Vlada i MORH ignoriraju peticiju oko vojnog roka: ‘Ovako se ne upravlja javnim politikama’
Vojni rok je potaknuo Centar za ekonomsko obrazovanje (CEO) na peticiju koja je prikupila preko 5.000 potpisa. Iz CEO-a navode da je vojni rok protuustavan te ekonomski štetan, a sve potpise su prije mjesec dana poslali Vladi i nadležnom Ministarstvu obrane. Međutim, kako navode, nisu dobili nikakvu reakciju na peticiju. Pritom su nezadovoljni da oko vojnog roka u javnost cure samo ‘neslužbene informacije’, iako je ministar obrane, Ivan Anušić, krajem svibnja rekao da je cijeli dokument, odnosno prijedlog obveznog vojnog roka, pripremljen.
Foto: Screenshot | Televizija Student
Kao i brojne teme u Hrvatskoj, vojni rok je izazvao pravu raspravu u javnosti između onih koji podržavaju njegovo ponovno uvođenje i onih koji mu se protive. Među onima kojima se protive vojnom roku je i Centar za ekonomsko obrazovanje (CEO) koji je, kako smo ranije pisali, pokrenuo i peticiju protiv vojnog roka.
Odbijena informacija zbog izrade dokumenta: Ministar govori da je dokument pripremljen
U trenutku pisanja ovog članka prikupljanje potpisa za peticiju je davno zaključeno. CEO ističe da su prikupili ‘preko 5.000 potpisa’ te ih prije mjesec dana proslijedili Ministarstvu obrane (MORH) i Vladi. Međutim, CEO se u utorak požalio da im ni Vlada ni MORH nisu odgovorili na peticiju, navodeći da im je time ‘uskraćeno ustavom zajamčeno pravo’.
Pritom su nezadovoljni što nije objavljen ni jedan dokument, makar prijedlog ili nacrt vojnog roka. Požalili su se da mediji o vojnom roku izvještavaju samo na temelju neslužbenih saznanja jer sam MORH ne daje službene informacije. Nezadovoljni su i što se malo govori da će vojni rok trajati tri mjeseca pa sada, po najnovijem, dva mjeseca. Pritom ističu da aktualni ministar obrane, Ivan Anušić navodi još od kraja svibnja da je ‘glavni stožer pripremio apsolutno cijeli dokument’.
– Zahvaljujući komunikacijskom kaosu, strani mediji već pišu o tome kao da je vojni rok gotova stvar od nove godine iako još nije objavljen niti jedan strateški dokument niti nacrt prijedloga zakona koji je preduvjet za njegovu aktivaciju u ovom obliku. Jedino što ovakvo ponašanje Ministarstva obrane donosi je eskalaciju u međunarodnim odnosima. Još smo 30.5. MORH-u podnijeli zahtjev za pristup relevantnim dokumentima, koji su nam (nakon prekoračenja zakonskog roka) odbili obrazloženjem da je informacija još u postupku izrade te da bi njezino objavljivanje prije dovršetka izrade cjelovite i konačne informacije moglo ozbiljno narušiti proces njezine izrade. Ovakvo obrazloženje je nevjerojatno ne samo zato što direktno proturječi ministru Anušiću, nego i zato što su sve medijske rasprave inicirane upravo selektivnim iznošenjem detalja dokumenata koje tražimo od strane dužnosnika tog istog ministarstva(…) Ovako se ne upravlja javnim politikama, bez obzira o čemu se radilo, poručili su iz CEO-a putem svoje Facebook stranice ‘Vojni rok – inicijativa protiv’.
Peticija protiv vojnog roka ima preko 5.000 potpisa: ‘Bilo bi protuustavno’
Podsjetimo CEO je u svojoj peticiji naveo da se protive vojnom roku iz više razloga. Osim što vojnu obvezu smatraju kršenjem ljudskih prava, upozorili su i da se poslodavci u Hrvatskoj već godinama bore s nedostatkom radne snage. Stoga bi prisiljavanje mladića na odlazak na služenje vojne ili civilne službe, odgodilo njihov izlazak na tržište rada i proizvelo ekonomsku štetu.
– Prema praksi Europskog suda za ljudska prava i stajalištu Europskog odbora za socijalna prava, osobama koje zbog izjavljenog prigovora savjesti služe alternativu vojnom roku, tj. civilnu službu, takva alternativna služba ne smije trajati više od 50 posto dulje od trajanja vojnog roka. U protivnom dolazi do povrede članka 9. Konvencije i članka 1. Povelje zbog odvraćajućeg i moguće represivnog učinka. Ministar Anušić najavio je da će civilna služba trajati 100 posto dulje od vojnog roka te izričito naveo da će Vlada i MORH demotivirati odlazak na civilnu službu. Ustav Republike Hrvatske propisuje vojnu obvezu i obranu Republike Hrvatske kao dužnost svih za to sposobnih državljana. Također propisuje da su svi pred zakonom jednaki, da svatko ima prava i slobode neovisno o njegovom spolu te da je ravnopravnost spolova među najvišim vrednotama ustavnog poretka i jedan od temelja za tumačenje Ustava. Žene služe u Oružanim snagama Republike Hrvatske ravnopravno sa svojim muškim kolegama. Zbog svega navedenog, uvođenje obveze služenja vojnog roka skupini građana samo zbog njihovog spola bilo bi protuustavno, obrazložili su ranije autori peticije zašto smatraju da su povratkom obveznog vojnog roka ugrožena ljudska prava.
