Zaposlenici javnog sektora koji su dodatno studirali dobili uvećanje plaće: U školstvu ih je samo 274
U Hrvatskoj postoji tristotinjak poslijediplomskih specijalističkih studija. To dodatno školovanje košta nekoliko desetaka tisuća kuna, a iako su pojedini zaposlenici javnog sektora uložili novac u njega, kako su isticali, nisu imali pravo na nikakvo uvećanje plaće. No, to se promijenilo nedavno, potpisivanjem novog Temeljnog kolektivnog ugovora. U njega je implementirana odredba prema kojoj se osnovna plaća zaposlenika uvećava za 5% ako zaposlenik ima završen poslijediplomski specijalistički studij, a nedavno je objavljeno i tumačenje tog propisa.
diploma Foto: srednja.hr
O inicijativama zaposlenika javnog sektora sa završenim specijalističkim poslijediplomskim studijem u posljednjih smo nekoliko godina višekratno izvještavali. Bunili su je, kako su navodili, jer su za te studije od više desetaka tisuća kuna i dizali kredite, a nisu imali pravo na uvećanje plaće. Istodobno, plaća zaposlenika uvećavala se za 8% onima koji imaju znanstveni stupanj magistra znanosti, odnosno za 15% za stupanj doktora znanosti. No, to se mijenja nedavnim potpisivanjem novog Temeljnog kolektivnog ugovora.
Pravo na dodatak od 5%
U svibnju je potpisan novi Temeljni kolektivni ugovor za zaposlenike javnih službi. Došlo je do povećanja osnovice plaće i naknade za prijevoz, a pomalo je ispod radara prošla i informacija da će se prema novom TKU osnovna plaća zaposlenika uvećati se za 5% ako zaposlenik ima završen poslijediplomski specijalistički studij. I to vrijedi, isto kao i za magisterij ili doktorat, neovisno o tome je li poslijediplomski specijalistički studij u funkciji radnog mjesta ili ne.
Iz Ministarstva uprave kažu nam kako, prema podacima koji su evidentirani u Informacijskom sustavu Centralizirani obračun plaća i upravljanje ljudskim resursima, dodatak od 5% za završen poslijediplomski specijalistički studij u javnim službama ima 980 zaposlenika. Kada je riječ o sustavu obrazovanja, 274 zaposlenika ima dodatak od 5%. U osnovnim školama 143 zaposlenika, u srednjim školama 130 zaposlenika te jedan zaposlenik u učeničkim domovima.
U Hrvatskoj tristotinjak poslijediplomskih specijalističkih studija
S Pravnog fakulteta u Zagrebu pohvalili su se nedavno da je ovaj dodatak dogovoren na inicijativu dekana četiri pravna fakulteta te uz podršku sindikata i Vlade Republike Hrvatske, a u sklopu aktivnosti u provedbi Okvirnog sporazuma o suradnji Vlade Republike Hrvatske i pravnih fakulteta.
– Time se sveučilišnim specijalistima napokon priznaje i na odgovarajući način vrednuje stečeno znanje i kvalifikacije, a ujedno doprinosi profesionalizaciji i kvaliteti usluga državne uprave i javnih službi, smatraju s Pravnog koji i sam, treba to naglasiti, izvodi ovakvu vrstu studija.
Inače, prema podacima u MZOVAG-u, poslijediplomskih specijalističkih studija je 297, od čega najviše na Sveučilištu u Zagrebu, 194, a po broju poslijediplomskih specijalističkih studija prednjače Ekonomski i upravo spomenuti Pravni fakultet. Pri Sveučilištu u Rijeci izvode se 42 studija na toj razini, na osječkom njih 34, na Sveučilištu u Splitu 18, dok su ostali studiji raspoređeni na druga sveučilišta u Hrvatskoj. Popis trenutno akreditiranih poslijediplomskih specijalističkih programa možete pronaći pri dnu teksta.
Nedavno objavljeno tumačenje propisa
A tko to konkretno ima pravo na uvećanje plaće od 5%? Nedavno je objavljeno i tumačenje tog propisa iz Temeljnog kolektivnog ugovora, a objavljeno je na stranicama Ministarstva rada.
Kako stoji u tom tumačenju, kvalifikacije završetkom kojih se stječe pravo na uvećanje osnovne plaće za 5% su kvalifikacije koje se mogu steći isključivo završetkom poslijediplomskih sveučilišnih studija.
– Sukladno važećem Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju sveučilišne studije na poslijediplomskoj razini mogu izvoditi samo sveučilišta i njihove sastavnice (fakulteti, akademije). Veleučilišta i Visoke škola ne mogu izvoditi studije na poslijediplomskoj razini pa prema tome niti jedna kvalifikacija koju izdaju spomenute dvije vrste visokih učilišta u Republici Hrvatskoj ne odgovaraju uvjetima iz članka 52. stavka 2. TKU-a za ostvarivanje prava na predmetno uvećanje plaće, tumačenje je ovog propisa.
Konkretno, plaća će se uvećati za 5% ako zaposlenik ima:
- završen poslijediplomski specijalistički studij kojim se stječe akademski naziv sveučilišni specijalist uz naznaku struke ili dijela struke – kratica univ.spec.
- završen poslijediplomski specijalistički studij u medicini, stomatologiji i veterini kojim se stječe naziv sveučilišni magistar uz naznaku struke ili dijela struke – kratica univ.mag.
- završen poslijediplomski stručni studij koji se izvodi na sveučilištu – kratica mr. uz naznaku struke (predbolonjski studiji, prema propisima koji su vrijedili prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju), koji je temeljem članka 14. stavka 3. Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju izjednačen s akademskim nazivom sveučilišni specijalist – univ.spec. vom sveučilišni specijalist nastave i organizacije u osnovnoj školi i slično)
– Stručni naziv stečen završetkom poslijediplomskog stručnog ili umjetničkog studija na veleučilištu ili visokoj školi (mr.) prema propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu ZZDVO-a (predbolonjski studiji) nije izravno izjednačen s nazivom koji se stječe završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija pa je za njegovo izjednačavanje potrebno provesti poseban postupak sukladno članku 14. stavcima 4. – 9. Zakonu o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju (NN 107/07, 118/12) i u istom ishoditi potvrdu o izjednačavanju stručnog naziva kao dokaz/pretpostavku za ostvarivanje prava na uvećanje osnovne plaće zaposlenika za 5% iz članka 52. stavka 2. TKU-a, piše u tumačenju.
U svakom slučaju, naziv vrste i razine završenog studija, kao i akademski ili stručni naziv, odnosno akademski stupanj koji je završetkom studija stečen, stoji u završnoj ispravi koja se izdaje završetkom studija. U nastavku možete vidjeti popis 297 trenutno akreditiranih poslijediplomskih specijalističkih studija, a riječ je o podacima preuzetima iz MOZVAG-a, preglednika studijskih programa Agencije za znanost i visoko obrazovanje.
Napomena: ako vam dokument nije vidljiv, osvježite stranicu.
