Zaključili da previše zadaće i nasilje u školama utječu na mentalno zdravlje: Kina kreće u važnu kampanju
Mentalno zdravlje sve više brine kinesko ministarstvo obrazovanja. Sve je eskaliralo kada su 13-godišnjaka zlostavljala i ubila trojica njegovih vršnjaka. Pokrenula se rasprava o maloljetničkom kriminalu. U kineskim školama već je krenula edukacija o mentalnom zdravlju za učenike i nastavnike. Uz toleriranje školskog nasilja, u Kini su ocijenili i da njihovi učenici imaju previše domaće zadaće te su u sklopu svoje kampanje najavili da će i to promijeniti.
Učionica | ilustracija: Unsplash
Pretjerana domaća zadaća i nasilje u školama utječu na mentalno zdravlje učenika. To su zaključci u kineskom školstvu zbog kojih je tamošnje ministarstvo obrazovanja najavilo kampanju kojom želi riješiti ove probleme. Na web stranicama su detaljno opisali 12 negativnih praksi u školama koje žele promijeniti.
Grupa učenika ubila svog vršnjaka: Roditelji rade u gradovima, ruralna djeca ostaju sama
Glavni fokus je stavljen na zadiranje u odmor učenika, kao i toleriranje i zanemarivanje nasilničkog ponašanja. Situacija je dodatno eskalirala zbog ubojstva u kineskom gradu Handanu u ožujku ove godine. Naime, jednog dječaka su ubila tri njegova vršnjaka nakon što su ga maltretirala. Slučaj je, osim kineskih medija, dobio i svjetsku pozornost. U kineskom medijskom prostoru tada je eskalirala rasprava o kriminalu među maloljetnicima.
Kinesko ministarstvo obrazovanja je zbog svega obznanilo da su već krenule edukacije o mentalnom zdravlju za nastavnike i učenike. Pri tome je poseban fokus stavljen na djecu migranata iz ruralnih područja te na djecu koja su po cijele dane bez roditelja jer im roditelji većinu vremena provode radeći u velikim gradovima.
Kinesko obrazovanje: Vrhunski rezultati u gradovima, ali to nije slučaj u cijeloj zemlji
Kinesko ministarstvo obrazovanja je ranije navelo da je Kina u 2023. godini sve skupa imala 498.300 škola i 291 milijuna učenika na svim razinama školstva. Pritom je u Kini na puno radno vrijeme radilo 18.917.800 učitelja. K tome, su istaknuli i da su imali stopu upisa u vrtiće od 91,1 posto. Ipak, iz Kine su naveli da im se broj škola smanjio za 3,9 posto, ukupni broj učenika za 0,52 posto te im je jedino broj nastavnika zaposlenih na puno radno vrijeme narastao kroz 2023. godinu za 0,6 posto u usporedbi s 2022. godinom.
Iako se kineskom obrazovanju može prigovoriti ideološko nametanje budući da nije demokratska zemlja, zemlja se voli hvaliti učenicima koji sjajno prolaze na raznim međunarodnim ispitima znanja i pismenosti.
Stranica Statista, u svom izvješću o kineskom obrazovanju krajem 2023. godine, istaknula je da Kina ima najveći državni obrazovni sustav na cijelom svijetu. Istaknuto je da su kineski učenici iz gradova poput Pekinga i Šangaja postigli najviše rezultate na PISA ispitima 2018. godine dok tamošnja sveučilišta ulaze u svjetske popise najboljih sveučilišta na svijetu. Napomenuto je da zbog koornavirusa kineski učenici nisu sudjelovali na PISA testovima 2022. godine. No, iako kineske vlasti doista stavljaju jak naglasak na obrazovanje koje je okrenuto razvoju vještina i znanosti, nije sve bajno. Statista je u svom izvješću upozorila i kako u Kini postoje velike nejednakosti u školstvu između urbanih i ruralnih dijelova ove države.
– Unatoč općenitom poboljšanju kineskog obrazovnog sustava, duboko usađene razlike među regijama, jedne su od njegovih glavnih karakteristika. To je uglavnom rezultat kineske odluke da se ulaže u obrazovanje s obzirom na izvrsnost i razvijanje pojedinih institucija kao prvoklasne u kratkom vremenskom roku. Ne samo sveučilišta već i srednjih škola i obrazovnih institucija. Međutim, elitne škole u Pekingu i Šangaju nisu reprezentativne za cijelu zemlju i prosječna škola na selu jako zaostaje za standardom urbanih centara, zaključila je Statista o kineskom obrazovanju.
