Veliko međunarodno istraživanje otkrilo porazne podatke o hrvatskom školstvu
Međunarodno istraživanje radnih uvjeta učitelja i ravnatelja škola TALIS otkrilo je poražavajuće podatke za hrvatsko školstvo. Hrvatski učitelji najmanje rade s djecom, učenici se oslanjaju na prepisivanje, dok su ravnatelji škola najslabije osposobljeni među 34 zemlje članice.
Najveće svjetsko obrazovno istraživanje TALIS (Teaching and Learning International Survey), u kojem je Hrvatska prvi put sudjelovala, otkrila poražavajuće činjenice o hrvatskom školstvu. Radi se o istraživanju radnih uvjeta učitelja i ravnatelja škola, a Hrvatska je sudjelovala s uzorkom od 3 675 učitelja te 199 ravnatelja iz 200 osnovnih škola.
Hrvatski ravnatelji škola najslabije su osposobljeni
Primjerice, hrvatski ravnatelji su među 34 zemlje članice OECD-a najslabije osposobljeni. U prosjeku imaju 52 godine, ravnateljsku poziciju drže deset godina, dok su prije toga kao učitelji u školama proveli 16 godina. Rezultati ne iznenađuju previše, budući da gotovo 60 posto ravnatelja hrvatskih škola nije prošlo program izobrazbe za ravnatelje ili bilo koji drugi ozbiljniji trening za upravljanje, piše Jutarnji list.
Usporedbe radi, treba reći kako je u takvim programima sudjelovalo čak 85 posto ravnatelja zemalja OECD-a. Većini hrvatskih ravnatelja lijepo je raditi na toj poziciji, no otprilike 20 posto njih ne bi opet izabralo taj posao da mogu birati.
Istraživanje je pokazalo kako oni 40 posto svojeg radnog vremena troše na administriranje, dok tek 13 posto vremena provode s učenicima te 11 posto s roditeljima. Kao glavne probleme u školi navode manjak kvalitetnih učitelja te računala u nastavi.
Metode poučavanja su zastarjele
U metodama učenja Hrvatska je među najgorim zemljama. Naime, najmanji postotak učitelja daju učenicima projektne zadatke – prosjek OECD-a je oko 30 posto, dok u Hrvatskoj to radi tek deset posto učitelja. Također im rijetko omogućuju korištenje informacijsku i komunikacijsku tehnologiju u nastavi, pa tako tek 23 posto hrvatskih učitelja djeci omogućuje korištenje ICT-a. Osim novih tehnologija u nastavi, i problemska je nastava u hrvatskim učionicama slabo zastupljena – takav vid nastave vodi tek trećina učitelja, dok prosjek ostalih zemalja iznosi 50 posto.
Iako se dosad smatralo kako je broj učitelja u odnosu na učenika premali, TALIS je ipak opovrgnuo tu tvrdnju. U prosječnoj hrvatskoj školi je 433 učenika i 39 učitelja, što znači da na jednog nastavnika otpada 11 učenika.
Gotovo trećina učenika prepisuje na testovima
Što se tiče markiranja, kašnjenja i vandalizma u školi, hrvatski su osnovci u prosjeku bolji od onih u ostalim državama OECD-a, no problem je prepisivanje. Čak 31 posto učenika prepisuje na testovima, dok je kod drugih zemalja prosjek prepisivača tek 13 posto.
Postoje razlike i kod nastavnika i njihovog rada kod kuće i pripremanja za nastavu. Hrvatski učitelji u odnosu na svoje kolege u svijetu provedu sat vremena manje na ispravljanje testova – četiri sata tjedno troše na tu aktivnost. Tek sat i pol provedu u komunikaciji s roditeljima, dok na upravljanje školom utroše pola sata. Administrativni poslovi im pak oduzmu sedam posto njihovog vremena.
Učitelji ipak rade dva sata više od prosječnog učitelja drugih zemalja
Podaci proizašli iz opsežnog istraživanja pokazali su kako u nastavi rade dva sata više od prosječnog TALIS učitelja. Nastavnici u Hrvatskoj imaju oko 40 radnih sati tjedno, dok prosječno u nastavi provedu oko 20 sati. Isto toliko u školi provode učitelji u Slovačkoj i Engleskoj, a više od toga nastavnici u Finskoj, Portugalu, Estoniji, Meksiku, Brazilu, Kanadi, Čileu i SAD-u. Najmanje sati u nastavu utroše učitelji u Rumunjskoji Norveškoj, tek po 15.
Devet posto hrvatskih učitelja smatra kako njihov posao nije cijenjen u društvu, no 91 posto ih je ipak zadovoljnih s poslom.
Stručnjaci se slažu kako su promjene hrvatskom školstvu itekako potrebne. Nalaze istraživanja komentirao je i ministar obrazovanja Vedran Mornar.
Potrebna je reforma obrazovanja
– Ništa iznenađujuće. Očito je reforma obrazovanja prijeko potrebna, i nadam se da će nakon rebalansa proračuna ostati novca za nju. Ako se novac obrazovanju smanji, bojim se da neće biti ništa od promjena, kazao je Mornar.
Ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje Vinko Filipović problem vidi u zastarjelim metodama.
– Kad govorimo o novim metodama poučavanja, mislim da je to najozbiljniji problem jer sustav obrazovanja učitelja na nizu fakulteta nije usmjeren prema suvremenim metodama poučavanja, već se temelji na konzervativnim i zastarjelim metodama, smatra Filipović.
