Pretraga

Zagreb Pride: Po prvi puta u povijesti organiziran Mjesec ponosa

A- A+

Po prvi puta u povijesti održavanja zagrebačke Povorke ponosa, ove godine organizira se čitavi Mjesec ponosa. Prigodno je započeo povodom obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv homofobije i transfobije, a traje do 10. lipnja kada će se gradom prošetati i sama Povorka. U naredna četiri tjedna, Zagreb Pride ponudit će različita predavanja, radionice, tribine i druženja u sklopu kojih će se promicati prava LGBTIQ osoba u Hrvatskoj.

Foto: facebook.com/zagrebpride

Svake godine do sada, u sklopu manifestacije Zagreb Pride, održan je Tjedan ponosa. Ove godine, po prvi puta u povijesti, održat će se cijeli Mjesec ponosa. Prigodno je započeo povodom obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv homofobije i transfobije kada je simbolično održan Pozdrav zastavi pred muzejom Mimara, a kroz iduća će četiri tjedna biti organizirane radionice, predavanja, tribine te razna kulturna događanja u suradnji s udrugama koje podržavaju Pride.

Cjelokupna manifestacija će trajati do 10. lipnja, kada će se građani i građanke prošetati Zagrebom u sklopu Povorke ponosa, u znak podrške i promicanja prava LGBTIQ osoba.

Izdvojeni članak

Zagreb Pride reagirao na ‘U ime obitelji’: ‘Ovo je diskriminacija’

Ovogodišnji Zagreb Pride: Čak 40 događanja kroz 25 dana

Mjeseca ponosa
U sklopu Mjeseca ponosa, organizatori Zagreb Pridea ponudit će svojim posjetiocima čak 40 različitih događanja u 25 dana održavanja, među kojima se nalaze raznoliki sadržaji.

– U sklopu Mjeseca ponosa odvijat će se razni programi kroz suradnju s kulturnim institucijama, udrugama i inicijativama, a Mjesec završava Povorkom ponosa koja se održava 10. lipnja. Za sve vas smo pripremile/i oko 40-ak događanja kroz 25 dana, s mnoštvom radionica, tribina, partija, druženja, kreativnosti i ponekim novim programima. Ulaz na sva događanja je besplatan, osim za Participaciju, stoji na službenoj stranici Zagreb Pridea.

Kalendar svih predstojećih manifestacija Mjeseca ponosa možete pogledati ovdje, a uz imena radionica, predavanja ili druženja navedene su datumi i lokacije na kojima će se odvijati.

Među najzanimljivijim radionicama bit će organizirana i jedna vezana za samoobranu, odnosno Krav Magu pod simboličnim nazivom ‘Nismo vreće za udaranje’, a glede slične tematike bit će održana i radionica o tome kako odgovoriti na nasilje.

Osim radionica i druženja, tribine su sastavni dio manifestacija od kojih će se sastojati Mjesec ponosa. Između ostalog, zanimljivost je da će i ove godine biti organizirana tribina pod nazivom Mame u MaMi za sve roditelje i roditeljice LGBTIQ osoba, kako ističu na stranici Zagreb Pridea.

Izdvojeni članak

Video i galerija slika: Zagrebački Gay Pride 2012.


Osamnaest veleposlanika koji su potpisali pismo

Ilir Melo (Albanija), Andreas Wiedenhoff (Austrija), Philippe Benoit (Belgija), Boro Vučinić (Crna Gora), Juan Luis Nilo Valledor (Čile), Anders Christian Hougård (Danska), Timo Rajakangas (Finska), Philippe Meunier (Francuska), Adriano Chiodi Cianfarani (Italija), Daniel Henry Andrew Maksymiuk (Kanada), Ellen Berends (Nizozemska), Thomas Eberhard Schultze (Njemačka), Astrid Versto (Norveška), Smiljana Knez (Slovenija), Eduardo Aznar (Španjolska), Lars Schmidt (Švedska), Stefan Estermann (Švicarska) i Andrew Stuart Dalgleish (Ujedinjeno Kraljevstvo)

Veleposlanici u Zagrebu na svoje zgrade izvjesili zastave duginih boja; poslali pismo u kojem traže osudu homofobije u Hrvatskoj

Osamnaest veleposlanstava u Hrvatskoj je izvjesilo zastave duginih boja u znak obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv homofobije i transfobije. Osim toga, uputili su i pismu javnosti, prenosi Večernji list, u kojem osuđuju sve oblike diskriminacije pa tako i onu na osnovi seksualne orijentacije i rodnog identiteta, odnosno homofobiju i transfobiju.

– Međunarodni zakon o ljudskim pravima temelji se na ideji da svaki pojedinac ima pravo na ista prava i slobode koje su navedene u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima. Građani svih država, uključujući lezbijke, homoseksualce, biseksualce, transrodne, transseksualne, interseksualne i queer osobe, trebali bi moći živjeti slobodno, bez straha od nasilja ili diskriminacije i tako da ih se ne tretira kao čudake ili građane drugog reda, već igrati važnu ulogu u društvu. Ali zastava duginih boja nije izvješena samo u inat nepravdi. Postavljena je kao proslava raznolikosti i uvjerenja da su naša društva jača ne usprkos našim razlikama već upravo zbog njih, navode u jednom dijelu pisma koje prenosi Večernji.