VIDEO Znaju Ilijadu bez prijevoda, imaju i savjete za maturalac: ‘Grčkim jezikom dobivamo širinu’
Grčki jezik se kao obvezni predmet uči samo u klasičnim gimnazijama, poput one u Zagrebu gdje su se školovali i Šenoa i Krleža. Upoznali smo učenike koji su nam otkrili kako Ilijada zvuči na starogrčkom te koje riječi možete koristiti na maturalcu u toj zemlji. Ravnateljica Klasične gimnazije Zagreb, Zdravka Martinić Jerčić rekla nam je da nam grčki jezik omogućuje razumijevanje i naše vlastite civilizacije identiteta kao naroda. Profesorica grčkog jezika, Ariana Stepinac, istaknula je da se kroz klasično obrazovanje dobije snažna podloga za sve predmete, ne samo društvene već i STEM područje.
Galerija 11 Fotografija
Otvori
Sigurno ste čuli za Miroslava Krležu, Vatroslava Lisinskog ili Augusta Šenou. No osim što su ovi pojedinci zapamćeni kao velikani naše povijesti, sve ih povezuje i to da su bili klasičari koji su završili Klasičnu gimnaziju Zagreb. Čim uđete u ovu školu na Križanićevoj, imate dojam da ste ušli u prekrasni i skupocjeni muzej. Školski hodnici i učionice, ispunjeni su prekrasnim antičkim kipovima pa vas uhvati nervoza da u gužvi velikog odmora slučajno ne razbijete koji vrijedan spomenik. Ipak, profesorica Latinskog i Grčkog u toj školi, Ariana Stepinac nas umiruje, ističući da je riječ o replikama. Ravnateljica ove škole gdje se već 417 godina školuju klasičari, Zdravka Martinić Jerčić, prisjetila se da je većina ovih skulptura u školu stiglo 2007. godine povodom slavlja 400. obljetnice ove institucije. I ravnateljica i profesorica su s ponosom istaknule da su i same bile učenice ove škole prije nego su se u nju vratili širiti svoje znanje među novim generacijama.
Klasičari su kao sekta: ‘Glupost je da nam ne ide matematika’
Grčke skulpture odmah vam naslućuju po čemu je zagrebačka, kao i svaka klasična gimnazija općenito posebna u usporedbi s općom gimnazijom: obvezno učenje grčkog jezika. Profesorica Stepinac nam priznaje da joj je draže učenike učiti Grčki nego Latinski jezik. Osim što se Grčki jezik uči jedino u klasičnom obrazovanju, jezik je poseban ne samo po riječima, već i po svome pismu i alfabetu. Sviđa joj se izazov približavanja starogrčkog učenicima. Tim više jer im je to ulaznica u jedan poseban svijet. Ne samo za humanistiku i društvene znanosti, već kao što pokazuje dugačak popis klasičara, također i za prirodne znanosti, STEM područje i medicinu.
– Mislim da djeca na početku imaju neki otpor i strah, ali onda im postane zanimljivo. Klasičari su vam kao sekta i kada se negdje upoznate, uopće nije važno koja ste generacija, jednostavno ste klasičar. Pogotovo među liječnicima, pravnicima ima tu i poznatih matematičara. Stoga je glupost kada neki misle da klasičarima ne ide matematika. Matematika i gramatika su itekako povezane. Prema tome, ako ste jezično talentirani svakako će vam ležati i prirodni predmet te je ovo odskočna daska za apsolutno sve, rekla nam je Stepinac.
Ravnateljica Martinić Jerčić ističe da je grčki jezik integralni dio klasičnog obrazovanja koji ‘u našem zapadnom kulturnom krugu daje lingvistički i civilizacijski temelj’. Dok većina učenika Klasične susret s predmetom Grčkog imaju tek u srednjoj, u Zagrebu postoji i desetak škola klasičnih osnovnih škola. Tamo učenici od petog razreda slušaju Latinski, a od sedmog razreda i Grčki. U svakoj generaciji postoji posebno razredno odjeljenje za takve učenike koji, nakon osnovne, nastavljaju klasično obrazovanje te zbog predznanja imaju napredniji program. Dok ravnateljica navodi da je zbog veza i prijateljstava doista posebna stvar biti klasičar s osam godina iskustva u osnovnoj i srednjoj školi, ima i učenika koji tek u drugom ili trećem razredu požele iz opće gimnazije zaroniti u klasično obrazovanje. Koliko se sjeća to do sada nije nikada predstavljalo problem samo su učenici morali položiti razlikovni predmet.
