Za manje od 20 dana izgradili zamjensku školu: ‘Napokon možemo stvarati sretne uspomene’
Zgrada Srednje škole Glina stradala je u potresu prošle godine. U nju se učenici više nisu mogli vratiti, ali nakon samo sedam mjeseci pronašli su alternativno rješenje – montažni objekt koji će privremeno poslužiti za njihovo školovanje. Objekt je izgrađen u manje od 20 dana i nova školska godina mogla je početi u normalnim uvjetima.
Montažni objekt SŠ Glina| Foto: SŠ Glina
Nakon što je područje Siska, Petrinje i Gline prošle godine pogodio razoran potres 33 škole bile su oštećene. Obnovljeno je njih 20, a za devet škola potrebna je obnova. Jedna od takvih škola je i Srednja škola Glina koja ove godine broji 168 učenika za koje je izgrađen montažni objekt u Glini kako ne bi morali napustiti mjesto stanovanja i putovati u udaljenije škole kako bi pohađali nastavu. Novi objekt izgrađen je za manje od 20 dana.
– Dan nakon potresa, kad sam ušla u školu i prošla svim prostorima, postalo je jasno da se u drugom polugodištu ne možemo vratiti jer su oštećenja velika, a izlazak statičara 13. siječnja to je i potvrdio. Već početkom nove godine pristupilo se traženju alternativnog rješenja, a ono se, nakon konzultacija sa strukom, razgovora na gradskom i županijskom nivou, iskristalizirao u vidu montažnog objekta koji je siguran i koji se može brzo izgraditi. Županija je raspisala javnu nabavu, a nakon odabira izvođača radova, pripreme terena izvršio je Grad Glina. Radovi na montaži započeli su 11. kolovoza, a školski namještaj uselili smo u subotu 28. kolovoza, kaže ravnateljica SŠ Glina Marija Margušić-Novosel.
Neće se skraćivati nastavni sati
Srednja škola ima smjerove opće gimnazije, ekonomista, elektroinstalatera i drvodjelskog tehničara dizajnera. Svi ti učenici idućih godinu i pol dana pohađat će nastavu u montažnom objektu. Nastavni sati se neće skraćivati te će se i dalje provoditi jednosmjenska nastava.
– Montažni objekt površine je 750 metara kvadratnih. U njemu je smješteno 12 učionica, zbornica i sanitarni čvorovi. Aneks u sklopu stare škole koji je u prizemlju sastoji se od dviju učionica, knjižnice, kabineta kemije i biologije i elektroradionice, nije stradao u potresu te ima poseban ulaz i izlaz na školsko dvorište, tako da će se u njemu izvoditi dio nastavnih predmeta koji zahtijevaju podjelu u grupe/vježbe kao i praktični dio, objašnjava ravnateljica.
Ured ravnateljice i administrativnog osoblja u kontejnerima
Ostatak praktične nastave i dalje će se provoditi kod poslodavaca, a postoji i učionica na otvorenom te se dio nastave izvodi i u tom prostoru. Za nastavu tjelesne i zdravstvene kulture koristile školsko igralište, a kada je vrijeme loše koriste dio dvorane u Osnovnoj školi Glina. Ured ravnateljice i administrativnog osoblja ne nalaze se u montažnom školskom objektu već – u kontejnerima.
– Pred nama je izrada Projekta i obnova stare škole. Do jednog cilja smo došli, a to je povratak, no još je veći, konačni cilj pred nama i uzdamo se u pomoć drugih, poručuje Margušić-Novosel.
Montažni objekt SŠ Glina| Foto: SŠ Glina
Iako su učenici nakon potresa odlazili u drugu školu, Srednju školu Topusko, to nije bio održivi model jer se mnogo vremena gubilo na putovanje, pogotovo učenika koji su živjeli u okolnim selima.
