U Hrvatskoj je samo 16,4 posto stanovnika iznad 15 godina visokoobrazovano. Podaci su to iz izvješća Državnog zavoda za statistiku o obrazovnoj strukturi, koja potvrđuje da je hrvatska radna snaga, među najniže obrazovanim u Europskoj uniji. Podatak koji se još može iščitati je da osim u Gradu Zagrebu, u svim drugim županijama od jedne trećine do polovine diplomanata radi u obrazovnom sektoru. Kada se pribroje zdravstvo i socijalna skrb, ta se cifra penje na dvije trećine, što znači da velika većina visokoobrazovanih radi za državu.
![](http://ec2-54-202-59-207.us-west-2.compute.amazonaws.com/app/uploads/2013/07/znanstvenica-2.jpg)
Hrvatska je radna snaga 21. po ‘neobrazovanosti’ od 28. članica Europske unije, prema podacima Eurostata, a za Hrvatsku dobiveni iz DZS-ova izvješća o obrazovnoj strukturi. Ono što je još zabrinjavajuće je činjenica da osim u glavnom gradu, većina diplomanata u drugim županijama radi za državu. Njih jedna trećina do polovine u obrazovanju, a kada se uračunaju zdravstvo i socijalna skrb, brojke se penju na dvije trećine.
Manje od šestine građana ima diplomu
Analizom podataka iz popisa utvrđena je niska stopa obrazovanosti građana u Hrvatskoj. Tako samo 16,4 posto stanovnika starijih od 15 godina ima visoku stručnu spremu. Kada je riječ o zaposlenim diplomantima, prema Eurostatu je takvih u Hrvatskoj 24,5 posto, što nas smješta na 21. mjesto od 28 članica Unije. U Irskoj ih je primjerice dvostruko više.
U 2012. je stopa zaposlenosti Hrvata s diplomom bila 75,5 posto. U tom pogledu, lošije u EU od nas su samo Španjolska, Slovačka i Grčka. U Njemačkoj pak oko 90 posto visokoobrazovanih radi.
U pojedinim županijama više od pola diplomanata rade za državu
Razlike u obrazovanosti radne snage, veoma osciliraju i po pojedinim županijama Lijepe naše. Tako je u Gradu Zagrebu diplomanata 28,3 posto, dok ih je u Međimurskoj županiji samo 11,7 posto.
Ne manje porazan podatak je i da osim u Gradu Zagrebu, od jedne trećine do čak polovice visokoobrazovanih radi u obrazovnom sektoru. Uračunamo li tome zdravstvo i socijalnu skrb, udjeli se penju na dvije trećine zaposlenih.
Iz toga proizlazi da obrazovani ne rade u razvoju gospodarstva, nego u državnim službama, piše Jutarnji list. U obrazovnom sektoru, radi 17 posto diplomanata Grada Zagreba, dok ih u Krapinsko-zagorskoj te Vukovarsko-srijemskoj županiji u istom sektoru, radi gotovo 45 posto.
Zagreb ‘usisava’ sve visokoobrazovane
– Zagreb je usisao sve visokoobrazovane ljude na jedno mjesto, a nije uspio razviti Hrvatsku. Mi ne možemo prihvatiti nikakvu naprednu tehnologiju ako nemamo obrazovanje. Analizirao sam mlade koji su doktorirali u posljednjih 15 godina s obzirom na mjesto prebivališta. U Lici ih je bilo samo 22, a pitanje je koliko ih je tamo ostalo. Kakav razvoj onda možemo očekivati, govori Pero Lučin, rektor Sveučilišta u Rijeci za Jutarnji list.
DZS-ovo izvješće o obrazovnoj strukturi Hrvatske je utvrdilo i da gotovo svi stručnjaci s doktorskom titulom napuštaju Liku. Gledajući sve dobne skupine, U ovoj hrvatskoj regiji radi tek devet doktora znanosti. Nameće se pitanje, kakvu mi radnu snagu možemo ponuditi Europi?
– Nemamo visokoobrazovane stručnjake, a ne možemo konkurirati ni s nekvalificiranima jer je kinesko ili ukrajinsko tržište rada mnogo jeftinije. Naša je opcija drastično sniziti plaće, što se ne može s obzirom na troškove života, ili obrazovati ljude, a tome nikako da se posvetimo, zaključio je rektor Lučin.