Žalosno i užasno: Čak 60 posto Hrvata prima plaću manju od prosječne
Slika i prilika hrvatskog gospodarstva može se iščitati i iz radničkih prava odnosno stanja na burzi. Jedan od crnih pokazatelja je onaj o broju ljudi koji rade za iznos manji od prosječne plaće u Hrvtaskoj. Tako Državni zavod za statistiku objavljuje da skoro 60 posto svih zaposlenih radi za plaću manju od prosječnih 5.648 kuna. Zabrinjavajuće je i to što je u periodu od 2012. do 2015. čak 93 posto novozaposlenih dobilo posao na određeno.
Tijekom mjeseca ožujka, po standardnom se obrascu radi nadolazeće sezone, smanjio broj nezaposlenih. Tako ih je na kraju prošlog mjeseca bilo 276.406 odnosno manje za oko 13 tisuća u odnosu na kraj veljače. Međutim osim s mnogobrojnim nezaposlenima, Hrvatska ima probleme i sa zaposlenima.
Zapošljavanje na određeno i potplaćenost radnika
Tijekom ožujka ove godine, zaposleno je 21.932 djelatnika od čega je 18.885 njih dobilo ugovor na određeno.
To je 92,8 posto što je nažalost i hrvatski prosjek (precizno 93 posto) u periodu od 2012. do 2015.
Zbog iščezavanja zapošljavanja na neodređeno, zastupnik Narodne stranke Reformisti u Hrvatskom saboru Radimir Čačić, najavio je interpelaciju (pismeni upit vladi ili njenom pojedinom članu, na koji interpelirani mora odgovoriti nap. a.) o radu Vlade na području radnog zakonodavstva.
Kao problem zaposlenog hrvatskog življa nameće se i praktički opća potplaćenost. Prema izvještaju Državnog zavoda za statistiku, oko 60 posto svih zaposlenih u Lijepoj našoj radi za plaću koja je niža od prosječnih 5.648 kuna.
Treba naglasiti da se podaci odnose na kraj ožujka prošle godine.
Samo 6,6 posto zaposlenih radi za plaću iznad 10.000 kuna, dok je nažalost svaki peti djelatnik (19,2 posto) plaćen mjesečnim iznosom od 2.500 do 3.500 kuna.
Mizernu plaću ispod 2.500 kuna ima čak 5,4 posto djelatnika.
Izvor: HZZ
Ništa novo među najtraženijim zanimanjima
Kada je riječ o otvorenim oglasima za poslove na HZZ-u, prednjače i dalje ugostiteljska zanimanja odnosno konobar, kuhar, pomoćni kuhar te kuhinjski radnik.
Od zanimanja za koja je potrebna diploma, među najtraženijih deset (14. travnja) ponovno se našao samo diplomirani ekonomist.
Osim navedenih pet zanimanja, na ovoj su ljestvici i čistačica, zidar, frizer, vozač te prodavač.
Gledajući kategorije djelatnosti na HZZ-u, uslužna i ugostiteljska zanimanja debelo prednjače s 2.356 otvorenih oglasa za posao. Slijede ih stručnjaci iz društvenog, humanističkog i umjetničkog područja (698) te građevinska i rudarska zanimanja s 662 otvorena oglasa za posao. Ukupno je 14. travnja na burzi bilo 18.017 slobodnih radnih mjesta.
Kada je pak riječ o djelatnostima unutar kojih se najviše Hrvata zaposlilo tijekom ožujka, prednjače djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane
(4.766 zaposlenih), prerađivačka industrija (3.377) te trgovini na veliko i na malo (3.049).
Preko tisuću ljudi svoje je radno mjesto tijekom ožujka pronašlo u sektoru obrazovanja.
Kao ohrabrujući podatak u mjesečnoj burzovnoj analizi nameće se i to da se broj nezaposlenih do 29 godina, smanjio za gotovo šest tisuća na kraju ožujka u odnosu na veljaču.
To naznačavamo osobito bitnim zbog okolnosti da na skupinu građana od 25 do 34 godine otpada najveći udio nezaposlenih, što možete iščitati i u potonjem grafu.
Izvor: HZZ
