Vlada usvojila nacionalni program za mlade: Iz javnog savjetovanja prihvaćeno samo pet prijedloga
Vlada je u srijedu usvojila Nacionalni program za mlade od 2023. do 2025. koji je dobio brojne kritike nakon što je objavljen u javnom savjetovanju u ožujku. Izvješće sa savjetovanja pokazuje da je od 168 komentara prihvaćeno njih samo šest, a svi drugi su ili odbijeni ili primljeni na znanje. Tako je Središnji državni ured za demografiju i mlade u komentarima naglasio da su u izradi nacionalnog programa za mlade predložene isključivo mjere koje nisu obuhvaćene postojećim strateškim dokumentima te da će svi mladi imati jednaki status i mogućnosti za ostvarivanje svojih prava.
Foto: Unsplash
Nacionalni program za mlade (NPM), koji Hrvatska nije imala više od pet godina, usvojen je na sjednici Vlade u srijedu. Kako je istaknula Željka Josić, državna tajnica Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade, NPM je strateški dokument koji sadrži šest prioritetnih područja s 28 mjera koje provodi pet tijela državne uprave.
Nacionalni program za mlade podsjeća na već provedene mjere
Sredstva za provedbu programa iznose 7.9 milijuna eura, a prioritetna područja su rad s mladima, participacija mladih u društvu, obrazovanje mladih, mladi i Europska unija, mladi u ruralnim područjima te zdravlje i kriza uzrokovana pandemijom koronavirusa. Cilj programa, stoji u priopćenju Vlade, jest stvoriti strateški okvir za razvoj mladih te ih potaknuti da iskoriste što bolje svoje potencijale i steknu vještine potrebne za njihovo uključivanje u društvo.
Vlada je napomenula da NPM sadrži i aneks koji obuhvaća najvažnije sektorske mjere za mlade od 2016. godine do danas. Također, Josić je podsjetila na ‘rekordna ulaganja u mjere zapošljavanja mladih’, kako je poreznom olakšicama obuhvaćeno gotovo 150 tisuća mladih na godišnjoj razini te da je 30 tisuća mladih obitelji zahvaljujući mjerama Vlade riješilo svoje stambeno pitanje. Dodala je, ponovno se osvrćući na već donesene i provedene mjere, da je podignuta minimalna studentska satnica, da je povećan iznos i broj stipendija, da je uloženo u studentski smještaj te da je zadržana ista cijena studentskog obroka unatoč inflaciji.
Od 168 komentara prihvaćeno samo njih šest, odnosno pet
Na e-Savjetovanju objavljeno je i izvješće s pristiglim komentarima na nacrt NPM-a. Kao što smo već pisali, 168 komentara objavljeno je u savjetovanju za NPM, a kritiziralo se zanemarivanje seksualnog i građanskog odgoja, visoke i nerealne brojke te to što nisu identificirani svi oblici rada s mladima. Sada smo analizirali izvješće i od pristiglih 168 komentara Središnji državni ured za demografiju i mlade prihvatio je njih samo šest. Točnije, njih pet jer je prihvaćen isti komentar od dva različita predlagača.
Tako je prihvaćen komentar Mreže mladih Hrvatske u odjeljku Rada s mladima gdje su tražili da se stavi izvor na istraživanje o rezultatima projekta ‘Podrška razvoju i širenju rada s mladima u Hrvatskoj’ iz 2020. godine. Naime, Mreža mladih Hrvatske napisala je da je pogrešno argumentirati da neka istraživanja nešto tvrde bez navođenja izvora jer je to ‘krajnje metodološki neispravno’. U Participaciji mladih u društvu također je prihvaćen komentar Mreže mladih Hrvatske u kojem su tražili da se u proces izbora mladog delegata pri Ujedinjenim narodima dodaju i članovi Savjeta za mlade Vlade iz redova udruga mladih.
