Za keramičare se ove godine tražilo upisno mjesto više: ‘Nije sramota raditi i zarađivati svojim rukama’
Zanimanje keramičara deficitarno je u većini Hrvatske. Keramičara nam kronično nedostaje, a njihove dobre plaće već su postale ‘meme’ u internetskim raspravama. Ove je godine taj smjer bilo moguće upisati u svega 13 županija, dok ih nedostaje u njih 15. Upisne kvote su veoma male i najčešće čine desetak učenika, no, smjer keramičar popunjen je u većini škola već na ljetnom roku.
Foto: Pixabay
Keramičara nedostaje u većini Hrvatske. Jedine županije u kojima keramičar nije deficitarno zanimanje su Koprivničko-križevačka, Virovitičko-podravska, ličko-senjska, Požeško-slavonska, Šibensko-kninska i osječko-baranjska županija. U ostatku Hrvatske nerijetko je problem što se program keramičara ne nudi u brojim gradovima i županijama, a upisne kvote su male i brzo se popune.
Većina škola je popunila kvote
Ove su godine gotovo sve škole koje nude smjer keramičar uspjele popuniti kvotu već na ljetnom roku. Svega tri škole nisu odmah popunile kvotu. Srednja strukovna škola Antuna Horvata u Đakovu upisala je 11 keramičara, a ostala su dva slobodna mjesta. Po jedno slobodno mjesto ostalo je u Obrtničkoj i industrijskoj graditeljskoj školi u Zagrebu i Srednjoj školi Kneza Branimira u Benkovcu. Obje škole su uspjele popuniti kvotu na jesenskom roku, a Obrtnička i industrijska graditeljska škola je i probila kvotu i upisala još troje učenika na jesenskom roku.
Upisne kvote popunile su i druge škole. Industrijsko-obrtnička škola Pula, Mješovita industrijsko-obrtnička škola u Karlovcu, Srednja škola Bedekovčina, Graditeljska škola Čakovec, Graditeljsko-geodetska škola Osijek, Graditeljska škola za industriju i obrt u Rijeci, Strukovna škola Sisak, Škola za dizajn, grafiku i održivu gradnju u Splitu, Graditeljska, prirodoslovna i rudarska škola u Varaždinu te Tehnička škola Ruđera Boškovića Vinkovci popunile su kvote već na ljetnom roku. Većina ovih škola imala je kvote od osam do deset učenika.
Iako je zanimanje keramičara deficitarno i u Bjelovarsko-bilogorskoj i Dubrovačko-neretvanstkoj županiji, ondje ove godine nije bilo moguće upisati taj smjer. Nije ga bilo moguće upisati ni u Ličko-senjskoj, Koprivničko-križevačkoj, Virovitičko-podravskoj, Požeško-slavonskoj ni Šibensko-kninskoj županiji.
Broj učenika koji je upisao zanimanje keramičar u školskoj godini 2022./2023. | Izvor podataka: MZO
Njegovanje kulture rada
Jedna od škola koja se istakla popunjavanjem kvote je Obrtničko-tehnička škola u Slavonskome Brodu. Kvotu od 14 učenika popunili su već na ljetnom roku, a kao keramičari će se ove godine obrazovati 17 učenika. Ravnateljica Anita Holub ističe kako je važno mijenjati svijets o percepciji strukovnih zanimanja.
– Kvota nam je bila 14 učenika, mi smo upisali 17. Prebacili smo kvotu, s obzirom na to da su učenici koji su bili bolje plasirani iskoristili svoje zakonsko pravo da promijene smjer. Općenito smo i više nego zadovoljni odazivom učenika za sva obrtnička zanimanja. Ravnateljica sam već skoro pet godina i cijelo vrijeme nastojim promicati njegovanje kulture rada. Mislim da bismo vrlo brzo uskladili potrebe tržišta rada i našeg obrazovnog sustava da se naša svijest promijeni i da shvatimo da nije sramota raditi i zarađivati svojim rukama, smatra ravnateljica Holub.
Promocija strukovnih zanimanja
Na promociji strukovnih zanimanja Obrtničko-tehnička škola radi cijele godine. Osim promoviranja strukovnih zanimanja, rade i na edukaciji osoblja i opremanju prostora.
– Mi radimo sve što možemo i naša promocija traje tijekom cijele godine. Mi smo vrlo rano osvijestili, prije pet i pol, šest godina da nam se pojedini sektori urušavaju. Počeli smo raditi ne samo na osuvremenjavanju prostora u kojem radimo, nego i na educiranju naših nastavnika, za koje mogu reći da su među vodećima u pojedinim sektorima. Trudimo se pratiti sve i dati sve od sebe, s obzirom da radimo u sedam sektora i trenutno imamo šesnaest zanimanja u redovitom obrazovanju, kaže ravnateljica Holub.
Prilikom promocije škole koriste i znanja samih učenika, koji mogu budućim generacijama približiti ono čime se bave.
– Srednje škole nemaju svoja upisna područja, znači mi smo ti koji moraju biti vidljivi i prepoznatljivi, a iza te vidljivosti i prepoznatljivosti svakako mora stajati rezultat i rad. Tako da nas raduje kad su učenici ti koji promoviraju vlastitu školu, a mi svake godine koristimo njihova znanja i vještine i njihove konačne proizvode kako bi oni bili ti koji će pokazati što se naučilo, zaključila je ravnateljica Holub.
