Više od 350 tisuća mladih u Hrvatskoj još uvijek živi s roditeljima
Mladi se ljudi u Hrvatskoj sve teže osamostaljuju, pokazuju usporedni podaci dvaju posljednjih popisa stanovništva. Popis iz 2011. pokazuje da čak 70 tisuća više mladih živi s roditeljima, u odnosu na 2001. Nezaposlenost i loša materijalna situacija, razlog su sve težeg osamostaljivanja mladeži. Čak 355 tisuća Hrvata starijih od 25, još uvijek su pod roditeljskim krovom.
Nezaposlenost, a i loša materijalna situacija onih koji su zaposleni, uvjetuje alarmantno visoke brojke mladih koji još uvijek žive s roditeljima. U posljednjih deset godina, narastao je za gotovo 70 tisuća broj mladih, koji se ne mogu osamostaliti, pa u dobi iznad 25 godina još uvijek imaju status ‘djece’.
Uznemirujućih 355 tisuća 25+ godišnjaka još uvijek u ‘hotelu mama’
Posljednji popis stanovništva napravljen 2011., sugerira uznemirujući podatak da čak 354.863 Hrvata starija od 25 godina žive u kućanstvu s roditeljima te se time i tretiraju kao ‘djeca’, piše večernji.hr.
Kada usporedimo ovaj popis s onim iz 2001. vidljivo je povećanje za 69.436 odrasle djece, koja su još uvijek u ‘hotelu mama’, kako roditeljski dom naziva Der Spiegel.
Obzirom da je stopa nezaposlenosti mladih u Hrvatskoj, druga najveća u čitavoj Europskoj uniji, čini manje šokantnim podatak da se 40 posto ljudi starih od 25 do 34 godine još nije osamostalio te spadaju u skupinu takozvanih mammona kako ih nazivaju u Italiji.
Odbijanje prihvaćanja odgovornosti života čest razlog zadržavanja kod roditelja
Razlozi za dulji život s roditeljima sežu od gospodarske krize do prihvaćanja odgovornosti za život. Psihologinja Mirjana Krizmanić ipak naglašava da je siromaštvo najveći razlog tomu.
– To je tragedija jer pokazuje da smo u takvoj neimaštini da mladi ne odlaze od kuće zato što se ne mogu osamostaliti. Vratili smo se u situaciju s polovice prošlog stoljeća kada su po tri generacije živjele u jednom kućanstvu, kaže Krizmanićeva za večernji.hr.
Psihologinja dodaje da je život u istom kućanstvu loš i za odraslu djecu i za roditelje, jer se djeca nikada ne nauče samostalnosti, a roditelji su cijeli život opterećeni brigom za njih.
Nezaposlenost i loša materijalna situacija kod nas su najveći razlozi ostanka pod roditeljskim krovom, međutim primjerice u skandinavskim državama, poznat je sindrom toga da se mladi ne žele odseliti zbog komoditeta koji pruža život s roditeljima.
Sve češća pojava i ‘boomerang-djeca’
Tako se pet posto mladeži od 25 do 34 godine zadržava kod roditelja jer pate od sindroma Petra Pana, odnosno ne žele odrasti, dok je na Mediteranu ta pojava kudikamo učestalija. Svaki treći odrasli Talijan živi s roditeljima, a još trećina ih živi na pola sata udaljenosti od roditelja.
Na sličan način živi više od 50 posto Grka, Ciprana i Bugara. Ne zaostaje puno ni SAD. No, u ovoj zemlji sve je češća pojava ‘boomerang-djece’, odnosno odrasle djece koja se poslije gubitka posla, vraćaju u ‘hotel mama’. Čak 29 posto mladih se tijekom financijske krize na ovaj način vratilo u roditeljski dom.
