Reakcije u našem tijelu koje potiče osjećaj straha ključne su za preživljavanje u opasnim situacijama. Pročitajte kako naš mozak proizvodi dodatnu energiju koja poboljšava naše fizičke funkcije i omogućava nam da se izvučemo iz naizgled bezizlaznih situacija.
Osjećaj straha postoji kako bi nas upozorio na moguću opasnost, ali je izuzetno važan i u trenucima borbe za život pa poticanjem raznih tjelesnih reakcija stvara dodatnu snagu i energiju koja nam koristi da budemo jači ili trčimo brže i duže od profesionalnih sprintera. Pročitajte kako se odvija i koji su ključni dijelovi mozga koji pokreću proces ključan za naše preživljavanje opasnih situacija.
Tijelo je izuzetno osjetljivo na mogućnosti prijetnje
Nakon što mozak zaprimi signal koji ga upućuje na opasnost on aktivira neurone u živčanom sustavu od kojih je najvažniji glutamat zbog kojeg se uzbudimo. Nakon toga se aktivira središnji dio mozga te se zbog toga u samom startu ili zaledimo ili poskočimo, a s obzirom na to da se taj dio mozga prvi razvija u razvoju našeg živčanog sustava ove instinktivne reakcije je vrlo teško kontrolirati ili pak suzbiti.
Zaprimljene informacije koje izazivaju strah nakon toga se povezuju s malom moždanom strukturom hipotalamus koja je zadužena za nadziranje tjelesne temperature, srčanog bila i krvnog tlaka koji utječu na naše emocije i motivaciju.
Hormoni kortizol i adrenalin povećavaju količinu energije
Signal hipotalamusa putuje do nadbubrežnih žlijezda koje ispuštaju kortizol (hormon za stvaranje stresa) i adrenalin. Jedan i drugi hormon olakšavaju nam preživljavanje opasnih situacija her stvaraju dodatno količinu energije ubrzavanjem otkucaja srca, disanja i povećanjem krvnog tlaka.
Naše tijelo započinje i sa snažnijim otpuštanjem glukoze te zbog toga u trenucima straha dobivamo dodatnu energiju koja nam omogućuje da trčimo brže i postajemo snažniji. Vrlo važna funkcija straha koju ističe znanstvenica iz filma objavljenog na stranici brainfacts.org.