Prema kompletiranim rezultatima prošlogodišnjeg popisa stanovništva gotovo da nema pozitivnog demografskog pokazatelja, u odnosu na 2001. godinu. Manje nas je za oko 150 tisuća, a udio osoba iznad 65 godina po prvi put je veći, nego djece do 14 godina. Broj radno sposobnih 100 tisuća je manji.
Iako su demografi najavljivali negativne pokazatelje u odnosu na prethodni popis, neki podaci ipak su šokirali javnost. Na vrhu liste je činjenica da je po prvi put udio stanovništva starijeg od 65 godina veći nego djece do 14 godina. Ukupno nas je manje za 150 tisuća, a prosječna nam je starost 41,7 godina.
Nacionalnost i (a)teizam
Po nacionalnoj pripadnosti Hrvatica i Hrvata je više od 90 posto što nas stavlja u red najhomogenijih zemalja svijeta. Pedesetak je nacionalnih manjina, među kojima su najbrojniji Srbi kojih je nešto više od 4 posto. Na ovom popisu 568 ljudi se izjasnilo kao Kosovari, a čak 25 tisuća ljudi kao svoju nacionalnost naveli su Istranin. U ostalim dijelovima Hrvatske minimalan je broj regionalno osvještenih.
Prema vjerskim opredjeljenjima također su se dogodile znatne promjene. Iako i dalje s ogromnom većinom prevladavaju Katolici, u odnosu na popis iz 2001. godine, 200 tisuća ih je manje. Pravoslavci su druga najbrojnija vjerska skupina, ali ih je također nešto manje nego prije 10 godina, dok je broj muslimana neznato porastao. Velike promjene su se dogodile u broju ateista i agnostika, kojih je ukupno za 100 tisuća više nego po popisu 2001.
Sve smo stariji…
U odnosu na prethodni popis stariji smo za 2,5 godine. Prosječna starost nam je sada 41,7 godina. Radno sposobnih 100 tisuća je manje, a od ukupnog broja radne populacije, radi ih samo pola. Žene su prosječno nešto starije od muškaraca. Unatoč trogodišnjem porodiljnom dopustu, broj novorođene djece ipak se smanjio. Trendovi starenja i smanjenja ukupnog broja stanovnika zasigurno će se nastaviti, jer se produžava životni vijek, a broj žena u fertilnoj dobi manji je za zabrinjavajućih 100 tisuća u odnosu na popis iz 2001.