Zadnji je dan nastave u ovoj školskoj godini: Evo 14 najbitnijih stvari koje su se dogodile
Ukinuti strukovni smjerovi i stipendija za deficitarna zanimanja
Sredinom travnja Ministarstvo znanosti i obrazovanja na javnu je raspravu uputilo Odluku o upisima učenika u srednje škole. Planirani broj mjesta je 44.800, što je za otprilike pet tisuća više nego je osmaša u školama diljem Hrvatske, što znači da svatko tko završi osnovnu školu ove godine ima gdje upisati. Međutim, raspodjela upisnih mjesta potpuno je drugačija priča. U prvih nekoliko dana javnog savjetovanja o ovoj odluci brojne su se škole požalile kako im Ministarstvo nije odobrilo smjerove za upise koje su do sada izvodile, a u nekim slučajevima ‘srezan’ je i broj razrednih odjela. Nekih od tih smjerova su deficitarni, kao primjerice stolari, a škola iz Vukovara požalila se da je ukinuto odjeljenje u kojem se nastava izvodi na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu.
Ministarstvo gospodarstva prijašnjih je godina dodjeljivalo stipendije učenicima koji se obrazuju za deficitarna obrtnička zanimanja. Iznosi su se mijenjali, ali spomenimo kako su lani učenici koji zadovoljavaju uvjete mogli dobiti stipendiju u nemalom iznosu od 18.000 kuna, a natječaj je bio završen već u studenom. U prosincu nas je Ministarstvo, nakon višemjesečnog slanja upita i čekanja odgovora, izvijestilo da ove godine natječaja nema jer su sredstva iz prethodnog operativnog programa iskorištena, a nova Europska komisija još nije odobrila.
Najavljene velike promjene na državnoj maturi
Iduće, 2023. godine svjedočit ćemo većim promjenama na državnoj maturi iz Hrvatskog jezika. Maturanti koji tada izađu na ispit iz Hrvatskog jezika, više neće moći biratzi između dvije razine jer će postojati samo jedna univerzalna. Osim toga, na eseju će se određivati zaseban minimalni prag prolaznosti, što znači da pristupnici koji predaju prazan list umjesto napisanoga eseja više neće moći maturirati.
Još jedna velika sadržajna novost je u tome da će se ispit sastojati od triju, umjesto dosadašnjih dviju cjelina. Prva ispitna cjelina je čitanje, književnost i hrvatski jezik, druga sažetak, a treća školski esej. Kako stoji u ispitnom katalogu, tri ispitne cjeline od kojih se ispit iz Hrvatskog sastoji ispituju se u dva dijela i ispit se provodi u dva dana. Prve dvije cjeline pisat će se ukupno 180 minuta isti dan. Također, naglasimo da se na popisu lektira za esej za iduću godinu nalaze se samo četiri djela, dok ih je do sada bilo desetak.
Dobili smo kredit za cjelodnevnu nastavu
Početkom prosinca Hrvatska je od Svjetske banke dobila kredit u iznosu od 25 milijuna eura koji će, među ostalim, iskoristiti i za pripremu škola te uvođenje cjelodnevne nastave za osnovnoškolce. Predloženim projektom poduprijet će se sustavna transformacija našeg osnovnog školstva. U okviru projekta osigurat će se tehnička pomoć i infrastruktura potrebne za uvođenje cjelodnevne nastave u 50 demonstracijskih škola, počevši od iduće jeseni, odnosno školske godine 2022./2023.
Zahvaljujući tako izgrađenim kapacitetima nadležna tijela moći će model cjelodnevne nastave uvesti u cijeloj zemlji. Izravni korisnici projekta bit će, među ostalima, 32.500 učenika, njihovi roditelji te nastavno i administrativno osoblje. U okviru projekta podržat će se i izrada novih infrastrukturnih standarda za hrvatske škole, koji će uključivati i otpornost zgrada na potrese te primjere najbolje prakse povezane sa standardima OECD-a i EU-a u području klimatskih promjena, okoliša i energetske učinkovitosti, što će pridonijeti ostvarivanju europskog zelenog plana.
