta.
– Ne zanimaju ih klasične kulturne manifestacije i institucije (kazalište, galerije, opera i sl.), s tim da od glazbe po popularnosti prednjače prvenstveno domaća zabavna glazba i regionalna zabavna glazba, dok ih od strane glazbe skoro isključivo privlači komercijalna elektronska glazba poput Davida Guette i Tiesta. Za njih također vrijede podaci kako su u prosjeku manje tolerantni prema različitim manjinama, u prosjeku više okrenuti materijalističkim vrijednostima i više se izjašnjavaju vjernicima, pojašnjava Tonković.
Šibenski učenici tolerantniji prema LGBT osobama
Rezultati ovog velikog i jedinstvenog istraživanja, kaže nam sociologinja Željka Tonković su očekivani i premda su podaci u fazi obrade pretjeranih iznenađenja nije bilo osim u jednom segmentu koje nam je Tonković dodatno pojasnila.
– Ono što nas je najviše iznenadilo je Šibenik u kojem se populacija srednjoškolaca prema nekim vrijednostima pokazuje bližima svojim vršnjacima u Rijeci nego drugim dalmatinskim gradovima. Rezultati istraživanja pokazuju kako su mladi u Šibeniku tolerantniji prema osobama homoseksualne orijentacije te iskazuju manju socijalnu distancu prema različitim manjinama te su ujedno manje religiozni. Svakako, tek nam predstoje detaljnije analize dobivenih podataka i objašnjenje ovakvog odstupanja Šibenika u odnosu na dalmatinski prosjek, ističe Tonković.
Budući da zasada u Hrvatskoj nije provedeno istraživanje takvog tipa, istraživački tim znanstvenika nije mogao dobivene rezultate usporediti s drugim krajevima u Hrvatskoj. Željka Tonković zaključuje kako bi njoj i ostalim članovima tima predstavljalo veliki izazov proširiti istraživanje na druge krajeve. Na taj bi način bilo moguće usporediti kulturne profile među srednjoškolcima u različitim regijama.
