ZAMAH: U vrijeme recesijske krize nezaposlenost mladih se udvostručila!
Na Ekonomskom institutu u Zagrebu danas je održana diseminacija rezultata projekta ‘ZAMAH – Utjecaj recesije na strukturu i kretanje nezaposlenosti mladih u Hrvatskoj’. Iva Tomić, stipendistica programa ‘Istraživačke stipendije za profesionalni razvoj mladih istraživača i poslijedoktoranada’ svojim je istraživanjem došla do vrlo jasnih zaključaka: Hrvatska je daleko ispod prosjeka Europske unije po broju zaposlenih mladih, nezaposlenost u trenutku recesije se udvostručila, ali se radi o dugoročnom i, vrlo vjerojatno, strukturnom problemu.
Iva Tomić; ZAMAH – diseminacija rezultata
Provedba istraživanja u sklopu projekta ZAMAH trajala je ukupno 15 mjeseci, a započela je još u srpnju 2015. godine. Samo istraživanje provodila je Iva Tomić, znanstvena suradnica Ekonomskog instituta u Zagrebu pod mentorstvom Valerije Botrić s istog Instituta.
Stopa nezaposlenosti u krizi porasla dvostruko
Već na samom početku prezentiranja rezultata jasno je predstavljeno kako je nezaposlenost mladih puno viša od opće nezaposlenosti.
– Nezaposlenost je u krizi skočila, tada je dosegla iznos od preko 50 posto, kazala je Tomić i dodala kako smo treći po nezaposlenost mladih u Europskoj uniji, odmah nakon Grčke i Španjolske, a daleko iza prosjeka EU-a.
Najveća je nezaposlenost mladih u dobi od 15-19 godine života, što je i logično s obzirom na njihovu smanjenu aktivnost na tržištu rada. Problem nezaposlenosti postaje izraženiji kada se dobna skupina proširi do 29 godine života, budući da je aktivnost mladih te dobi na tržištu rada puno veća.
– Za konvencionalnu skupinu mladih (15-24 godine) stopa nezaposlenosti porasla je s 25 postotnih bodova u razdoblju od 2009. do 2013. godine (s 25 posto na 50 posto), što je više nego dvostruko veća stopa od ukupne stope nezaposlenosti, stoji u istraživanju.
Nezaposlenost mladih strukturni je problem, a ne rezultat recesijske krize
Istraživanje je, osim navedenog, pokazalo i kako je samozapošljavanje izraženije kod starijih osoba, ali je kriza negativno utjecala na samozapošljavanje svih dobnih skupina. Na samozapošljavanje mladih uvelike su utjecale i karakteristike kućanstva, pa je tako udio zaposlenih u kućanstvu bio mladima važan faktor u odluci o samozapošljavanju.
Također, u zaključku istraživanja stoji kako nezaposleni mladi uglavnom dolaze iz kućanstva s većim brojem članova, međutim to je u krizi iščeznulo, kao i disproporcionalnost nezaposlenosti po regijama. Tijekom krize, naime, udio nezaposlenih mladih nije na visokoj razini samo u Srednjoj i istočnoj Hrvatskoj, već broj nezaposlenih mladih u tom razdoblju porastao je i u Sjeverozapadnoj Hrvatskoj.
– Recesija se nije pokazala previše značajnom za promjenu nekih glavnih obrazaca, dakle nije se nešto okrenulo totalno naopako. Je se možda nešto naglasilo ili povećalo, ali nije zapravo došlo do bitnih promjena. To bi značilo da je problem nezaposlenosti mladih je vjerojatno jedan dugoročni problem, koji ima strukturne uzroke i koji nije samo posljedica krize, kazala je Tomić.
Sa stručnim usmjeravanjem u Hrvatskoj se započinje prekasno
U raspravi koja je uslijedila sudjelovali su Dubravka Matić kao predstavnica Ministarstva rada, Dunja Potočnik iz Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, Predrag Bejaković s Instituta za javne financije te Marin Živković iz Mreže mladih Hrvatske.
Dunja Potočnik s Instituta za društvena istraživanja smatra kako dio problema nezaposlenosti mladih leži u nedostatku stručnog usmjeravanja tijekom ranijih faza formalnog obrazovanja.
– Mladi već u dobi od deset godina odbacuju ono što nikako u svom životu ne žele raditi. A kod nas se počinje s nekakvim informacijama eventualno u srednjoj školi, što je prekasno. Mladi će već u toj dobi ili stvoriti nekakvu odbojnost prema određenom području ili će sami za sebe zaključiti da za određeno područje nisu dovoljno dobri, kazala je Potočnik te naglasila važnost edukacije u ranoj dobi pojedinca, ali i važnost edukacije samih roditelja.
Dodaje i kako dio problema leži u nedostatku prakse tijekom obrazovanja, što također negativno utječe na zapošljivost i zapošljavanje mladih.
Marin Živković iz Mreže mladih smatra kako dio problema nezaposlenosti i nesrazmjernoj zaposlenosti u pojedinim regijama leži u lošem financijskom položaju mladih, čak i oni koji imaju primanja.
– Glavni razlog odlaska mladih u inozemstvo nije nemogućnost pronalaska posla, nego što im plaća u Hrvatskoj nije dovoljna da bi tu preživjeli, kazao je Živković.
Aktivne politike zapošljavanja povećale zapošljivost mladih
Spomenuti problem nedostatka prakse, vladajući su djelomično pokušali riješiti uvođenjem aktivnih politika zapošljavanja, među kojima je i popularno stručno osposobljavanje.
Predrag Brajković s Instituta za javne financije tvrdi kako je ova mjera povoljno utjecala na zapošljavanje mladih, ali i da se u javnosti pogrešno percipira njena uloga. Naime, tvrdi, radi se o osposobljavanju koje će osobu učiniti kompetentnijom na tržištu rada, a ne o mjeri kojom se mladi direktno zapošljavaju.
– U šest mjeseci je zaposleno 11 posto više onih koji su sudjelovali u mjeri stručno osposobljavanje, nego onih koji u mjeri nisu sudjelovali. Nakon 12 mjeseci razlika je narasla na 16 posto, kazao je Brajković te dodao kako je ipak svjestan da je mjera postala supstitut za zapošljavanje mladih, što nije dobro.
Dubravka Matić, predstavnica Ministarstva rada tvrdi – glavni način na koji se taj problem može riješiti jest stalno redefiniranje mjera koje Ministarstvo rada provodi, te prilagodba istih tržištu rada.
– Osnovni je zaključak prezentiranih rezultata i popratne diskusije taj da problem visoke nezaposlenosti mladih nije samo ekonomski problem i za njegovo je rješavanje potrebno sustavno raditi na različitim područjima društvenog djelovanja, ali i uključiti što veći broj dionika sustava, od stručnjaka i znanstvenika, preko nositelja politika, pa do onih o kojima se i radi – mladih, zaključeno je u diseminaciji rezultata ZAMAH projekta.