Prosvjed pomoćnika u nastavi
Pomoćnici u nastavi i stručni komunikacijski posrednici koncem travnja, nezadovoljni uvjetima rada u školama, prosvjedovali su na Markovom trgu u Zagrebu. Prosvjed je predvodio PuN, Udruga pomoćnika u nastavi koja je postavila čak trinaest zahtjeva koje pomoćnici i suradnici imaju za vladajuće. Tražili su, redom, koeficijent stručnog suradnika 1,034, puno radno vrijeme, prijavu na neodređeno, plaćanje minulog i dvosmjenskog rada, osiguranje, isplata dnevnica tijekom nastave izvan učionice, kontinuirano stručno usavršavanje, plaćen iznos za javni gradski prijevoz, plaćanje dvije kune po prijeđenom kilometru, božićnice, regres i dar za djecu, plaćenu otpremninu, sistematski pregled i plaćene prekovremene sate kada su na zamjenama.
– Nevidljivi ljudi postali su vidljivi. Traže svoja prava, prava dostojna svoga rada, želimo biti prepoznati, želimo da se naš status riješi. Kada je 2014. počeo projekt bespovratnih sredstava imali smo 25 kuna satnicu. Tad je minimalna osnovica bila 2.750 kuna. Danas je osnovica 3.600 kuna, a mi i dalje stojimo na istoj plaći. Naš radni status se mora priznati, kazala je Iva Tadić, predsjednica Udruge.
Država mora vratiti 13 milijuna kuna zbog propusta bivše ministrice
Zbog propusta administracije bivše ministrice obrazovanja Blaženke Divjak, Hrvatska će iz proračuna morati potrošiti 13 milijuna kuna koji su inače trebali doći iz EU fondova. Novac je to netransparentno utrošen na pripremu Škole za život, reformskog pokušaja bivše ministrice, u kojemu su, među ostalim, po nepoznatim kriterijima angažirani nastavnici koji su potom, za svoj angažman, dobili milijunske iznose. O tome smo iscrpno izvještavali prije tri godine, a zbog objave imena i honorara četrnaestoro nas je nastavnika tužilo Agenciji za zaštitu osobnih podataka.
Taj je slučaj ove godine dobio svoj epilog – nastavnici koji su nas tužili, izgubili su. Agencija je zaključila da je u objavi podatka prevladao javni interes, a da je portal srednja.hr obavio adekvatan posao glede iznošenja osobnih podataka nastavnika. Agencija je utvrdila da smo objavili samo najnužniji opseg podataka. Konkretno, mi smo iznijeli ime i prezime nastavnika, vrstu ugovora te ugovoreni iznos. Dalje u rješenju stoji kako pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno jer se u predmetnom slučaju radilo o potrošnji javnog novca.
Promjene u ispitima za školarce
Desetak dana nakon početka ove školske godine, Ministarstvo znanosti i obrazovanja izmijenilo je Pravilnik o vrednovanju učenika. U javnoj raspravi predlagala se izmjena samo jedne točke koja se tiče vremena unutar kojeg nastavnici u školama učenicima moraju najaviti pisane ispite. Po novome, nastavnici su dužni najaviti pisanu provjeru najmanje 14 dana prije provjere te termin provjere upisati u Razrednu knjigu. Do tada se, podsjetimo, pisani ispit morao najaviti mjesec dana prije pisanja. Inače, u javnu raspravu pristiglo je mnoštvo komentara, čak 338. Većina je podržala novost za nastavnike i učenike.
Film o nastavnicima i hrvatskom školstvu
Zbornica je filmska drama o borbi pojedinke protiv sustava. Netom zaposlena entuzijastična osnovnoškolska pedagoginja Anamarija (Marina Redžepović), prisiljena je birati hoće li poštovati vlastite principe ili se uklopiti u zbornicu. Film je svjetsku premijeru imao na 55. međunarodnom filmskom festivalu Karlovy Vary na kojem je osvojio posebno priznanja glavnog i Ekumenskog žirija. Svjetsku premijeru popratili su brojni ugledni filmski magazini, a Variety ju je opisao kao ‘impresivnu debitantsku dramu’. Zbornica je proglašena za najbolji hrvatski dugometražni film u 2021. godini. Odlučilo je tako Hrvatsko društvo filmskih kritičara dodijelivši tom filmu prestižnu nagradu, 30. po redu Oktavijan, da bi ubrzo osvojio i nagradu Najbolji debi na međunarodnom filmskom festivalu FEST koji se održao od 25. veljače do 6. ožujka u Beogradu.
