Voditeljica Kurikularne reforme Buljan Culej pod istragom jer nije dolazila na posao
Ministarstvo znanosti i obrazovanja istražuje voditeljicu Eskpertne radne skupine Jasminku Buljan Culej jer se nije pojavila na poslu. Buljan Culej, kao čelnica Ekspertne radne skupine Kurikularne reforme, nije prisustovala najvažnijem sastanku o državnoj maturi, a u isto vrijeme nije bila ni na radnom mjestu, doznaje Jutarnji list. Osim toga, Jutarnji javlja o trendu rasta potrošnje Ministarstva znanosti i obrazovanja u posljednjih nekoliko godina. Za vrijeme ministra Željka Jovanovića, u 2013. godini Ministarstvo je imalo trošak od 1 milijun kuna. Tri godine kasnije, dok su ministri bili Predrag Šustar i Pavo Barišić, trošak je skočio na 1.8 milijuna kuna. MZO bi, ukoliko se ovaj trend nastavi, krajem 2017. mogao imati ukupan trošak od vrtoglavih 2.4 milijuna kuna, što predstavlja porast od 140% u odnosu na 2013. godinu. Taj se trošak odnosi na ugovore o djelu koje Ministarstvo sklapa sa suradnicima, a i tu je bilo neobičnih pojava. Tako se za izradu kurikulumskih dokumenata vezanih za reformu obrazovanja u prva tri mjeseca ove godine izdvojilo preko 125 tisuća kuna, iako se na tome nije radilo od konca lipnja 2016. godine, piše Jutarnji list.
Jasminka Buljan Culej foto:srednja.hr
Ministarstvo znanosti i obrazovanja zatražilo je očitovanje voditeljice Kurikularne reforme Jasminke Buljan Culej zbog nepojavljivanja na radnom mjestu i neprisustvovanju Stručnom povjerenstvu za odlučivanje o pragovima ocjene na ispitima državne mature, čija je predsjednica, piše Jutarnji list.
Jasminka Buljan Culej bila je savjetnica bivšeg ministra Pave Barišića, a potom je imenovana predsjednicom Ekspertne radne skupine.
Nije prisustvovala sjednici Povjerenstva, a nije bila ni na radnom mjestu pa su od nje iz MZO-a tražili očitovanje
Povjerenstvo za pragove ocjena na maturi sastalo se dan uoči objave privremenih rezultata državne mature. Umjesto devet regularnih članova, sjednici je prisustvovalo njih šest. Osim Buljan Culej, nedostajali su Momir Karin i Ljiljana Klinger. O tome je informirana ministrica Blaženka Divjak, koja je hitno poslala zamjene za izostale predstavnike Ministarstva pa je vođenje Povjerenstva preuzeo državni tajnik Hrvoje Šlezak.
Naknadno se pokazalo kako Buljan Culej toga dana nije bila ni na svojem radnom mjestu.
– S obzirom na to da u vrijeme održavanja sjednice Povjerenstva za državnu maturu zaposlenica nije bila na radnom mjestu, a ni na sjednici Povjerenstva, o razlozima njenog izostanka zatraženo je očitovanje, kazali su Jutarnjem iz MZO-a.
Jutarnji ističe i da posljednja dva dana nikako ne mogu stupiti u kontakt s Buljan Culej jer im ona ne odgovara na pozive.
Buljan Culej, navodno, nije bila na Povjerenstvu zbog sastanka s premijerom Plenkovićem
Jasminka Buljan Culej navodno se povjerila svojim bliskim suradnicima kako je sjednicu Povjerenstva za državnu maturu propustila zbog hitnog sastanka s predsjednikom Vlade Andrejem Plenkovićem. Glavna je tema, pretpostavljaju oni, bila njezina budućnost unutar Ekspertne radne skupine za provođenje reforme obrazovanja.
Dolaskom ministrice Divjak, Buljan Culej automatizmom je prestala biti savjetnicom ministra. No, i dalje se nalazi na čelu ERS-a, međutim, njen je opstanak od početka upitan. Tomu je tako zbog raznih upozorenja i sumnje u nepravilnosti koje iznose članovi Povjerenstva za provedbu Strategije obrazovanja i znanosti, piše Jutarnji.
Najveća je primjedba od svega bila nepoštivanje dogovorenih kriterija za izbor čelnika ERS-a, za kojeg je dogovoreno da neće dolaziti iz redova Ministarstva. Upravo to se dogodilo, pa je Buljan Culej kao savjetnica ministra Barišića postala glavna karika za Kurikularnu reforme njenim postavljanjem na čelo ERS-a.
