Vraća se pripravništvo za mlade liječnike? ‘Ministarstvo je napokon poslušalo zahtjeve i upozorenja studenata’
Velika pobuna među strukom i studentima medicine nastala je prije tri i pol godine, kada je Vlada, tobože zbog potpisanog ugovora s Europskom komisijom, ukinula obvezni pripravnički staž mladim liječnicima. Pomoćnik ministra tada je bio Vili Beroš, danas ministar. No, sada je, po svemu sudeći, odlučio vratiti svojevrsno pripravništvo. Konkretno, riječ je o Nacionalnom programu za edukaciju mladih liječnika. Struka poručuje kako je Ministarstvo napravilo veliku pogrešku ukinuvši obvezni staž prije nekoliko godina te pozdravljaju uvođenje ovakvog programa. Studenti, čije su ankete pokazivale da 90% budućih liječnika želi staž poručuju kako je on iznimno bitan za profesionalni i osobni razvoj mladih liječnika.
Foto: Pexels; Gustavo Fring
Prije nekoliko godina u Hrvatskoj je ukinut obvezni pripravnički staž za mlade liječnike – pri ulasku u Europsku uniju Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske donijelo je direktivu prema kojoj ga studenti medicine upisani nakon 1. srpnja 2013. po završetku studija neće morati odraditi.
Pobunile su se protiv toga strukovne organizacije, ali i sami studenti, posebice oni koji su bili na završnoj godini studija, ističući kako ne žele biti bačeni u vatru odmah nakon diplome. Sada bi se pripravnički staž trebao vratiti, no pod drugačijim nazivom – Nacionalni program za edukaciju mladih liječnika. Kako je doznao Jutarnji list, taj bi program propisivao obavezni jednogodišnji rad pod mentorstvom u obiteljskoj medicini, hitnoj medicini, javnom zdravstvu ili kombinaciji tih programa.
Ministarstvo šuti oko toga kada bi program trebao zaživjeti
Zanimljivo, ističe Jutarnji list, prilikom nekoliko godina pomoćnik ministra zdravstva, a danas ministar Vili Beroš, prilikom ukidanja obveznog pripravništva tvrdio je da se po tom pitanju ne može učiniti ništa jer se radi o potpisanom ugovoru s Europskom komisijom.
Ministarstvu zdravstva poslali smo 22. kolovoza upit oko toga od koje godine se planira uvesti Nacionalni program za edukaciju mladih liječnika, zašto ga uvode i koje je radnje potrebno provesti da bi se on uveo. Pitali smo ih i za neke ključne značajke programa koji predlažu, odnosno koja bi bila razlika između njega i prijašnjeg pripravništva. Međutim, niti nakon požurnice i molbe da nam odgovore do proteklog ponedjeljka, odgovor nismo dobili.
Predstavnici studenata: ‘Iznimno je bitno za profesionalni i osobni razvoj mladih liječnika’
Luka Medić, predsjednik Studentskog zbora Medicinskog fakulteta u Osijeku kaže nam da su, u sklopu planiranja reforme zdravstvenog sustava, koja uključuje i program edukacije mladih liječnika po završetku studija, predstavnici Ministarstva zdravstva održali su radni sastanak s nekolicinom studenata Medicinskog fakulteta Osijek. I on je prisustvovao tom sastanku.
– Na sastanku smo dobili priliku saznati više o reformi, a posebice o dijelu koji uključuje nas studente i mlade liječnike te smo davali svoje komentare i ideje kako bismo pružili svoj doprinos i viđenje novog sustava koji će nam omogućiti bolje obrazovanje s ciljem uspješnijeg rada i pristupa pacijentima, kaže nam Medić.
Kada je riječ o razlikama u generaciji mladih liječnika koji su odradili staž i onih koji nisu, Medić smatra da se ona osjeti na subjektivnoj razini kod mladih kolega u pristupu poslu i pacijentima.
– Naš fakultet traje šest godina i kroz te godine steknemo potrebno teoretsko znanje, a ono što se studentima i mladim liječnicima sviđa u stažu je dodatna praksa prije početka samostalnog rada. Odrađivanjem staža/rada pod nadzorom mladi liječnik, osim prakse rada s pacijentima, stekne i potrebno samopouzdanje, stoga smatram kako je povratak ovakvog sustava dodatnog obrazovanja iznimno bitno za profesionalni i osobni razvoj mladih liječnika, a samim time i za naš zdravstveni sustav. Za kraj bih htio naglasiti kako uvođenjem obveze rada po završetku studija, osim dodatne edukacije i osposobljavanja mladih liječnika, doprinosimo i preopterećenom zdravstvenom sustavu. Ova mjera osigurat će približno dovoljan broj liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a samim time dovodimo do rasterećenja zdravstvenog sustava te detaljnije i uspješnije obrade pacijenata, zaključuje Medić.