– Nastava je bila organizirana u drugoj smjeni, satovi su bili skraćeni na 40 minuta kako bi bilo dovoljno prostora za dezinfekciju škole, a Županija je osigurala dodatne autobuse za prijevoz učenika. Putovanje nije bilo jednostavno. Dio učenika kombiniranim je prijevozima iz okolnih sela dolazio do Gline pa nastavljao put Topuskog, vraćao se kasno navečer, djeca nisu imala slobodnog vremena, nisu imala vremena za izvannastavne aktivnosti, za bavljenje sportom, svojim hobijima, no povratak uživo na nastavu vrlo je bitan i to je bilo najbolje rješenje, tvrdi ravnateljica SŠ Glina.
Manje srednjoškolaca nego prošle dvije godine
Ove školske godine je i manje srednjoškolaca, upisano ih je 168, dok je prošle godine bilo 196 učenika. S tim brojkama nije zadovoljna ni ravnateljica koja je svjesna da je obnova stare škole jedan od dva ključna problema koji se moraju riješiti kako bi se broj učenika krenuo povećavati.
– Pred nama je mnogo posla na dva glavna kolosijeka: obnova stare škole i poboljšanje upisa, no to poboljšanje upisa podrazumijeva i eventualno uvođenje novih, atraktivnijih programa obrazovanja te poboljšanje materijalnih uvjeta za postojeća strukovna zanimanja. Ni po jednom, ni po drugom pitanju ne možemo sami. Trebamo i očekujemo pomoć cijele vertikale: Ministarstva, Agencija, Županije, Grada, gospodarstva… Svih!, zaključuje Margušić-Novosel.
Montažni objekt SŠ Glina| Foto: SŠ Glina
Učenicima SŠ Glina je izrazito drago što su novu školsku godinu mogli započeti uživo i s prijateljima, makar u montažnom objektu. Učenici 2. razreda opće gimnazije ispričali su nam kako su njima izgledali dani nakon potresa te koliko je to utjecalo na njihovo učenje, ali i na njih same.
– Sve se činilo prenaglim. Bilo je čudno da se tada, u tom trenutku, tako brzo nakon potresa moramo vratiti u „normalu“. Da nakon svega groznoga što nas je zadesilo moramo naći „novo normalno“, novi mir, novu nadu, novi poticaj. Da uzmemo knjigu u ruke, upalimo kamere i pravimo se da je sve normalno, iako smo svi znali da smo daleko od toga, rekla je Lorena Balder.
Ravnateljica SŠ Glina Marija Margušić-Novosel, učenici 2. razreda opće gimnazije Leonarda, Taša, Lorena i Ivano SŠ Glina| Foto: SŠ Glina
Učenici su se morali i psihički pripremiti za nastavak svog obrazovanja.
– Nakon potresa nastavu smo imali online. I dalje smo svi bili tanki sa živcima, ali smo sve obrađivali i radili. Nije postojao dan da nismo nešto radili kao na nastavi uživo. Moje učenje, osobno, ostalo je na istoj razini kao i prije. Kada smo se vratili uživo u Srednjoj školi Topusko, sve se vratilo u normalu, osim poslijepodnevne smjene jer smo uvijek išli ujutro, kaže učenica Leonarda Pereković.
‘Potres je dosta utjecao na nas učenike’
– Sve je bilo teško. Potres je na nas učenike dosta utjecao jer je puno učenika izgubilo svoje domove i morali su pronaći, živjeti i učiti u privremenom smještaju, objasnio je učenik gimnazije Ivano Davorija.
Imali su produljene zimske praznike tjedan dana kako bi se psihički pripremili za drugo polugodište.
– Potres je utjecao na naš svakodnevni život pa tako i na učenje, no unatoč tome nastavili smo istim tempom i pokušavali se vratiti u normalu, tvrdi učenica Taša Đukić.
Nastava u montažnom objektu draža im je od online nastave
– Početak nove školske godine znači novi pogled na staro mjesto gdje nam je bila i još uvijek stoji naša škola. To nam znači nadu da se vratimo u normalu prije nesreće koja nas je sve zadesila. No, to znači i povratak u naš grad, uključivanje u aktivnosti i izlazak iz virtualnog života, kaže Lorena.