– Kurikulumi Grčkog i Latinskog jezika su osmišljeni za davanje jezičnih temelja. Ali, stavljaju i jako veliki naglasak na civilizaciju i baštinu. Ne smijemo zaboraviti da je Hrvatska bila dio rimske države te su i mnogi grčki gradovi osnivali kolonije na našoj obali. Temelji rimske i grčke kulture su utkani u naš civilizacijski put i bez toga ne razumijemo ni tko smo kao narod. U tom smislu, Grčki jezik je bitan jer kroz njegovu logiku i drugo pismo otvaramo nove putove u našim razmišljanjima i dobivamo širinu koja se, htjeli ili ne htjeli, prelijeva i na druge predmete, objasnila je ravnateljica važnost učenja grčkog.
Grci možda nemaju č i ć, ali imaju svoje jezične dileme
Svaki klasičar naglašava razliku između starogrčkog i novogrčkog jezika koji se govori u suvremenoj Grčkoj. Stepinac nam navodi kako se riječi u obje inačice isto pišu, ali u većini slučajeva imaju potpuno drukčiji izgovor. Za one kojima se čini da je ovaj jezik izazovan, sjetite se i da hrvatski jezik zna predstavljati izazov čak i izvornim govornicima. Ni Grci nisu pošteđeni zbunjenosti i pogrešaka u svom materinjem jeziku.
– Kada sam jednom prilikom u Grčkoj pitala konobara kako se piše jedna riječ, on mi je rekao ‘ja sam samo konobar’. Kao što u Hrvatskoj ljudi imaju problem s ‘ije’ i ‘je’ te ‘č’ i ‘ć’, tako i sami Grci sami katkad ne znaju piše li se neka riječ s ‘y’ ili s slovom ‘jota’. Grci sami imaju problema s pisanjem jer imaju različite načina izgovora ‘e’ i ‘i’, prisjetila se profesorica Stepinac.
Iako vas u Ateni baš neće razumjeti ako krenete pričati starogrčki jezik, obje naše sugovornice su istaknule da je učenicima lako naučiti novogrčki jednom kada svladaju starogrčki. Naime, gramatika suvremenog Grčkog, kako to općenito biva u razvoju svakog jezika, puno je jednostavnija. Ima manje glagolskih vremena i nastavaka te nema riječi u dativu. Martinić Jerčić je istaknula i da je Grčka kroz povijest bila pod vlašću Turaka, Rimljana, a u sebi ima i francuskih riječi iz doba Napoleona. Sve je to utjecalo na promjene koji ga danas razlikuju od starogrčke inačice. No, kada je riječ o učenju starogrčkog jezika i alfabeta, mnogima su prve asocijacije znakovi za alfa i beta kutove u geometriji. Stepinac te i druge poveznice koristi za korelacije kako bi učenici ovladali skroz novim pismom. Kroz to se razvije i način razmišljanja koji može biti itekako koristan, kao u sklopu njihovog nedavnog Erasmus projekta ‘Virtualna šetnja Europom‘.
– Učenici u Makedoniji nisu znali ćirilicu pa smo po alfabetu i na druge načine rekonstruirali ime ulice koja nosi Krležino ime. Jako je važno povezivati grčki s pojmovima iz Fizike i Matematike, bilo kojeg predmeta. I naš najlošiji učenik dobije jednu svijest za koju će mu biti drago da je ima. Možda sam subjektivna, ali Klasična je najbolji odabir čime god se bavili, taman da želite biti i frizer, smatra Stepinac.