Zastupnica i liječnica: Ukidanje pripravništva bio je obveznog staža bio je vrlo loš potez
Andreja Marić, liječnica i saborska zastupnica SDP-a najaktivnija je zastupnica kada je riječ o pripravništvu u ostalim zdravstvenim strukama. Već se par godina bavi problemom premalih kvota za pripravništvo u drugim zdravstvenim strukama, u direktom je kontaktu s mladima koji ne mogu do pripravništva, a obvezni su ga odraditi kako bi mogli na tržište rada. Marić je vrlo rezolutna i oko pitanja pripravništva za mlade liječnike – Ministarstvo je, smatra, prije tri i pol godine napravilo vrlo loš potez ukinuvši pripravnički staž netom diplomiranim liječnicima.
– Bio je to korak unatrag jer je mladim liječnicima dokinuta mogućnost stjecanja dodatnih znanja i vještina prije samostalnog rada u sustavu. Stoga pozdravljam najave vraćanja svojevrsnog pripravničkog staža, odnosno tzv. Nacionalnog programa za edukaciju mladih liječnika. Ministarstvo je napokon poslušalo zahtjeve i upozorenja studenata (90% njih, pogotovo iz završnih godina studija, žele pripravnički staž), strukovnih udruga liječnika, kao i liječnika ‘na terenu’, da je, unatoč određenim vidovima prakse tijekom studija, to nedovoljno za samostalan rad te da je potrebna praksa uz kvalitetne mentore, kaže Marić.
Kako je i sama liječnica, priča nam kako je njena generacija obavljala jednogodišnji pripravnički staž. Mladi pripravnici tada su obilazili različite djelatnosti u primarnoj i sekundarnoj razini zdravstvenog sustava, stjecali nova znanja i praksu. Prisjeća se kako tada nije bila dobra situacija glede plaćanja – neki su volontirali, a oni koji su imali malo više sreće uspjeli su dobiti i plaćeni staž.
– Koliko si se sam potrudio i pokazao zainteresiranost, to si više profitirao u znanju, a ovisilo je i kakvog si mentora imao. Kasnije generacije imale su plaćeni staž, što je bitno. Do prije dvije godine bila sam mentorica studentima medicine (koji prije početka nove akademske godine moraju odraditi jednotjednu ili dvotjednu praksu u zdravstvenoj ustanovi), a dok je bilo staža, mentorica i stažistima. Osobno sam ulagala puno truda u edukaciju tih mladih ljudi, a nastojala sam ih raspoređivati, ovisno o radilištima koja su morali proći, i kolegama za koje sam znala da će rado prenositi svoje znanje mladim kolegama. Naravno, sve smo radili volonterski. Kolege koji su obavili staž bili su puno sigurniji u daljnjem radu (trijažiranje, pregledi, dijagnostika, liječenje, komunikacija s pacijentima i članovima njihovih obitelji) nego oni koji su, nakon ukidanja staža, morali nakon fakulteta ili direktno u potragu za specijalizacijom ili u tzv. ‘rad pod nadzorom’, uz već stečenu licencu, koji u stvarnosti znači da su neiskusni, često prepušteni sami sebi, i to na vrlo izazovnim radilištima, poput hitnih prijema. Mnogi od njih su mi istakli da je potreban povratak praktičnog rada nakon fakulteta, prije dobivanja licence te da bi se tako osjećali sigurniji u budućem radu, ističe Marić.
‘Ministarstvo mora voditi računa da sve regije u Hrvatskoj budu zastupljene kvotama’
Posljednjih nekoliko godina, kako smo spomenuli poviše, dolazi do problema s kvotama za pripravništvo za druge zdravstvene struke. Kako smo opširno izvještavali, kvote koje propisuje Ministarstvo zdravstva jednostavno su daleko manje od stvarnog broja onih koji moraju obaviti pripravništvo da bi dobili licencu za rad. Marić kaže kako je ovo pitanje naumila postaviti ministru Viliju Berošu, ali da tema još uvijek nije došla na dnevni red Sabora.