Prihvaćen je i prijedlog Udruge za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce koji su tražili promjenu naslova mjere ‘Poticanje mladih na promoviranje zaštite okoliša’ na ‘Poticanje mladih na zaštitu okoliša’. Isti komentar koji je prihvaćen ostavila je i Info zona. Oni su, također, u mjeri ‘Osiguravanje podrške u radu mladog UN delegata’ tražili da se izmijeni pokazatelj rezultata. Smatrali su da broj aktivnosti koje je delegat proveo u trogodišnjem razdoblju mora biti veći od predložene dvije aktivnosti, a ne manji od šest, što je prihvaćeno kao prijedlog.
U programu, kaže Središnji ured, samo mjere koje već nisu negdje obuhvaćene
Posljednji prihvaćeni komentar je Mreže mladih Hrvatske u mjeri Obrazovanje mladih gdje im nije jasna uloga Koordinacije županijskih savjeta mladih za razvoj medijske pismenosti te zašto se izdvojila jedna pojedinačna udruga za provedbu aktivnosti. Tražili su da se za provedbu uvrsti izraz ‘organizacije civilnog društva’ te da se otvori javni poziv za udruge koje se mogu javiti, što je prihvaćeno.
Neki komentari su i djelomično prihvaćeni. Tako će se u NPM ubaciti dio rodne neutralnosti, odnosno da su izrazi rodno neutralni. Ostali komentari ili nisu prihvaćeni ili su primljeni na znanje. Na većinu komentara koji se dotiču izostavljanja nekih skupina mladih ili mjera odgovoreno je da su pri izradi NPM-a predložene isključivo mjere koje nisu obuhvaćene postojećim strateškim dokumentima ili zakonodavnim okvirom. Uvijek je napomenuto i da program sadrži aneks u kojem su navedene mjere koje se tiču stambene politike, zapošljavanja, obrazovanja i drugih područja važnih za mlade.
Na komentare o tome da u programu nema LGBTQ+ mladih naglašeno je da je u uvodnom dijelu utvrđeno da će se politike provoditi s ciljem uspostavljanja ravnopravnosti i promicanja jednakih mogućnosti te da će svi mladi imati jednak status i jednake mogućnosti za ostvarivanje svojih prava. Također, da će se mladima pristupati bez diskriminacije na temelju rasne ili etničke pripadnosti, vjere, spolne orijentacije, nacionalnog ili društvenog podrijetla i invaliditeta.
Klimatske promjene predstavljaju rastuću prijetnju pa trebaju biti u programu za mlade
Nadalje, udruga Delta komentirala je kako smatraju da stavljanje naglaska na okolišne teme neće značajno doprinijeti kvaliteti programa za mlade te da nisu jasni kriteriji u kojem je postavljena ta tema, a ne rodna ravnopravnost. Prijedlog nije prihvaćen jer, napisao je Središnji ured, klimatske promjene predstavljaju rastuću prijetnju u 21. stoljeću i predstavljaju izazov za cijelo čovječanstvo jer utječu na sve aspekte okoliša i gospodarstva te ugrožavaju održivi razvoj društva. Stoga je, dodali su, od prioritetne važnosti pokrenuti društveni proces osvještavanja posljedica klimatskih promjena i svjesnog djelovanja sa što manjim negativnim utjecajem na klimu i okoliš.
Otkako je nacrt NPM-a objavljen sredinom ožujka u javnom savjetovanju, iscrpno smo izvještavali o njegovim nedostatcima. Prvo nam je Marko Kovačić, nacionalni korespondent za mlade za Europsku komisiju i Vijeće Europe, naglasio da je izostavljanje manjina skandalozno, kako mu nije jasno zašto nema stambenih politika, kako se budžet nije povećao i da je većina toga copy paste iz ranijih pravilnika.
Mreža mladih Hrvatske prvi put nije bila dio izrade NPM-a, a ukazali su nam i da je neobično što je samo medijska pismenost navedena kao tema unutar područja obrazovanja. NPM ne spominje ni mlade LGBT+ osobe ni one s invaliditetom, što je razočaralo i Udrugu Lori koja se bavi LGBT+ mladima. Također, Lejla Šehić Relić, predsjednica Hrvatskog centra za razvoj volonterstva te predsjednica Europskog volonterskog centra, otkrila nam je da joj je nevjerojatno da u programu nema mladih volontera te da ne postoji poveznica između volontiranja i progresivnih politika za mlade.
