[VIDEO] Kako postati istraživačicom? Gošća konferencije Žene u STEM-u podijelila je svoj put
Vlakovi i tramvaji koje umjesto struje pokreće vodik, razlike između uobičajenog i ‘industrijskog’ doktorata te kako se postaje istraživačicom koja će razvijati nove tehnologije. O svemu tome razgovarali smo s Marijom Mandić, istraživačicom i doktorandicom. Ugostili smo ju na konferenciji Žene u STEM-u i doznali, između ostalog, i kako broj žena u njenoj branši iz dana u dan raste.
Marija Mandić, KONČAR | Žene u STEM-u
Ako ste kao mali sanjali o tome da postanete istraživači i izumitelji novih tehnologija, zanimat će vas priča Marije Mandić koju smo ugostili na konferenciji Žene u STEM-u. Mandić je istraživačica iz KONČARA i studentica druge godine doktorskog studija na zagrebačkom FER-u, a trenutno istražuje takozvane mikromreže.
Kako nam je objasnila, mikromreže su novi koncepti prijenosa i distribucije električne energije te su sastavni dio velike elektroenergetske mreže. Mandić i njeni kolege i kolegice rade na naprednim mikromrežama u kojima će se integrirati obnovljivi izvori energije s vlastitim sustavima upravljanja. Konkretno, naglasak je na korištenju vodikovih tehnologija.
Riječ je o novoj tehnologiji u svijetu i Europi, objasnila nam je Mandić. Jednog dana, objasnila nam je Mandić, vodik bi mogao pokretati vlakove i tramvaje. Time bi riješili problem koji postoji u našoj zemlji, a to je da nisu sva područja pokrivena električnom energijom. Riječ je o ambicioznom projektu koji ima svjetlu budućnosti, istaknula je.
– Pogotovo vlakovi, mislim da je tu najučinkovitije rješenje za područja koja su neelektrificirana, koja još nemaju elektroenergetsku mrežu postavljenu. Imamo velik problem na relaciji Split-Zagreb, na nekim predjelima nemamo postavljenu elektroenergentsku mrežu, rekla je Mandić, dodavši kako se nada da bismo kroz par godina mogli imati prve sustave koje pokreće vodikova energija.
Odlučila se za ‘industrijski doktorat’
Prvi korak prema karijeri znanstvenice i istraživačice bio joj je upis doktorskog studija nakon diplomiranja na FER-u. Ostala je na faksu raditi kao asistentica i znanstvena istraživačica, što joj je bilo, rekla je, odlično iskustvo koje ju je naučilo znanstvenom načinu razmišljanja.
– Moraš se naučiti da je na doktoratu potrebno jako puno čitanja, jako puno učenja, novih znanja novih vještina kako bi mogao bit u trendu. Jer šta je doktorat? Doktorat je razvoj nekih novih modernih tehnologija od do sada postojećih. Tako da to iskustvo zaista cijenim, mislim da mi je donijelo puno toga za nastavak karijere, objasnila je Mandić.
Nakon godinu dana na fakultetu, poželjela je steći i praktično iskustvo. Zaželjela se stvarnog, industrijskog svijeta i implementacije stvarnih rješenja, objasnila nam je. To ju je potaknulo da prijeđe u KONČAROV istraživački Institut gdje nastavlja raditi i na svom doktoratu. Takav, ‘industrijski’ model doktorata omogućava nam da radimo na tržišnim, primjenjivim projektima, ali nije toliko čest na našim prostorima, razjasnila nam je.
– Možda jest malo teže i izazovnije u smislu vremena, jer potrebno je kombinirati posao, projekt na kojem radim je povezan s mojim doktorskim radom ali ne toliko usko. Stoga, potrebno mi je vrijeme i nakon radnog vremena da dođem doma i posvetim se doktorskom. Ali još uvijek me to čini ispunjenom i sretnom, naglasila je.
Broj cura u njenoj branši raste
Na njenom radnom mjestu još uvijek je više muškaraca nego žena, rekla je naša gošća.
– Mislim da je trenutno 25 % žena naspram muškaraca u institutu, jedna četvrtina. Meni je to zapravo super. Zato što nas je manje, ali se lakše povežemo, možemo lakše razmijeniti iskustva. Mogu reći da smo jako šarolik spoj žena, jako smo raznovrsne, svaka ima svoje neke aktivnosti različite, ali opet na poslu nekako dosta smo dobro povezane, dobro se podupiremo u poslu, istaknula je Mandić.
U nastavku konferencije Žene u STEM-u prisjetila se i svog obrazovnog puta, od škole pa sve do fakulteta. Pri upisu faksa bila je svjesna da dolazi na mjesto gdje će imati više kolega, nego kolegica, ali to ju uopće nije sputalo. Smatra da ta činjenica nikoga ne bi trebala sputati da slijedi svoj interes.
– Ali mislim da puno ljudi ima pogrešnu percepciju prema tome, ja sam na FER-u upoznala dvije najbolje prijateljice. U smislu, bit ćete samo s muškima, družit ćete se samo s muškima. Ne, na FER-u je broj cura porastao, ne znam statistički reći, ali jako puno, navela je Mandić.
Više o tome kako se postaje znanstvenicom i istraživačicom, što znači studirati na doktoratu, kako je biti žena na STEM studiju na kojem brojčano prevladavaju muškarci, ali je žena svakim danom sve više te kako je više o tehnologiji koju Mandić razvija, pogledajte u snimci konferencije Žene u STEM-u.
Projekt Žene u STEM-u organizira portal srednja.hr. Partneri projekta u Syntio, KONČAR, Fakultet elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija (FERIT), Huawei i Predstavništvo Europske komisije u Republici Hrvatskoj. Više o projektu možete pročitati ovdje. U sklopu projekta organizirali smo video konferenciju koju možete pogledati na našem YouTube kanalu.