– Ako država nešto propiše kao obavezno, kao što je pripravnički staž, npr. za druge struke u zdravstvu (fizioterapeuti, laboratorijski tehničari, radni terapeuti, itd.), onda je obavezna svima osigurati staž u što kraćem roku, nakon završetka školovanja, a ne da moraju čekati po nekoliko godina, kriteriji primanja na staž su nejasni, nedovoljno je kvota itd. Tom temom se intenzivno bavim skoro dvije godine, nekih pomaka nabolje ima, ali promjene idu nedovoljnom brzinom, sustav je užasno spor i trom. Stoga ću osobno itekako inzistirati da se osigura dovoljno kvota i za mlade liječnike i da država i za ovaj vid edukacije osigura dovoljna financijska sredstva, naglašava Marić.
Potrebno je, dodaje, aktivno sudjelovanje mladih liječnika u edukaciji i uz kvalitetne mentore, moraju obavezno proći ‘prve linije’ kontakta s pacijentima: obiteljsku medicinu, hitne prijeme, javno zdravstvo.
– Uz to, država, tj. resorno ministarstvo mora voditi računa da sve regije u Hrvatskoj budu zastupljene kvotama za staž, a ne da se svi koncentriraju na veće gradove, a u manje sredine ne želi nitko. Zašto netko iz Zagreba ne bi iskusio kako se radi u ambulanti obiteljske medicine u nekoj manjoj općini? Više bi se međusobno poštovali, a ne da pojedini kolege ‘s pedigreom’ ne izađu cijeli svoj radni vijek s velikih klinika pa onda posprdno gledaju na ‘provincijske doktore’. Naravno, ovdje se postavlja pitanje i smještaja, a u tome moraju participirati i jedinice lokalne / regionalne samouprave, kojima bi itekako trebalo biti u interesu da zadrže liječnike na svom području. No, na potezu je prvenstveno Vlada i resorno ministarstvo, kaže Marić.
Prijedlogom zadovoljni i u Hrvatskoj liječničkoj komori
Iz Hrvatske liječničke komore kažu nam da su proveli istraživanje među prve tri generacije mladih liječnika koji su prošli novi model rada pod nadzorom. Ono je, ističu, pokazalo pad njihovog zadovoljstva pojedinim elementima kvalitete i provedbe rada pod nadzorom.
– HLK se kontinuirano zalagala za vraćanje staža za mlade liječnike i stoga može izraziti zadovoljstvo činjenicom da je Ministarstvo, nakon podosta vremena, i upozoravanja kako HLK tako i mladih liječnika, konačno prihvatilo nužnost postojanja modela u kojem mladi liječnici nakon fakulteta stječu praktično iskustvo u prvih godinu dana pod nadzorom starijih kolega, ističu iz Hrvatske liječničke komore.
Podsjećaju i da je Komora 2016. predala Ministarstvu zdravstva prijedlog reforme staža koji se temeljio na produljenju staža s tadašnjih pet na 12 mjeseci i na promjeni njegove strukture.
– HLK je bila jasno protiv ukidanja staža za mlade liječnike, odnosno Komora se zalagala za strukturirani staž koji bi trajao godinu dana, a u čijem bi u središtu bili objedinjeni bolnički prijem (OHBP), izvanbolnička hitna i primarna zdravstvena zaštita, a koji bi pripremio mladog liječnika da nakon staža može samostalno raditi. U Ministarstvu su se tada oglušili na ovaj prijedlog i umjesto toga 2019. ukinuli staž mladim liječnicima, podsjećaju iz Komore.
Zastupnica Marić ističe kako Vlada i Ministarstvo zdravstva moraju napokon shvatiti da treba voditi aktivnu politiku edukacije dovoljnog broja zdravstvenog osoblja, s obzirom na to koliko nam nedostaje liječnika i medicinskih sestara.
– Obiteljska medicina nam je već nekoliko godina ozbiljno kadrovski devastirana. Vladajući ne slušaju vapaje struke i ne provode potrebne zaokrete. O reformi zdravstva slušamo godinama, prava reforma, naravno, ne ide preko noći, no brojni manji koraci mogu se odraditi u kraćem roku: od administrativnog rasterećenja, politike zapošljavanja, plaća, a jedan od mogućih poteza koji bi mogao zadržati i mlade liječnike u Hrvatskoj je i povratak prakse nakon fakulteta, radi što veće kvalitete zdravstvene skrbi, zaključuje Marić.