Troškovi Ministarstva znanosti i obrazovanja vrtoglavo su rasli
Ministarstvo znanosti i obrazovanja u zadnje je tri godine povećalo troškove putem isplata ugovora o djelu za mogućih 140%. Otkrivaju to rezultati revizije poslovanja koju je objavio Jutarnji list, a koji donose troškove svih ministara obrazovanja od 2013. do danas, izuzev nedavno imenovane Blaženke Divjak, piše Jutarnji list.
Troškovi MZO-a do 2013. do 2017.
JOVANOVIĆ-MORNAR 2014. – 1.28 milijuna kuna |
MORNAR 2015. – 1.33 milijuna kuna |
ŠUSTAR-BARIŠIĆ 2016. – 1.8 milijuna kuna |
BARIŠIĆ 2017. – 2.4 milijuna kuna (procjena prema trošku u prva 3 mjeseca)
Prema podacima vidljivo je da je do povećanja troškova isplatom ugovora o djelu došlo s 2013. na 2014. godinu, a potom je to postao trend koji je nastavio rasti. Najveći se skok ipak dogodio 2016. godine, dolaskom Predraga Šustara na čelo Ministarstva, a to se nastavilo i kroz prva tri mjeseca 2017. Ako MZO tako nastavi, procjenjuje se da bi kraj ove godine mogao dočekati s 2.4 milijuna kuna potrošnje.
Isplaćivali se honorari za rad na kurikulumskim dokumentima na kojima se ništa nije radilo
U Ministarstvu znanosti i obrazovanja na kurikulumskim se dokumentima zadnji puta radilo u lipnju 2016. godine. Zaključno s krajem tog mjeseca, ti dokumenti nisu bili ni dotaknuti. Međutim, to nije spriječilo MZO da nastavi isplaćivati honorare baš za taj posao – rad na kurikulumu.
Pod opisnom stavkom poslova ‘kurikulum’ Ministarstvo je u 2016. godini imalo angažiranih sedam suradnika. Sedmero osoba, iako se de facto od 1. srpnja na kurikulumskim dokumentima nije uopće radilo, za tu je stavku prošle godine dobilo 303.248 kuna. Treba napomenuti da se kroz prvu polovinu prošle godine radilo na kurikulumu pa je jedan dio iznosa utrošenog na tu stavku opravdan.
No, u 2017. godini kurikulumski se dokumenti nisu pomaknuli s mjesta. S druge je, pak, strane MZO uredno isplaćivao honorare za stavku ‘kurikulum’ u iznosu od 125.476 kuna, i to samo za prva tri mjeseca ove godine.
Željko Jovanović postavio zastupničko pitanje i kao odgovor dobio zapanjujuće podatke za 2017. godinu
Upravo gore navedene troškove za ovu godinu dobio je zastupnika Hrvatskog sabora Željko Jovanović. Dogodilo se to nakon što je postavio zastupničko pitanje, a odgovor je dobio 2. lipnja od bivšeg ministra Barišića.
– U želji da doznam u kojoj se mjeri proračunska sredstva Ministarstva troše na poslove koji se isplaćuju kroz ugovore o djelu, zatražio sam odgovor nadležnog ministarstva, pri čemu mi je za oko zapelo da su na popisu čudna imena, posebno u stavci kurikulum, gdje je vrlo upitno što su ti ljudi radili i jesu li na bilo koji način pridonijeli realizaciji projekta kurikularne reforme, rekao je Jovanović za Jutarnji.
Zanimljiva je i činjenica da u vrijeme mandata ministra Vedrana Mornara, kad je obrazovna reforma pokrenuta, nije bilo novih angažmana vanjskih suradnika putem ugovora o djelu za stavku ‘kurikulum’. Tada je, piše Jutarnji, zaposleno desetak osoba kroz ugovore o stručnom osposobljavanju.
Kurikularna reforma u tri godine koštala je oko 8.5 milijuna kuna, ministrica Divjak najavila detaljnu provjeru potrebe angažmana
Na pripremu Kurikularne reforme u tri je godine potrošeno oko 8.5 milijuna kuna. Tadašnji voditelj Ekspertne radne skupine Boris Jokić odrekao se svog honorara koji mu je pripadao po funkciji, jednako kao i honorara na koje je ostvarivao pravo u Nacionalnom vijeću za odgoj i obrazovanje te kao član povjerenstva za dodjelu Nagrade Ivan Filipović.
Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak najavila je detaljnu provjeru potrebe angažmana suradnika putem ugovora o djelu.
– Zbog opsega posla i iznimno kratkog vremena koje sam provela na funkciji, zasad se nisam stigla upoznati s brojem prethodno ugovorenih honorarnih angažmana, ali ću sa svojim timom detaljno provjeriti sve prethodno dogovorene angažmane i potrebu za njima, rekla je za Jutarnji ministrica Divjak.
