Zanimljive psihološke činjenice iz svakodnevnog života
Psihologija je znanstvena disciplina koja se bavi ljudskom duševnosti odnosno unutrašnjosti. Osim toga predmet proučavanja su joj i mozgovni procesi te njihova manifestacija kroz ponašanje. Duševni poremećaji poput depresije, tjeskobe, nesanice i demencije sve su rašireniji u društvu, pa tako osim psiholoških, ove bolesti imaju i gospodarske te socijalne konzekvence. One se očituju na način da ljudi zbog loših osjećanja, ne mogu odlaziti na posao, a propadaju im i socijalni odnosi. Donosimo psihološka saznanja vezana uz unutarnja ljudska stanja, koja se tiču nekih svakodnevnih situacija, a mogu biti korisne i u borbi protiv duševnih oboljenja.
Psihologija je znanost koja se bavi ljudskim osjećajima i moždanim procesima te njihovoj manifestaciji prema van. Moderno ubrzano vrijeme uvjetuje sve češća psihološka oboljenja, pa tako Svjetska zdravstvena organizacija predviđa da bi depresija mogla biti do 2020. godine druga najčešća bolest u svim dobnim skupinama. Ovaj problem osim što utječe i na fizičko zdravlje, ima posljedice za gospodarski i socijalni život ljudi koji se suočavaju s tim poremećajima. Naime oboljenja poput depresije, nesanice, tjeskobe ili demencije znaju biti tako intenzivna, da ljudi ne mogu odlaziti na posao ili održavati socijalne kontakte s bližnjima. Donosimo neke zanimljive psihološke činjenice iz svakodnevnog života u kojima ćete vjerojatno prepoznati i neke svoje poteze ili ponašanja.
- Ljudi koji provode više vremena na suncu, imaju više izgleda da budu sretni.
- Samovati i ne imati prijatelje, za zdravlje je jednako rizično kao i pušenje kutije cigareta na dan.
- Psihološki gledano, kada ste jako nesretni osjećate da su svi oko vas sretni.
- Studija na cijenjenom američkom sveučilištu Harvard utvdila je da su blago rastrojene osobe kreativnije od ‘običnih ljudi’.
- Sramežljive osobe su često inteligentnije i pouzdanije.
- Psihologija je utvrdila, da je čest uzrok depresiji pretjerano razmišljanje o sitnicama, odnosno stvaranje problema ondje gdje oni zapravo ne postoje.
- Emocionalna bol utječe na reorganizaciju ljudskih razmišljanja odnosno uzrokuje dramatične misaone promjene kod većine ljudi.
- Neka istraživanja su utvrdila da govor i samoohrabrivanje pred ogledalom mentalno osnažuje.
- Na svjetskoj razini, depresija je četvrti uzročnik prerane smrti, prema studiji Global Burden of Disease Study.
- Četiri od pet ljudi s malim samopoštovanjem podcjenjivat će ljude u svojoj okolini, kako bi se sami osjećali bolje, vitalnije i pametnije.
- Zapravo je moguće umrijeti od straha, jer oslobađanje ogromne količine adrenalina može biti toksično za organizam.
- Ljudi koji imaju potrebu neprestano ispravljati tuđe gramatičke pogreške pate od verzije opsesivno – kompulzivnog poremećaja koji se naziva ‘sindrom gramatičkog cjepidlačenja’ (Grammar Pedantry Syndrom).
- Tračanje i ogovaranje budi kemikalije u mozgu koje ljude čine sretnijima i dugovječnijima.
- Ljudi koji nisu u stanju utvrditi sarkazam i laži vjerojatno pate od demencije odnosno opadanja aktivnosti mozga i njegovih aktivnosti. Neki od sindroma demencije su loše prosuđivanje, teškoće u razumijevanju osobnih situacija, planiranja, odlučivanja, kao i smanjenje mogućnosti apstraktnog razmišljanja.
