Zagrebački istraživači imaju važno otkriće oko vodenih muha: To će pomoći u zaštiti ekosustava
Muha, već kao sama riječ, digne tlak mnogima. No, ove leteće provokatorice su itekako važne, pogotovo vodene vrste poput vodene muhe plesačice. Vodeni kukci su iznimno osjetljivi na promjene u okolišu te mogu upozoriti ako je došlo do narušavanja ekosustava. Na tom tragu, istraživači s Instituta Ruđer Bošković su otkrili kako vodena muha plesačica ima puno više podvrsta nego što se mislilo. Ova raznolikost, otkrivena na njihovoj molekularnoj razini, pomoći će u donošenju rješenja za ublažavanje promjena u okolišu.
Galerija 2 Fotografija
Otvori
Neki su jezivi, neki zastrašujući, znaju biti opasni, otrovni ili prijenosnici raznih bolesti. Ako je riječ o muhama, vrlo su iritantni. U svakom slučaju, kukci baš nisu na dobrom glasu. Ali ako pitate prirodu što želi, ispostaviti će se da su kukci itekako dragocjeni stanovnici naše planete. Osim što oprašuju biljni svijet, kukci i recikliraju hranjive tvari te su važni faktori brojnih hranidbenih lanaca. Svojim postojanje održavaju bioraznolikosti i iznimno su važni za ekosustave na zemlji. Toga su svjesni i na zagrebačkom Institutu Ruđer Bošković (IRB) čiji je istraživački tim proveo prvu molekularnu analizu vodenih muha plesačica.
DNK kukaca vrlo je zanimljiv znanstvenicima
Ovi proučavani dvokrilci znanstvenicima su poznatiji i na latinskom kao ‘Diptera, Empididae’ iz potporodice ‘Clinocerinae’. Istraživanja kukaca na molekularnoj razini, nisu ništa novo, a ovim putem znanstvenici pobliže gledaju DNA ovih malih bića. Time mogu otkriti njihovo podrijetlo, razvoj i kako je došlo do njihovog razvijanja i rasprostranjenosti. Na tom tragu, IRB-ov istraživački tim želio je otkriti više o vodenim muhama plesačicama koje do sada nisu bile toliko detaljno analizirane u molekularnim istraživanjima.
Uz vodstvo IRB-ove Tanje Vojvode Zeljko, istraživački tim je predvodila i Marija Ivković, profesorica na Biološkom odsjeku zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF). Njihovo istraživanje je objavljeno u časopisu ‘Systematic Entomology‘. Iz IRB-a ističu da je ova publikacija rangiranq u pet posto najboljih znanstvenih časopisa s temom znanosti o kukcima i 15 posto najboljih časopisa na području evolucijske biologije. Uz Vojvodu Zeljko i Ivković, u istraživanju su se iskazali i IRB-ova Martina Pavlek, kao i dva strana suradnika: Emma Wahlberg iz Švedskog prirodoslovnog muzeja i Bradley J. Sinclair koji radi u Kanadi s tamošnjom nacionalnom zbirkom kukaca.
Veliko otkriće u raznolikosti muha plesačica: Otkrivene tajne važnih igrača vodenih straništa
Istraživači su u prikupljanju podataka izdvojili DNK iz svježih, ali i muzejskih primjeraka vodenih muha plesačica. Primjerci su obuhvatili sve ‘biogeografske regije svijeta’. Rezultat? Ispostavlja se da su ove muhe puno raznolikije nego što se ranije mislilo.
– Utvrdili smo da postoji podjela unutar potporodice Clinocerinae te da razlikujemo ‘tipične rodove’ od onih izvanrednih kao što su Afroclinocera, Asymphyloptera, i Proagomyia, što mijenja našu sliku o ovoj skupini kukaca. Otkrili smo i da je rod Clinocera, dosad smatran homogenim, zapravo podijeljen u tri genetski različite grupe. Naši rezultati potvrdili su da je najveća raznolikost potporodice Clinocerinae vezana za čiste i hladne tekućice s najvećim brojem endema u planinskim regijama poput Alpa, Pirineja, planina Balkana i Kavkaza. Ova su nam saznanja važna jer razumijevanjem genetske podloge raznolikosti vodenih kukaca, možemo primijeniti bolje strategije očuvanja i ublažiti utjecaje promjena okoliša, istaknula je Vojvoda Zeljko.
Iz IRB-a su istaknuli da su kukci vrlo osjetljivi na promjene kao što su temperatura ili u sastavu vode, zraka i tla. Time su važni pokazatelji zdravlja okoliša, poglavito vodeni kukci. Same vodene muhe plesačice najviše naseljavaju brze rijeke i potoke. Bilo kao ličinke koje nalikuju sićušnim crvima ili u svojoj odrasloj, ‘muholikoj’ dobi, istovremeno su i predatori ali i plijen koji time ima kompliciranu ulogu u ekosustavima gdje se nalaze.