Gramatika je teška, ali mitovi su zanimljivi: ‘Činilo mi se da ponovno učim pričati’
Da učenike ove škole Grčki jezik malo preplaši, uvjerili smo se u razgovoru sa samim učenicima. Maturant Karlo nam je rekao da je još od osnovne škole želio upisati Akademiju dramskih umjetnosti te je čuo da u Klasičnoj ima obilje fakultativne nastave gdje se može naći u tim vodama. Njegova kolegica Nina, navela je da je u Klasičnu došla radi glasina o odličnim pripremama za maturu te želi studirati psihologiju. Ni Karlo ni Nina nisu baš bili previše zagrijani prema učenju Grčkog. Ali zajedno sa svojim kolegama su nam pokazali kako znaju izrecitirati zazivanje muza iz Homerove ‘Ilijade’, po čemu se, rekla je nasmijana ravnateljica, u razgovoru s nama i učenicima, klasičari međusobno prepoznaju.
– Nisam bio zainteresiran i krenuo sam učiti Grčki misleći ‘mora se’. Ali s vremenom su mi mitovi postali zanimljivi. Sve ostalo je malo teže, poput gramatike. U prvom razredu mi se učenje grčkog pisma činilo nemogućim, kao da ponovno učim pričati. Na maturalcu u Grčkoj je bilo fora vidjeti sva ta mjesta o kojima smo slušali. No, jezik nam je jako malo koristio, rekao je Karlo na što je Nina istaknula da uče starogrčki, a ne novogrčki.
Karlo je dodao i da su mu najdraži mitovi o Perzefoni i Medeji, a Nina je istaknula mit o Minotauru i Sizifu. Novogrčke riječi su sami hvatali. No, sve u svemu, preporučuju osmašima upis ove škole, jer navode da će se odlično pripremiti za maturu i naći društvo. S njima se slaže i učenica 2. razreda Hana.
– U prvom sam razredu bila skeptična i mislila da će mi se više svidjeti Latinski. No, na kraju mi je Grčki najdraži predmet. Treba ga se učiti ali nema toliko gradiva. Želim otići u Grčku zbog povijesti, arhitekture i umjetnosti. Društvo u Klasičnoj je užasno prihvatljivo i imaju sve aktivnosti za različite ljude i zanimanja. Dobivamo široko znanje i prilike za postati bilo što, sažela je Hana sve prednosti koje je prepoznala u ovoj školi.
‘Jezično znanje se ne može mjeriti na kile i litre’
Ravnateljica nam je navela i da su ove godine željeli pokrenuti fakultativni predmet novogrčkog jezika za koji je dosta učenika pokazalo interes. No, to su trebali ostvariti u suradnji s Veleposlanstvom Republike Grčke, ali tamošnja vlada još nije odredila lektora koji bi odobrio kurikulum. Dok očekuje da će taj predmet zaživjeti iduće školske godine, ističe da suradnju s Grčkim veleposlanstvom imaju kroz sudjelovanje i pozive na raznim događajima koje organizira ili škola ili ambasada. Među njima je i tradicionalna predstava antičke dramske grupe Klasične gimnazije kojom ova škola svakog 3. lipnja obilježava obljetnicu osnivanja.
Upitani o prilikama za zaposlenje u Hrvatskoj sa znanjem grčkog jezika, naše sugovornice ističu da ima prilika u prevođenju grčkih klasika, ali i u sudskim tumačima kojih u Hrvatskoj nema puno za ovaj jezik. Ipak, ravnateljica upozorava da nije sve u novcima i karijeri.
-Nikada se znanje jezike ne bi smjelo mjeriti s time kakvu neposrednu korist može donijeti. Znanje se ne može mjeriti na kile, litre ili kroz novce. Njegova vrijednost je u neopipljivom, što nas izgrađuje kao ljude te ostajemo nedovršeni ako to nemamo, zaključila je Martinić Jerčić.
Kako učenici znaju recitirati ‘Ilijadu’ (hrvatski prijevod koji smo koristili je preveo i protumačio Tomo Maretić, op.a) i koje su nam savjete dali za maturalac u Grčkoj, pogledajte u videu.
