Kada vidite političare na televiziji prebacite program? Politika vas ne zanima? Jedva da znate tko je novi premijer? To je ono što povezuje srednjoškolce diljem Hrvatske, nije samo u vama problem. Činjenica je da ćete jednog dana biti baš vi dio elite koja će voditi Lijepu našu i sukladno s tim potrebno je da što prije poboljšate vlastiti političku pismenost. Naravno da to ne možete sami, za to su potrebne sustavne promjene i to znaju politološki stručnjaci koji ukazuju na tu rupu u sustavu.
Knjiga „Odgaja li škola dobre građane?“ studija je koja se sastoji od rezultata istraživanja i preporuka za daljnje poboljšanje političkog opismenjivanja mladih u Hrvatskoj. Nastala je kao jedan od plodova zagovaračke kampanje koju već niz godina provodi koalicija nevladinih udruga čiji je član i GONG. Oni koji su sudjelovali u njezinom stvaranju nadaju da će knjiga biti vrijedan argument u daljnjem zalaganju za uvođenje posebnog srednjoškolskog predmeta. Predmet bi mladima pružio znanja potrebna za formiranje odgovornog građana koji je sposoban za aktivno sudjelovanje u današnjem demokratskom sustavu. Kako ističe jedan od autora knjige, profesor Berto Šalaj, dosadašnja Vlada nije imala sluha za to pitanje i stoga se očekuje od nove da će dati sve od sebe kako bi ne samo srednjoškolci, već i učenici viših razreda osnovnih škola postali politički pismeni i prevladali odbojnost prema politici.
Istraživanje opisano u knjizi pokazalo je da politička pismenost mladih u RH nije na razini na kojoj bi trebala biti. Smatra se da su podatci iz istraživanja, koji primjerice pokazuju da više od 40 posto mladih smatra da u Hrvatskoj ne bi trebalo dopustiti korištenje jezika nacionalnih manjina u službenim prostorijama državnih institucija dokaz da u obrazovnom sustavu po tom pitanju nešto treba promijeniti. Što dakako nije u duhu demokratskog sustava kojeg njeguje naša zemlja.
Politička pismenost ne stječe se samo kroz nastavu politike i gospodarstva, koja se uči samo u četvrtom razredu srednje škole, nego bi se trebalo kroz svaki srednjoškolski predmet utjecati na formiranje aktivne ličnosti koja će biti spremna za donošenje argumentiranih političkih odluka. Autori knjige smatraju da cinizam koji je u velikoj mjeri kod mladih prisutan uopće ne iznenađuje, te kako oni ipak imaju i neke pozitivne stavove, primjerice o angažmanu nevladinih organizacija, čiji rad uglavnom podupiru. Mladi u RH ne razlikuju se bitno od svojih vršnjaka iz drugih europskih zemalja jer i oni ne pokazuju pretjerano zanimanje za politička pitanja. No bez obzira na to treba raditi na daljnjem političkom opismenjavanju mladih.
S obzirom na poražavajuće rezultate koji su objavljeni u ovoj knjizi odlučili smo istražiti kakva je uistinu situacija na tom području. Kako je već navedeno istraživanje je provedeno od strane nevladine udruge GONG u suradnji s Fakultetom političkih znanosti. Odlučili smo ispitati mlade o nekom općem znanju u području politike za koje smo očekivali da bi kao informirani građani trebali znati. Osim toga stupili smo u kontakt s profesorom s Fakulteta političkih znanosti koji je sudjelovao u ovom istraživanju, i jednim od autora ove publikacije, Bertom Šalajem. On nam je tijekom našeg razgovora rekao što je uistinu bio povod tog istraživanja i što očekuju da bi se po tom pitanju moglo popraviti. Kakvi su rezultati našeg malog istraživanja i da li se poklapaju s rezultatima objavljenim u navedenoj publikaciji pogledajte u prilogu.
