[VIDEO] Razmišljate o karijeri u STEM-u? Poslušajte što naša mlada robotičarka ima za reći
Zašto se robot namuči samostalno otvoriti vrata i zašto je to, uopće, važan problem za riješiti, doznali smo od Petre Pejić, gošće konferencije Žene u STEM-u. U završnom dijelu konferencije, naša gošća nam je objasnila kako se postaje robotičarkom ili robotičarem, ali i čime se oni točno bave. Broj djevojaka i žena u ovoj branši se iz godine u godinu povećava, a Pejić se osvrnula i na to kako postići da te brojke budu još i bolje.
Petra Pejić, Fakultet elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija (FERIT) | Foto: srednja.hr
U završnom dijelu konferencije Žene u STEM-u ugostili smo Petru Pejić, robotičarku i promotoricu znanosti s Fakulteta elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija (FERIT) iz Osijeka. Pejić radi kao docentica na Katedri za automatiku i robotiku, a našim je gledateljima za početak objasnila kako izgleda put do karijere u robotici na primjeru FERIT-a.
– FERIT na prvoj godini ima prijediplomski sveučilišni studij i stručni studij. Na sveučilišnom se mogu opredijeliti za Računarstvo ili Elektrotehniku, gdje mogu studirati na smjerovima Elektrotehnika i Informacijsko-komunikacijske tehnologije. Put do mene je kroz računarstvo. Računarci na diplomskom studiju dolaze kod mene ako se opredijele na studij Robotike i umjetne inteligencije, i onda tamo ih dočekam, objasnila je uz smijeh Pejić.
Na njihov se fakultet još uvijek upisuje većinski studenti, a Pejić je za naše gledatelje izvukla i točne podatke. Studentice su prošle činile 17 % svih upisanih studenata, objasnila nam je. Točnije, bilo je upisano 300 djevojaka i 1.400 muških studenata. Prije dvije godine, djevojke su činile 14 % svih upisanih. Broj studentica, primijetili su na FERIT-u, raste iz godine u godinu.
– FERIT jednako uspješno završavaju i djevojke i dečki, tu stvarno nema razlike. Malo je manji broj djevojaka, pa imam osjećaj da su cure koje su se upisale 100 % sigurne da je to fakultet za njih. One najčešće budu i izvrsne studentice. Ima naravno i jednako dobrih muških studenata. Stvarno, ne treba se nitko bojati, sve se lagano nauči kada se krene redovno raditi, istaknula je Pejić dodavši kako je ipak najvažnije odabrati zanimanje koje nam se sviđa i u kojem ćemo uživati.
Porast cura u STEM-u vidi se iz godine u godinu
Naša gošća se prisjetila i svog studiranja. U njenoj studentskoj grupi bilo je desetak djevojki, ispričala nam je. Studij joj je ostao u iznimno dobrom sjećanju – studiranje je bilo ugodno, a kolege, profesori i asistenti su bili odlični. Nikada se nije osjećala diskriminirano zato što je žena, naglasila je Pejić.
– Znam kolegice koje su desetak godina starije od mene. One su bile možda jedine u cijeloj studentskoj svojoj grupi, po jedna djevojka na godini. Odat ću se, ja sam 2010. godine upisala fakultet. Nas je bilo desetak djevojaka na računarstvu, od ukupno stotinjak studenata. U našoj generaciji je bilo dosta cura, prisjetila se naša gošća.
Ipak, na FERIT-u su svjesni da u društvu još uvijek postoji određena percepcija da je STEM ‘muško’ područje. Kako bi doznali stavove učenika i učenica o toj temi, napravili su istraživanje. Pokazalo se da srednjoškolke zaista osjećaju određenu nepripadnost STEM području, ali s FERIT-a imaju rješenja.
– Ispalo je da se stvarno djevojke u srednjoj školi osjećaju kao da ne pripadaju na taj fakultet. Baš zbog toga trebamo jačati tu svijest da su svi dobrodošli, da je fakultet za sve jednak, rekla je Pejić dodavši kako oni to čine kroz projekt radionica za učenike osnovnih i srednjih škola te projekt Girls in ICT Day kojim djevojkama pokušavaju osvijestiti da je STEM i za njih.
Petra Pejić, FERIT | Foto: srednja.hr
Zašto se pametni robot namuči s otvaranjem vrata?
U nastavku konferencije, Pejić je predstavila i dio toga čime se robotičari na FERIT-u bave. Uz istraživačku grupu koja se bavi autonomnom vožnjom, tu su i Pejić i njene kolege koji istražuju robotski vid.
3D vizija, detekcija i klasifikacija objekata, hvatanje objekata, otvaranje vrata ili ormara – sve su to zadaci koje ljudi obave bez pretjeranog razmišljanja, ali robotima mogu predstavljati velike prepreke. Pejić i njene kolege stvaraju robote koji će te probleme moći samostalno riješiti.
– Sve što ljudi rade nama je instinktivno jer smo puno puta prošli razne situacije. Imamo feeling za kontekst. Znamo kako izgledaju prostorije, gdje bi se mogla nalazit vrata i slično, a sve to moramo naučiti i robota. Moramo mu pokazati jako velik broj vrata da bi ih on znao prepoznati. Problem kod 3D kamera je, primjerice, što su većina ručki na vratima sjajne, blještave. Robotu je to problem jer on to ne vidi, slikovito je objasnila Pejić.
Što će u budućnosti roboti raditi umjesto nas?
Iako laicima ovi problemi mogu zvučati kao jednostavni za riješiti, u praksi oni to nisu. Zašto se, uopće, robotičari trude riješiti ih? Inteligentni roboti u budućnosti mogli bi zamijeniti ljude na određenim poslovima, a pomagat će i starijim ili teško pokretnim osobama u svakodnevnim zadacima, objasnila nam je Pejić.
– Svrha robotike je zamijeniti ljude na ponovljivim i napornim fizičkim poslovima koji su ljudima dosadni, gdje se zamore brzo radeći ih. Robot može raditi 24 sata. Inteligentni roboti, za razliku od obične automatizacije, bi trebali biti sposobni donositi odluke u okolinama koje nisu predvidljive. Ako dođu jedan do drugog u skladištu, primjerice, da se znaju mimoići, ispričala je Pejić.
Cijelo gostovanje naše gošće na konferenciji Žene u STEM-u u kojem smo doznali više o studiju na FERIT-u kao i položaju djevojaka u IT-ju te robotici i problemima s kojima se roboti suočavaju, pogledajte na našem YouTube kanalu.
Projekt Žene u STEM-u organizira portal srednja.hr. Partneri projekta u Syntio, KONČAR, Fakultet elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija (FERIT), Huawei i Predstavništvo Europske komisije u Republici Hrvatskoj. Više o projektu možete pročitati ovdje. U sklopu projekta organizirali smo i video konferenciju koju možete pogledati na našem YouTube kanalu.
