Zabrinjavajući podaci o pretilosti mladih: U Hrvatskoj svako treće dijete ima problem s debljinom
Debljina je jedna od najvećih javnozdravstvenih briga 21. stoljeća. Upravo danas, 4. ožujka, obilježava se Svjetski dan debljine, kronične bolesti koju na globalnoj razini ima 650 milijuna osoba. Prema posljednjim rezultatima Europske zdravstvene ankete, u Hrvatskoj svaka druga odrasla osoba ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu. Što se tiče mladih i djece, posljednje europsko istraživanje pokazuje kako oko 35 posto djece u dobi od 8 do 9 godina ima problema s debljinom, gdje veći problem imaju dječaci nego djevojčice.
Foto: Unsplash
Svake godine, 4. ožujka, diljem svijeta se obilježava Svjetski dan debljine, podsjećajući nas na globalnu epidemiju koja ozbiljno prijeti javnom zdravlju. Uzrokovana nizom faktora, debljina nije samo estetski problem, već ozbiljna bolest povezana s nizom drugih zdravstvenih problema. Ove informacije objavio je Nastavni zavod za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar, koji se pridružio Svjetskoj federaciji za debljinu u poticanju međusektorskog djelovanja kako bi se suprotstavili ovom izazovu.
Ovogodišnja tema usmjerena na problem debljine kod mladih
Svjetski dan debljine poseban naglasak stavlja se na djecu i mlade, koji su najosjetljivija skupina u ovoj globalnoj borbi za zdravlje, a ovogodišnja tema nosi naziv ‘Razgovarajmo o… zdravlju, mladima i svijetu’, ponajviše zato što su mladi posebno osjetljivi na utjecaje nezdravog okoliša. Oglašavanje nezdrave hrane, nedostatak pristupa zdravim opcijama te nedovoljna podrška u školama mogu znatno doprinijeti problemu debljine kod mladih. Debljina u djetinjstvu, osim što utječe na zdravlje i duljinu života u odrasloj dobi, utječe i na kvalitetu života te psihofizičko zdravlje.
Rezultati istraživanja Europske inicijative praćenja debljine kod djece koji su predstavljeni u ožujku 2021. jasno pokazuju zabrinjavajuću prevalenciju prekomjerne tjelesne mase i debljine među djecom u Hrvatskoj. Štoviše, oko 35 posto djece u dobi od 8 do 9 godina ima problema s debljinom, s tendencijom većeg problema kod dječaka nego kod djevojčica te iznosi 17,8 posto u odnosu na 11,9 posto u djevojčica.
Dječaci češće deblji od djevojčica
Uspoređujući podatke po regijama, najmanji udio djece s problemom prekomjerne tjelesne mase i debljine zabilježen je u Gradu Zagrebu, njih 29,7 posto, dok ih je u kontinentalnoj i jadranskoj regiji nešto više, 36 posto i 36,9 posto. Spolna razlika u učestalosti debljine posebno je izražena u jadranskoj regiji gdje je debljina prisutna u 19,3 posto dječaka i 7,9 posto djevojčica.
Nadalje, problem debljine i prekomjerne tjelesne mase, iako sveprisutan, najmanji je u većim gradovima gdje iznosi 32,0 posto, a raste smanjenjem razine urbanizacije te je najveći u ruralnim područjima gdje iznosi 38,9 posto, što ukazuje na važnost usmjeravanja intervencija prema ruralnim područjima koja su udaljena od centralnih zdravstvenih i odgojno-obrazovnih ustanova koje najčešće provode preventivne programe.
U Hrvatskoj svaka druga odrasla osoba ima prekomjernu tjelesnu masu
Posebno zabrinjava i podatak o utvrđenoj pogrešnoj percepciji uhranjenosti djeteta od strane roditelja. Od 35 posto djece s utvrđenim problemom prekomjerne tjelesne mase i debljine, samo 14 posto roditelja smatra da njihovo dijete ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu. Sukladno tome, neophodno je pojačano provoditi usmjerene javnozdravstvene intervencije koje će doprinijeti prepoznavanju problema prekomjerne tjelesne mase i debljine u djece radi prevencije i dugoročnog očuvanja zdravlja.
Prekomjerna tjelesna masa i debljina u današnje vrijeme nisu samo uzročnici brojnih kroničnih nezaraznih bolesti, već su i sami postali bolest globalnih razmjera, zbog čega se vode pod medicinskim dijagnozama. Prema posljednjim rezultatima Europske zdravstvene ankete (EHIS), u Hrvatskoj svaka druga odrasla osoba ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu. Prateći sadašnje trendove, HZJZ procjenjuje kako će do 2025. godine 2,7 milijardi odraslih osoba diljem svijeta imati prekomjernu tjelesnu masu i debljinu.
Svjetski dan debljine nije samo podsjetnik na problem, već i prilika za djelovanje. Kroz zajedničke napore i usmjerene intervencije, možemo stvoriti svijet u kojem će djeca imati priliku rasti i razvijati se bez tereta debljine i njezinih posljedica.