S njom se slaže i Leonarda.
– Nova školska godina u novom, montažnom objektu za mene znači apsolutno sve. Napokon se vratiti nakon osam mjeseci u našu školu predivan je osjećaj. Presretna sam što nam je ovo omogućeno, što nam je vraćen osjećaj doma, radosno priča Leonarda.
Ravnateljica SŠ Glina Marija Margušić-Novosel, učenici 2. razreda opće gimnazije Leonarda, Taša, Lorena i Ivano SŠ Glina| Foto: SŠ Glina
Montažni objekt draži im je od odlaska u drugu školu jer, kažu, sada imaju više slobodnog vremena.
– Iako je sve to na neki način potpuno novo, radujemo se povratku u naš grad. Kako ne moramo putovati, imamo puno više slobodnog vremena. Povratkom učenika u Glinu, cijeli je grad oživio i povratio nadu u novi početak, poručuje Taša.
Online nastavu smatraju vrlo lošom
– Bili smo izolirani od svijeta i života, naših školskih doživljaja i iskustava. Bilo nam je uskraćeno sve što su trebala postati sjećanja i uspomene. Bili su to izgubljeni sati i dani koje smo mogli provesti s razrednim kolegama, u školskim klupama, u novim gradovima, druženjima… No, nismo bili jedini koji su bili žrtve ove pandemije, kaže Lorena.
Iako su i prije potresa bili na online modelu, zbog pandemije koronavirusa, s njom nisu bili zadovoljni.
– Online nastavu smatram vrlo lošom. Škola nije samo obrazovanje, već i druženje, stjecanje novih iskustava i upoznavanje novih prijatelja, upoznavanje novih krajeva tijekom naših školskih izleta, a u vrijeme pandemije nam je to onemogućeno, smatra Ivano.
‘Druženje je važan dio našeg školovanja’
Najviše im je nedostajalo druženje tijekom online nastave, a sada kada su napokon u školi, teško im pada izbjegavanje kontakata sa školskim kolegama.
– Ograničavanje izleta, a s njima i druženja, samo me vraćalo na to da ne možemo svi biti na okupu. U nastavu online brzo smo se uhodali, ona je ponekad bila praktičnija, ali to jednostavno nije bilo – to, tvrdi Leonarda.
Montažni objekt SŠ Glina| Foto: SŠ Glina
S njom se slaže i Taša koja smatra da je druženje izuzetno važan dio njihovog školovanja.
– To nam je online nastavom uskraćeno. Pa čak i kada smo u školi, trebali bismo izbjegavati kontakte. Za nas je to bio veliki izazov, no svjesni smo situacije i da se moramo odgovorno ponašati. Shvatili smo da online nastava nikada neće moći zamijeniti nastavu uživo, priča Taša.
No unatoč poteškoćama, učenici su jedni drugima bili podrška.
– Naša je zajednica ostala na okupu, međusobno smo se bodrili i pomagali i u tim uvjetima i zato smo sve uspjeli prebroditi, rekla je Leonarda.
‘Napokon možemo stvarati sretne i zabavne uspomene’
– Meni je drago vratiti se uživo poslije dugo vremena sjedenja za računalima i nečeg što smo počeli zvati ˝novim normalnim˝, a izolirani od svijeta i događanja. Ovaj povratak u školske klupe svima nama može samo doprinijeti, objašnjava Lorena.
Iako u vrijeme pandemije online nastava jest praktična, ipak im je lakše pratiti nastavu u školskim klupama.
– Koliko god online nastava ponekad bila praktična, većinu je toga puno lakše odrađivati, slušati i učiti kada smo uživo pred svojim profesorima. Bitno je da imamo kamo i da imamo jedni druge. Napokon možemo stvarati sretne i zabavne uspomene, zaključila je Leonarda.
