Vlada donosi novu odluku o besplatnim školskim obrocima, sudjelujte u našoj anketi
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih nastavit će i iduće školske godine financirati iz proračuna besplatne školske obroke za osnovnoškolce. Vidljivo je to iz nove odluke koja je ovih dana postavljena na e-Savjetovanje. Prošle je godine u prehranu prosječno mjesečno bilo uključeno preko 98 posto učenika osnovnih škola. Sudionici javne rasprave već su istaknuli da bi iznos po učeniku, s obzirom na poskupljenja, trebalo povećati. Kao i da je potrebno analizirati koliko se hrane u školama baci.
Besplatni obrok u Osnovnoj školi Ksavera Šandora Gjalskoga u Zagrebu | Foto: Ramona Ščuric, srednja.hr
U javnu raspravu ovih je dana puštena nova odluka o financiranju, odnosno sufinanciranju školskih obroka za osnovnoškolce u nadolazećoj školskoj godini. Pravila ostaju ista kao i u prošloj nastavnoj godini.
Ostaje iznos od 1,33 eura po učeniku
Sredstva se osiguravaju za učenike koji redovito pohađaju osnovnu školu i to u iznosu od 1,33 eura po nastavnom danu. Iznimka su učenici koji pohađaju neku od osnovnih škola uključenih u eksperimentalni program cjelodnevne škole. Za njih će se osigurati sredstva u iznosu od 2,00 eura po nastavnom danu kao i za učenike koji su u kontinuitetu izostali najviše do tri dana. I u idućoj godini sredstva će se osnivačima refundirati na temelju broja učenika koji su redovito pohađali osnovnu školu i bili uključeni u prehranu. Sredstva koja ne utroše bit će dužni vratiti u državni proračun u propisanim rokovima.
– Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih mjesečno osigurava i doznačava sredstva za financiranje, odnosno sufinanciranje troškova prehrane učenika osnivačima osnovnoškolskih ustanova. Sredstva se refundiraju osnivačima na temelju broja učenika koji su redovito pohađali osnovnu školu i u tekućem su mjesecu bili uključeni u prehranu, stoji u odluci u javnom savjetovanju.
U prehranu je prosječno mjesečno bilo uključeno 98 posto osnovaca
Kako stoji u obrazloženju odluke MZOM-a u školskoj godini 2023./2024. prehrana je bila organizirana u 928 matičnih i 1.084 područne škole, od kojih neke nemaju školsku kuhinju i blagovaonicu. Uvjerljiva većina školaraca koristila je mogućnost besplatne prehrane.
– U prehranu je prosječno mjesečno bilo uključeno 299.480 od ukupno 305.421 učenika osnovnih škola, iz čega proizlazi da je jedan obrok dnevno imalo 98,054 posto učenika, a 5.941, odnosno, 1,946 posto učenika nije bilo uključeno u prehranu. U školskoj godini 2024./2025 osnovnoškolski odgoj i obrazovanje izvodit će se u 928 matičnih i 1 084 područne osnovne škole/odjela osnovne škole i centara za odgoj i obrazovanje učenika s teškoćama u razvoju u kojima će u odgojno-obrazovni rad prema projekcijama biti uključeno okvirno 305.000 učenika, piše u odluci Ministarstva.
Je li 1,33 eura po učeniku dovoljno?
Škole su dužne slijediti propisane normative za prehranu učenika u osnovnoj školi kao i nacionalne smjernice za prehranu učenika u osnovnim školama koje je prije više od deset godina propisalo Ministarstvo zdravstva. Međutim, kod uvođenja besplatnih školskih obroka mnogi su se požalili na njihovu kvalitetu. Neke škole već su i ranije istaknule da iznos po učeniku nije dovoljan, pa su pronalazile dodatne izvore financiranja. To je bio i jedan od prvih komentara u javnom savjetovanju.
– Odluka o iznosu od 1,33 eura donesena je prije dvije godine. Od tada je uslijedio rast cijena namirnica. Smatram da je potrebno podići iznos financiranja po učeniku barem na 1,50 eura, napisala je u javnoj raspravi Sandra Vlahek.
Pojedini sudionici još su jednom otvorili pitanje količine hrane koja se baci. Na nacionalnoj razini takva analiza ne postoji ili barem nije javno dostupna.
– Pohvalno je socijalno razmišljati i osigurati obroke za svu djecu. No trebali bi napraviti analizu po školama i vidjeti koliko se hrane baca. U nekim je školama to oko 50 posto, a ponekad i više. Mislim da je doista neprimjereno bacati toliku hranu. Djeca su vrlo izbirljiva što se prehrane tiče. U našoj školi smo pokušali s različitim edukacijama učenika, ali i roditelja. Nažalost bez rezultata. Učenici prate jelovnik i kad im neko jelo ne odgovara uopće niti ne dođu u kuhinju. Anektirali smo učenike i doznali da im roditelji daju svaki dan i popriličan džeparac pa djeca kupuju hranu u trgovini kad im jelovnik ne odgovara. Nije korektno od takvih roditelja što ne žele odustati od prehrane iako njihova djeca vrlo rijetko konzumiraju hranu u školskoj kuhinji. U našoj županiji je hrana odlična i priprema se po naputcima nutricionista za sve škole kojima je županija osnivač, ali nema izbora, navela je u javnoj raspravi Stojanka Lesički.
Kao neka od rješenja nudi i ponudu od barem dva jela, jer sada škole uglavnom nude jedno. Stava je i da treba razmisliti o većoj edukativnoj kampanji jer one na razini škola nisu urodile plodom. Javnoj raspravi možete se priključiti ovdje do 22. srpnja, a mi vas u najnovijoj anketi pitamo – koju ocjenu dajete besplatnim školskim obrocima svoje škole u protekloj godini?
